“HDZ je jedina stranka koja ima snagu okupiti ljude različitih profila, ali jednog državotvornog i domoljubnog svjetonazora, kako one u zemlji tako i one izvan nje. Zato ćemo uvesti mogućnost dopisnog glasovanja za Hrvate iz dijaspore”, jedan je od pet ključnih prioriteta za budućnost koje je naveo premijer Andrej Plenković na subotnjem Izvještajnom saboru HDZ-a, uz aklamativnu podršku okupljenih.
Radi se o planu koji bi - u slučaju usvajanja - imao dugoročne posljedice na buduće izbore jer bi omogućio glasovanje puno većeg broja Hrvata iz inozemstva nego što je sada slučaj.
Potrebna većina
Ali da bi prošao Plenkovićev plan uvođenja dopisnog glasovanja birača iz dijaspore, treba promijeniti članak 45 Ustava, koji definira da “birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ostvaruju biračko pravo u sjedištima konzularno-diplomatskih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju”.
Za promjenu Ustava obavezna je dvotrećinska većina u Saboru, koju HDZ-ova koalicija nema (raspolažu sa svega 77 zastupnika, a trebaju 101), što znači da je neophodan dogovor sa SDP-om, koja ima 35 zastupnika.
Prema informacijama Jutarnjeg lista, međustranački kontakti još nisu uspostavljeni, ali Predsjedništvo SDP-a moglo bi u utorak neformalno razgovarati o Plenkovićevoj inicijativi uvođenja dopisnog glasovanja dijaspore.
Inače, Andrej Plenković je još u prosincu 2016., na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja je održana u Vukovaru, najavio da bi “Hrvati izvan domovine ubuduće mogli dobiti dopisno glasovanje, jer je sadašnji sustav nepravedan, a za što je odgovorna koalicija lijevih stranaka”.
Sada je pitanje kako će reagirati opozicija, odnosno SDP jer bez glasova njihovih zastupnika promjene Ustava nisu moguće. Jučer smo razgovarali s dvojicom članova Predsjedništva SDP-a koji su bili prilično suzdržani, uz obrazloženje da su trenutno, načelno, protiv Plenkovićeve najave.
Jedan uvjet
“On to predlaže kako bi bosanskohercegovačke Hrvate i hrvatsku desnicu uvjerio da se i sadašnji HDZ brine za interese Hrvata. Osim toga, uvođenje dopisnog glasovanja osiguralo bi velik broj glasova Kolindi Grabar-Kitarović, i ona bi i prije prebrojavanja u Republici Hrvatskoj mogla računati s najmanje stotinjak tisuća glasova iz dijaspore. Ukratko, Plenković pokušava vratiti podršku dijaspore, koja smatra da mu nedostaje domoljublja”, drži jedan poznati SDP-ovac.
Međutim, u nastavku razgovora uslijedilo je iznenađenje. Naši sugovornici nisu a priori odbacili mogućnost dogovora, ali uz jedan uvjet, a to je da HDZ prihvati prošlotjednu SDP-ovu inicijativu, koju je potpisalo 50 zastupnika, za promjene Ustava RH kojima bi se precizno uredilo pitanje referenduma.
Autori inicijative su Arsen Bauk i Peđa Grbin, a prema prijedlogu, za referendum bi bilo dovoljno 200.000 potpisa (sada je 375.000), a referendum se ne bi mogao raspisivati na temu smanjivanja temeljnih sloboda i prava građana, poreznog sustava i proračuna, izvršavanja obveza iz međunarodnih ugovora, pitanja obrane i nacionalne sigurnosti te pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja iz nadležnosti Sabora.
Spremni za pregovore
Kako plan za uvođenje dopisnog glasovanja nije služben, tako nema ni službenih reakcija, međutim, izgleda da su pojedini dužnosnici u najjačoj opozicijskoj stranci načelno spremni na pregovore s HDZ-om. Što je logično jer i njihov prijedlog o referendumu treba podršku dvije trećine zastupnika, dakle i glasove HDZ-ovaca.