SUD POD KLJUČEM

Javnost će biti izuzeta i iz rasprave o ustavnosti Visokog kaznenog suda

Odredbe Ustavnog zakona propisuju da su sjednice javne, no 10 sudaca Ustavnog suda misli drukčije
Miroslav Šeparović
 Goran Mehkek/Cropix

Ustavni sud ovaj će tjedan, kako neslužbeno doznajemo, na takozvanom "stručnom sastanku", zatvorenom za javnost, raspravljati o prijedlogu odluke u ustavnosti Visokog kaznenog suda.

Riječ je o novom sudu koji je trebao početi s radom početkom ove godine (11 njegovih sudaca DSV je imenovao još lani), ali je Ustavni sud u prosincu prošle godine odgodio početak njegova rada dok ustavni suci ne donesu konačnu odluku o zahtjevu za ocjenu ustavnosti ovlasti i rada toga suda. Ta bi odluka, nakon za javnost zatvorene rasprave koja će se održati ovaj tjedan, uskoro trebala biti i donesena.

Podnesen zahtjev

Podsjetimo, SDP-ovci Peđa Grbin i Orsat Miljenić prošle su godine podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi koje reguliraju rad novoga Visokog kaznenog suda. Novi bi sud, prema tim zakonskim odredbama, trebao rješavati žalbe na prvostupanjske presude županijskih sudova, dakle trebao bi obavljati posao koji sada obavlja Vrhovni sud. Time bi, tvrde u svojem podnesku Ustavnom sudu Grbin i Miljenić, Visoki kazneni sud u pitanje doveo ustavnu ovlast Vrhovnog suda koji je jedini nadležan za ujednačavanje sudske prakse u kaznenoj grani sudovanja u Hrvatskoj.

Međutim, oni koji su očekivali da će Ustavni sud o sudbini novog Visokog kaznenog suda raspravljati na javnoj sjednici mogli bi ponovo ostati "kratkih rukava". Iako odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisuju da su sjednice toga suda javne, a da su samo ako postoje razlozi za isključenje javnosti tajne, pri čemu je sud razloge za isključenje dužan obrazložiti u posebnom izvješću, većina, desetero od ukupno 13 ustavnih sudaca odlučila je da će sve sjednice u ovom sazivu Ustavnog suda biti tajne.

Pobuna troje sudaca

Pitanje javnosti sjednica Ustavnog suda problematizirano je u rujnu ove godine kad je taj sud odlučivao o ustavnosti antikorona mjera koje je donio Stožer za civilnu zaštitu.  Tada se prvi put u povijesti Ustavnog suda i troje sudaca javno pobunilo protiv tajnosti sjednica na kojima se odlučuje o bitnim pitanjima za građane i zatražilo da rasprave na sjednicama Ustavnog suda budu javne. No, usprkos pobuni u vlastitim redovima i snažnom interesu medija za praćenje sjednice, desetero ustavnih sudaca odlučilo je da će sjednica biti zatvorena za javnost.

Među razlozima isključenja javnosti s te sjednice predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je naveo da javnost rasprave na sjednici Ustavnog suda nisu zatražili ni sudionici postupka pred Ustavnim sudom, tj. oni koji su podnijeli ustavne tužbe protiv odluka Stožera. A uskoro se i to promijenilo: više do 30 oporbenih saborskih zastupnika koji su od Ustavnog suda zatražili ocjenu ustavnosti takozvanih "korona" članaka saborskog Poslovnika zatražilo je Ustavni sud da to pitanje raspravi na javnoj sjednici. Ustavni je sud, međutim, zahtjev više od 30 predlagatelja ignorirao i odluku o ustavnosti saborskog Poslovnika također donio iza zatvorenih vrata.

Načelo javnosti

Jedna od podnositeljica toga zahtjeva, zastupnica koalicije Možemo! Sandra Benčić izjavila je da je riječ o neshvatljivom ponašanju većine u Ustavnom sudu. "Na naš eksplicitni zahtjev da o ustavnosti odredbi saborskog Poslovnika provede javnu raspravu, Ustavni se sud nije udostojio odgovoriti da neće i objasniti zašto neće", rekla je. "U Hrvatskoj imamo paradoks da načelo javnosti poštuju niži sudovi poput općinskih i županijskih, čije su rasprave javne, a najviši sudovi - Vrhovni i Ustavni - ga ignoriraju", dodala je.

Najavila je da će platforma Možemo! pokrenuti u Saboru inicijativu za izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kako bi se izvrdavanje javnosti rada Ustavnog suda zakonski potpuno onemogućilo.

I saborski zastupnik i novoizabrani predsjednik SDP-a Peđa Grbin Ustavnom je sudu prije dva tjedna podnio zahtjev u kojem je zatražio da o njegovu prijedlogu o ocjeni ustavnosti Visokog kaznenog suda ustavni suci raspravljaju na javnoj sjednici. No, Ustavni sud mu do danas nije odgovorio. "Umjesto da zatvorene sjednice Ustavnog suda budu iznimka, postale su pravilo kojeg se Ustavni sud slijepo drži", rekao je Grbin.

O odlukama se raspravlja na zatvorenim ‘stručnim sastancima‘

Način izbora ustavnih sudaca te rad i ovlasti Ustavnog suda regulirani su Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, a način njegova rada detaljnije je razrađen Poslovnikom Ustavnog suda. Ustavni zakon, koji, uz ostalo, propisuje način održavanja javnih sjednica Ustavnog suda, dvotrećinskom većinom glasova donio je Sabor.

Poslovnik Ustavnog suda donijeli su sami ustavni suci. Poslovnikom su, međutim, ustavni suci propisali formu rada Ustavnog suda koja u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu ne postoji, a riječ je o famoznim "stručnim sastancima" Suda.

Pod dugogodišnjim predsjedanjem Jasne Omejec, Ustavni je sud rasprave o prijedlogu odluka Ustavnog suda koje predloži sudac izvjestitelj s javnih sjednica Suda preselio na stručne sastanke koji su zatvoreni za javnost.

Sadašnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović prigrlio je uhodanu praksu svoje prethodnice, pa rasprave o odlukama Ustavnog suda također zakazuje na stručnim sastancima, iza čvrsto zatvorenih vrata.
Sandra Benčić ističe da treba zatražiti ocjenu ustavnosti Poslovnika Ustavnog suda. No, problem u tome što o ustavnosti tog poslovnika odlučuje Ustavni sud koji ga je i donio, i to većinom glasova. (S. Lukić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. siječanj 2021 07:01