RIJEČ ANALITIČARA

Je li HDZ na desnici konačno dobio ozbiljnu konkurenciju? ‘Škoro i Most Plenkoviću zapravo pomažu!‘

‘Ako Škoro u Zagrebu izgubi s velikom razlikom, procesi fragmentacije u Domovinskom pokretu će se nastaviti‘, kaže politolog Bagić
Plenković, Škoro i Petrov
 Cropix

Godinama je HDZ-u jedini trajniji suparnik na desnici bio Đapićev HSP koji je zvjezdane trenutke doživio od 2003. do 2007., u mandatu prve Sanaderove Vlade, kad je u Saboru imao osam mandata, da bi na parlamentarnim izborima 2011. potpuno nestao s nacionalne političke scene zadržavši tek ponegdje lokalni utjecaj. Na izborima 2015. prve je saborske mandate osvojio Most nezavisnih lista, a u mandatu Tomislava Karamarka HDZ je i sam bio isuviše desno da bi imao desnu konkurenciju. Plenkovićevim dolaskom na čelo HDZ-a to se mijenja i na lanjskim je izborima za Sabor, uz Most, kao jači desni igrač ušao Škorin Domovinski pokret.

HDZ je na proteklim lokalnim izborima zadržao status najjače stranke: sa samostalnim je listama po gradovima i općinama, bez županija i Grada Zagreba koji ima status županije, osvojio 248.992 glasa, što mu je donijelo 1766 vijećničkih mandata ili četiri puta više od drugoplasiranog SDP-a. Dodatnih 820 mandata HDZ je osvojio u koalicijama s jednom ili više stranaka.

Međutim, ta je stranka ostvarila lošije rezultate nego na lokalnim izborima prije četiri godine - u nizu sredina gdje je do ovih izbora suvereno vladala, njezini kandidati moraju u drugi krug, a u gradskim i općinskim vijećima teško će sastaviti većinu jer su joj dio glasova preoteli Domovinski pokret i Most. Samo na izborima za 20 županijskih skupština i Gradsku skupštinu Zagreba HDZ je na ovim izborima osvojio 52.867 glasova (2,4 posto) manje nego na lokalnim izborima prije četiri godine.

Iako osnovan 29. veljače prošle godine, Škorin Domovinski pokret na ovim je lokalnim izborima, promatraju li se gradovi i općine bez županija i Grada Zagreba koji ima status županije, prema broju glasova koji su osvojile njegove samostalne liste (45.886 glasova) postao treća politička stranka, a prema broju mandata četvrta (139 mandata plus mandati osvojeni u koaliciji s Mostom i drugim desnim strankama). Mostove samostalne liste bez županija i Grada Zagreba osvojile su 32.888 glasova i 62 mandata plus mandate osvojene koalicijama.

Most stvarna novost, DP radikalni klasik

O tome pokazuju li ovi lokalni izbori da je Plenkovićev HDZ dobio ozbiljniju konkurenciju na desnici nego ikada prije i na koji će način to utjecati na političke procese razgovarali smo s profesorima s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Bertom Šalajom i Goranom Čularom te s političkim analitičarom, sociologom sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Draganom Bagićem.

"Ja zapravo mislim da je Most stvarna nova pojava na političkoj desnici dok Domovinski pokret predstavlja klasičnu radikalnu desnicu koja je u Hrvatskoj prisutna još od 90-ih, ali je bila disperzirana na više manjih desnih strančica", rekao nam je sociolog Dragan Bagić.

"Što se tiče radikalno desnog hrvatskog biračkog tijela, rekao bih da tu nema nekih velikih novosti jer je ono od 90-ih do danas dosezalo negdje do deset posto kad se kumulativno gledaju svi glasovi koje je osvajao HSP, koji je u jednom razdoblju imao podršku i do sedam posto, i glasovi koji su se disperzirali na ostale male desne stranke. Jedina je novost to da je Domovinski pokret sada uspio okupiti te raspršene glasove u jednoj točki, pod svoje skute. Svi su se oni sada sakrili ispod Škorina plašta jer on prema javnosti ima umiljato lice.

O ishodu drugog kruga izbora u Zagrebu ovisi hoće li Škorina pozicija lidera radikalne desnice okupljene oko Domovinskog pokreta biti poljuljana, iako ja nisam siguran je li on stvarni lider ili samo glasnogovornik toga projekta. Ako Škoro u Zagrebu izgubi s razlikom od 70 prema 30 u korist Tomaševića, njegova pozicija bit će poljuljana i zato su rezultati tih izbora važni za unutarnju harmoničnost Domovinskog pokreta."

Unutarnji rascjep

Bagić podsjeća da se Domovinskom pokretu nakon lanjskih parlamentarnih izbora već dogodio jedan unutarnji rascjep kad su se u Saboru u zasebni klub odvojili Hrvatski suverenisti. "Ako unutar DP-a i dalje postoje neki tinjajući procesi fragmentacije, loš Škorin rezultat u drugom izbornom krugu u Zagrebu mogao bi te procese potaknuti", kaže Bagić.

Most je za razliku od DP-a, prema Bagićevu mišljenju, jedina nova pojava na desnom političkom spektru. "Most predstavlja tu novu desnicu koja je više konzervativna, a manje populistička i za razliku od stare desnice koju okuplja DP, a koja je destruktivna, Most je konstruktivniji i oni su jedina stvarno nova pojava na desnici." Bagić, međutim, smatra da ni Most, ni Domovinski pokret ne ugrožavaju bitno vodeću poziciju HDZ-a.

"Pojava tih stranaka tjera HDZ prema centru. HDZ i uz njih može osvajati 30 posto glasova, a kako ide prema centru, ima sve širi krug postizbornih koalicijskih opcija. Zato mislim da pojava DP-a i opstanak Mosta ne ugrožavaju HDZ, nego mu, gurajući ga prema političkom centru i šireći mu koalicijski potencijal, pomažu", rekao je Bagić.

​Profesor na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj ističe kako je činjenica da su Domovinski pokret, Most i njihovi koalicijski partneri na ovim lokalnim izborima u pojedinim sredinama ostvarili solidan rezultat. Vidljivo je to, tvrdi, i iz činjenice da HDZ u nekim sredinama, u kojima je dosad suvereno vladao, više neće moći formirati većinu ili to neće moći učiniti lako. Hoće li se te stranke održati i prerasti u ozbiljne izazivače HDZ-a na desnici, bit će, kaže Šalaj, jasnije tek nakon sljedećih izbora od kojih nas dijele tri godine, a to je u politici dugo razdoblje. Naime, prvi sljedeći izbori, ne bude li prijevremenih, bit će 2024. godine kad se održavaju parlamentarni i europski izbori.

Široka stranačka mreža

Ono što Domovinskom pokretu treba priznati, ističe Šalaj, jest da su se u godinu dana od osnivanja uspjeli proširiti po Hrvatskoj i nastupiti na ovim izborima u svih 20 županija, Zagrebu te nizu gradova i općina. Stvorili su, tvrdi, puno širu stranačku mrežu od Možemo! koji je dulje od njih na političkoj sceni. Međutim, i Šalaj, kao i Bagić, ističe kako ne treba zanemariti da je već nakon lanjskih parlamentarnih izbora počeo proces osipanja Zastupničkog kluba Domovinskog pokreta najprije odvajanjem Hrvatskih suverenista, a zatim izlaskom iz Kluba i Milana Vrkljana i Karoline Vidović Krišto.

"Dojam je da je pozicija Domovinskog pokreta osnažena zato što je Andrej Plenković ojačao poziciju HDZ-a u centru. Međutim, da bi netko postao ozbiljna stranka i jaka konkurencija HDZ-u, nije dovoljno govoriti da im je cilj popravljati sadašnji HDZ. A da im je cilj popravljati HDZ, najbolje se vidi po desnim portalima i komentarima desnih novinara koji podržavaju Škoru i Domovinski pokret. Njihova je nova politička zvijezda župan Ivan Anušić kojeg ističu kao primjer političara koji bi trebao voditi HDZ. Zato sam vrlo ambivalentan oko procjene može li DP ugroziti HDZ", kaže Šalaj.

I on navodi kako su ovi izbori pokazali da je Most dobio novu energiju s nekim novim ljudima u Zagrebu. Za razliku od lokalnih izbora prije četiri godine kad nisu uspjeli osvojiti niti jedan mandat u zagrebačkoj Skupštini, sad im je to pošlo za rukom, u Splitu se bez njih neće moći formirati gradska vlast, Božo Petrov se u drugom krugu bori za poziciju dubrovačko-neretvanskog župana, a Miro Bulj ima velike izglede u drugom krugu postati gradonačelnik Sinja i dovesti Most na vlast u tom gradu. Preostaje vidjeti kako će se u budućnosti razvijati odnos između Mosta i Domovinskog pokreta, ali sve će biti jasnije tek nakon idućih izbora, zaključuje Šalaj.

Iskorak nezavisnih

​Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular, koji se bavi istraživanjem političkih stranaka, ističe kako mu je nakon proteklih lokalnih izbora posebno zanimljiv trend rasta broja nezavisnih kandidata i lista koje na lokalnoj razini smanjuju utjecaj etabliranih nacionalnih stranaka. Taj trend, kaže, u Hrvatskoj kasni desetak godina u odnosu na ostale tranzicijske zemlje.

Rast broja nezavisnih lista od lokalnih izbora 2001. godine bio je vrlo spor i postupan, ali na ovim su lokalnim izborima, tvrdi, neovisni kandidati i liste napravili značajan iskorak i već u prvom krugu osvojili vlast u značajnom broju lokalnih jedinica. Uz to je HDZ u Mostu i DP-u na desnici dobio jaču konkurenciju nego ikada prije, pa HDZ ima bipolarnu opoziciju i na desnoj i na lijevoj strani političkog spektra.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2021 04:45