Hrvatska se po konkurentnosti nalazi u nezavidnom društvu s Venezuelom, Ukrajinom i Mongolijom, pokazalo je nedavno IMD-ovo istraživanje “World Competitiveness Ranking”. Naime, Hrvatska se nalazi na 59. mjestu od 63 zemlje, ali ono što posebice ubada u oči jest to da se Hrvatska nalazi na samom dnu po poslovnoj efikasnosti.
Kako je moguće da su od Hrvatske bolje plasirane Ukrajina, gdje de facto još uvijek traje građanski rat, ili Brazil koji je već četvrtu godinu u recesiji, ili Mongolija čija je nacionalna valuta lani proglašena najgorom na svijetu, ili socijalistička Venezuela gdje vlada marksistički diktator i u kojoj su masovne nestašice hrane i hiperinflacija.
- Hrvatska sigurno nije tako loša kao Ukrajina ili Venezuela, a da je najlošija u Europskoj uniji, to je nedvojbeno. Rumunjska je već ispred nas u smislu uvjeta poslovanja i učinkovitosti nacionalne ekonomije. Mi smo u tranziciji bili jedna od perspektivnih zvijezda, ali danas više nismo - rekao je ekonomist Damir Novotny.
Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da takva istraživanja treba gledati okvirno. Naime, uglavnom su to istraživanja koja se temelje na anketi uzorka, koja imaju svoja ograničenja, pa ih tako treba i interpretirati.
- Možda nije važno što su Ukrajina, Brazil, Mongolija i Venezuela trenutačno bolje rangirane od Hrvatske prema navedenom izvoru (koji rangira samo 63 zemlje), već je važno i indikativno da je Hrvatska dugotrajno u donjem dijelu svih rangova takvog tipa - izjavili su iz HGK.
Porazna je i činjenica da je Hrvatska ove godine, kao i prošle, na samom začelju po konkurentnosti među zemljama Europske unije. Hrvatsku su iza sebe od europskih zemalja ostavile i Grčka, koju i danas zbog visokog javnog duga nazivaju bolesnikom Europe, Mađarska, gdje je Viktor Orban uveo neliberalnu demokraciju, te Bugarska, koja je još uvijek najsiromašnija članica Europske unije.
- Hrvatska ima izrazito regulirano tržište, a ulazak u Europsku uniju nije iskoristila za liberalizaciju tržišta. Čak 46 posto su državna poduzeća ili paradržavna koja indirektno vrše pritisak na mala i srednja poduzeća. Drugi razlog je politički, odnosno da je ukupna ekonomija strukturirana tako da su se zadržala neka rješenja iz bivšega socijalističkog sustava, što je daleko od najbolje prakse - pojasnio je Novotny.
- Mi smo zbog vrlo nefleksibilnog tržišta rada neefikasna ekonomija. Kod nas je izrazito teško otpustiti radnika koji nije dovoljno efikasan, a problem je i neefikasne birokracije - istaknuo je Novotny.
Prema istraživanju, najkonkurentniji je, kao i prošle godine, Hong Kong, a drugo mjesto zauzela je Švicarska. Singapur i Sjedinjene Američke Države su treći i četvrti, a najkonkurentnija zemlja EU je Nizozemska, na petom mjestu ljestvice.
Hrvatska je daleko od vodećih svjetskih ekonomija, a uzrok leži u tome što su uvjeti poslovanja, kaže Novotny, slični tranzicijskim zemljama. Premda je Hrvatska formalno članica EU, dodaje, nažalost nismo do kraja implementirali tu najbolju praksu zemalja EU.
Hrvatskoj je, kažu iz HGK, potrebna sustavna reforma koja će utjecati na to da se iz stanja statičnoga gospodarstva postupno počnu bilježiti pozitivni relativni pomaci u konkurentnosti u odnosu na druge zemlje na temelju privlačenja stranih kvalitetnih investicija i širenja izvoznog potencijala.
U fazi stagnacije
Prema navodima Udruženja inozemnih ulagača u Hrvatskoj, studije pokazuju da povećanje izravnih stranih ulaganja od jedan posto povećava ukupnu investiciju od 0,5 do 1,3 postotna boda, a rast BDP-a na 0,5-1,0 postotnih bodova, poručili su iz HGK.
Hrvatska je teško bila pogođena dugotrajnom recesijom, ali to nije jedini razlog zašto tako loše stoji na ljestvici konkurentnosti. Naime, Hrvatska je u fazi stagnacije, tvrde iz HGK, po konkurentnosti nacionalne ekonomije u odnosu na usporedive države.
- Naime, 2008. godine Hrvatska je bila na razini od 63 posto razvijenosti današnjih 28 zemalja EU, pri čemu su četiri države EU10 bile na nižoj razini razvijenosti od Hrvatske (Latvija na 60%, Poljska na 54%, Rumunjska na 48% i Bugarska na 45% prosjeka EU) - komentirali su iz HGK.
Prema riječima Ivice Mudrinića, predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, na samom začelju ljestvice smo u područjima poput digitalne transformacije, iako imamo neke vodeće IT tvrtke, kao i specijaliste za digitalno poslovanje.
- Dosadašnje reforme, iako korisne, relativno su sitne i nisu omogućile skokovite promjene kakve su nužne s obzirom na stanje javnog sektora i poduzeća u državnom i javnom vlasništvu. U konačnici, naš rang na ljestvici konkurentnosti potvrđen je s iznimno niskom razinom investicija, kako domaćih tako i stranih - rekao je Mudrinić. Iz svega navedenog postavlja se pitanje kako se Hrvatska može izvući iz nezavidnog položaja. Nužno rješenje, premda nije i dovoljno, leži u strukturnim reformama koje bi se trebale brže provoditi. Iako je to priča koja se ponavlja više godina u Hrvatskoj, ali bez prevelikog pomaka, ipak je došlo do poboljšanja konkurentnosti hrvatske ekonomije u odnosu na druge zemlje.
Politička stabilnost
- Kroz poreznu reformu došlo je do poboljšanja cjenovne konkurentnosti. Sada bi u fokusu trebalo biti smanjenje birokracije i parafiskalnih nameta, kao i pojednostavljenje ekonomskog poslovanja ukidanjem niza nepotrebnih birokratskih procedura i barijera - rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko Banke.
Prostora za unapređenjem poslovnog okruženja svakako ima. Ipak, napore koje je Vlada dosad uložila u poboljšanje konkurentnosti trebalo bi upotpuniti daljnjim reformama. Kako bi se te reforme provele, kaže Stojić, potrebna je i politička stabilnost.
- Politička nestabilnost nije utjecala na gospodarski rast, ali česte promjene u politici negativno se odražavaju na reformski proces koji je bitan da bi se dogodili pomaci u tzv. necjenovnoj konkurentnosti - istaknuo je Stojić.