Osim što će Ustavni sud Republike Hrvatske uskoro odlučivati o ustavnosti i zakonitosti obavezne ugradnje razdjelnika topline, očitovanje o cijeloj situaciji za otprilike mjesec dana poslat će i Europska komisija. Naime, hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec uputio je hitni zahtjev za očitovanje Komisije jer smatra da je Vlada RH nepravilno primijenila Direktive EU, odnosno da je napravila upravo suprotno.
- Europska unija je naložila uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije do kraja ove godine samo ako je ugradnja ekonomski i tehnički opravdana. Direktiva ne nalaže zakonsku obavezu ugradnje niti novčane kazne za građane koji to nisu napravili. Očitovanje Europske komisije može utjecati na nadležno Ministarstvo gospodarstva da napravi reviziju i promijeni nametnuti zakon - poručili su iz ureda eurozastupnika Davora Škrleca.
S obzirom na to da se sve više ogorčenih građana javlja ukazujući na negativna iskustva nakon ugradnje razdjelnika topline, na ovu goruću temu osvrnuo se i aktualni ministar gospodarstva Tomislav Panenić, koji je prije nekoliko dana najavio osnivanje radne skupine koja će razmotriti učinke uvođenja razdjelnika i nakon toga donijeti odluku. Čovjek koji je napravio prvi konkretan korak je profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu Ivan Džeba, koji je prije desetak dana Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti zakonske obveze ugradnje razdjelnika.
- Radi se o zadiranju u privatno vlasništvo. Država je ovim zakonom izravno utjecala na tržišnu vrijednost stanova i mogućnost njihove prodaje ili iznajmljivanja. Stare zgrade imale su svoju filozofiju gradnje u kojoj projekt instalacija nije napravljen pa se obračun vrši individualno - poručio je Džeba.
Drugi argument na koji se oslanja je nezakonitost dvostrukog kažnjavanja. Naime, onima koji nisu ugradili razdjelnike propisana je kazna između 10 i 50 tisuća kuna. No, oni su već kažnjeni načinom obračuna grijanja - površina stana u obračunu im se udvostručuje pa za takvu dvostruku kvadraturu plaćaju prosječnu potrošnju toplinske energije.
- Država nije ljude dovoljno uputila u to što su razdjelnici, da on nije mjerni instrument, te da postoje različiti tipovi od kojih bi svaki rezultirao drukčijim računom, primjerice, da su manje isplativi u južnijim krajevima nego u sjevernim - objasnio je profesor Ivica Džeba.
Ako sud odluči da je zakonska obaveza ugradnje razdjelnika u Hrvatskoj neustavna, pitali smo stručnjake, što to točno znači za građane.
- Očito je da je građanima prezentirano da moraju ugraditi razdjelnike. Ako sud odluči da to nije trebala biti zakonska obaveza, stanari mogu podići tužbu, te smatram da imaju veliku šansu da je i dobiju. Na temelju procjene sudskog vještaka sud određuje opseg štete i naknadu koju stanari mogu dobiti - istaknuo je odvjetnik Veljko Miljević.
Prema posljednjim podacima HEP Toplinarstva, do sada je ukupno 51.615 građana ugradilo razdjelnike, odnosno tek nešto više od 50 posto, s obzirom na to da ih je prema trenutačnoj zakonskoj obavezi trebalo biti 94 tisuće. Prosječno se u svakom stanu nalaze četiri radijatora, a jedan razdjelnik u prosjeku stoji 250 kuna, što znači da je ukupno ugrađeno otprilike 206.000 razdjelnika, na što su građani potrošili gotovo 52 milijuna kuna.
- Na potrošnju utječu različiti faktori, od podešavanja termostata na radijatoru, prozračivanja prostorija, držanja prozora otvorenih na kip, do položaja i karakteristika prostora. Veću količinu toplinske energije će potrošiti prostori na sjevernoj strani, zadnjem katu zgrade, iznad nezagrijanih garaža ili prolaza, prostori s lošom izolacijom i nekvalitetnom stolarijom - poručio je Ivica Martinek, direktor HEP-Toplinarstva.
Podsjetimo, inženjer matematike Aleksandar Hatzivelkos s Veleučilišta u Velikoj Gorici lani je u više navrata upozoravao o problemima koje je izmjenom formule za obračun grijanja prouzročilo Ministarstvo gospodarstva.
- Raspodjela je izrazito nepravedna prema stanu s razdjelnicima koji, iako troši istu količinu energije kao i stan bez razdjelnika, plaća čak pet puta veći račun - objašnjavao je Hatzivelkos.
Primjer građana 1
Zlatko Bobić: S razdjelnicima štedimo samo 90 kuna na mjesec
Zlatko Bobić živi u neboderu sa 123 stana u zagrebačkoj Ulici Božidara Magovca, a razdjelnike topline koji mjere individualnu potrošnju ugradio je još 2012. godine. Po jednoj sezoni grijanja na početku je čak uspio uštedjeti gotovo 1300 kuna zahvaljujući razdjelnicima, no danas, kaže, više nije tako.
- Zimi više ne hodamo po stanu u kratkim rukavima, gasimo grijanje kada nismo kod kuće, ventile obavezno držimo na jačini tri, ali ušteda nam je danas samo 90 kuna. Prije su računi bili veći od 500 kuna, a sada i unatoč razdjelnicima plaćamo 410 kuna - istaknuo je Bobić, jedan od nezadovoljnih stanara koji su očekivali da će obavezna ugradnja razdjelnika na radijatore uštedjeti energiju i osjetno olakšati kućni budžet građana.
Primjer građana 2
Žarko Popović: Shvatili smo da je to velika prevara
Policajac Žarko Popović živi u zagrebačkoj Čazmanskoj ulici i jedan je od onih građana u Hrvatskoj koji ne žele ugraditi, kako kaže, nametnute razdjelnike topline.
- Mislim da smo dobro odlučili kad smo odbili razdjelnike. Moja žena se na početku uplašila zakona i kazne pa ih je htjela ugraditi, no nakon razgovora s ostalim stanarima shvatili smo da je riječ o velikoj prevari - uvjeren je Popović.
Foto: Srđan Vrančić / CROPIX
I njegovi susjedi iz obližnje zgrade se slažu s time.
- Od samog početka ugradnje sa svih strana stizale su negativne reakcije. Stoga smo se mi skupili i jednostavno odlučili ne ugraditi razdjelnike. Tome je pripomoglo i iskustvo moje prijateljice koja od buke razdjelnika noćima nije mogla spavati - rekao je Davor Luković Trbović.
Primjer građana 3
Marko Nakić: Maksimalna temperatura nam je 23°C
Žive u istoj zgradi i imaju jednaku kvadraturu stana, no stanari Marko Nakić i Vojna Ravlić koji stanuju vrata do vrata na prvom katu grijanje u sezoni plaćaju 400 kuna, a Miljenko Turković na četvrtom katu isti račun plaća čak 900 kuna. Svi stanari u toj zgradi u zagrebačkoj Novskoj ulici ugradili su razdjelnike prije dvije godine. I, sudeći prema reakcijama, nisu zadovoljni. Osim što se žale na to da im se temperatura u stanu dok je uključeno grijanje popne maksimalno na 23 Celzijeva stupnja, prije ugradnje razdjelnika, kažu, palili su sve radijatore, a danas samo dio njih jer - štede.
Foto: Marko Todorov/Cropix
- Nisam zaposlena i gotovo cijeli dan provodim u stanu pa zimi grijem od jutra do sutra. Prije nekoliko godina nam je bilo uključeno svih pet radijatora, a danas samo tri jer bi u suprotnom računi bili vrtoglavi. Radije ću pod dekom sjediti na kauču i gledati televiziju - rekla je stanarka Ravlić, s kojom se složio i susjed Marko Nakić.
Prvi izračun
Prema procjenama prije prvih računa, uz prosječnu cijenu ugradnje razdjelnika za stan od 50 kvadrata od 3000 kuna (taj iznos ovisi o broju radijatora i ugovoru s tvrtkom koja ih ugrađuje), kućanstvo je trebalo uštedjeti 70 kuna mjesečno u najhladnijim mjesecima, te nešto manje izvan sezone grijanja, a uloženi novac vratiti za tri do četiri godine, no sad se pokazalo da u nekim kućanstvima taj izračun nije točan.
Troškovi i kazne
- 51.615 građana ugradilo je razdjelnike
- 206.000 razdjelnika ukupno je ugrađeno u Hrvatskoj
- 52 milijuna kuna građani su potrošili na razdjelnike
- 10-50 tisuća kuna kazna za one koji ih nisu ugradili