Ministarstvo obrane jučer je službeno objavilo da je u dronu TU 141 koji je u četvrtak navečer pao u Zagrebu bila bomba teška 120 kilograma sa 40 kg eksploziva. Tri dana poslije prvotnih tvrdnji da je riječ o bezopasnoj letjelici došli smo do toga da je zapravo riječ o projektilu u koji je bila ugrađena bomba teška 120 kilograma. U nastavku donosimo odgovore na sve dileme koje su se tijekom ta tri dana pojavile u javnosti.
1. Prvo objašnjenje vlasti stiglo je tek 11 sati nakon pada. Što su trebali učiniti?
- U petak ujutro predstavnici policije i vojske trebali su se obratiti javnosti i objasniti građanima o čemu je riječ, a kasnije detaljnije objaviti o svemu što se dogodilo. Ovako se dopustilo kolanje dezinformacija koje su uplašile građane.
2. Zašto su na mjesto pada drona bez provjere prisutnosti eksploziva odmah puštene sve službe?
- Vjerojatno u želji da se što prije utvrdi o čemu je riječ, na mjesto pada nahrupile su sve interventne službe. Prije toga nije napravljeno vizualno izviđanje terena sa sigurne udaljenosti kako bi se u kratkom vremenu utvrdilo o čemu je riječ. Nije također primijećeno da su do mjesta pada prvo stigli pirotehničari kako bi se utvrdilo postoji li opasnost od eksplozije. U prvom trenutku, koji je najkritičniji, dozvolio se stihijski pristup mjestu pada.
3. Zašto ovaj događaj nije proglašen terorističkim napadom nego se još smatra incidentom?
- Čeka se završetak istrage kojom se želi utvrditi odakle je dron ispaljen i tko ga je poslao. Hrvatske vlasti se još ne žele zalijetati s takvom optužbom s obzirom na to da je dron krenuo s teritorija Ukrajine pa i dalje postoji mogućnost da je do Zagreba došao iz redova ukrajinske vojske zbog greške na navigacijskom uređaju.
4. Načelnik Glavnog stožera u petak poslijepodne govorio je da nema eksploziva na mjestu pada drona. Sada iz MORH-a tvrde da je došlo do eksplozije na tlu.
- Činjenica je da nadležne službe 15-ak sati nakon pada drona nisu imale dovoljno podataka o tome što se dogodilo. Letjelica se zabila oko 10 metara u tlo, njeno otkopavanje nije ni počelo, kao ni njen vizualni pregled i pregled tla oko nje. U takvoj situaciji načelnik Glavnog stožera govori da nema eksploziva na mjestu pada iako u tom trenutku nema nikakve detaljne informacije o tome s terena. To je bio samo početak iznošenja preuranjenih informacija o cijelom događaju.
5. Jedan vojni istražitelj kaže da ima eksploziva, a drugi kaže da ga nema. Kako je to moguće?
- Nekoordiniranost unutar istražiteljskog tima u kojem prethodno nije definirano tko može davati izjave za javnost i što može reći. Šteta takve nekoordiniranosti je nemjerljiva jer proizvodi paniku u javnosti, a na osnovi takvih istupa javnost zaključuje da je istražiteljski tim nekompetentatn za posao koji obavlja.
6. Jesu li hrvatski radari FPS 117 mogli vidjeti dron prije ulaska u hrvatski zračni prostor?
- Da. Doseg zračnih radara je daleko izvan hrvatskog zračnog prostora i izvan državnog teritorija. No, hrvatski vojni dužnosnici to službeno ne mogu komentirati i tvrditi da imaju radarsku sliku s teritorija drugih država. Radari instalirani na Sljemenu i na Papuku mogli su, prema nekim informacijama, vidjeti neidentificiranu letjelicu koja prolazi kroz Mađarsku i kreće se prema Hrvatskoj.
7. Kako je moguće da zapovjedništvo NATO-a prati dron kroz Mađarsku, a to ne javi Hrvatskoj?
- Zajednički koncept NATO-a u obrani zračnog prostora zove se Air and Missile Defence Command and Control. Njegova je zadaća svim članicama osigurati uslugu "zapovijedanja i kontrole" te integrirati svu protuzračnu obranu članica. Ključni dio tog sustava je razmjena podataka, sinhronizacija i procjena rizika. Taj sustav u četvrtak navečer definitivno nije radio. Prema nekim procjenama, problem je u činjenici da ovaj dron ima malu odraznu površinu koju su, možda, primarni vojni radari Mađarske i Hrvatske i zahvatili, ali nije bilo kontinuiteta u praćenju cilja pa se on zanemario.
U realnoj situaciji, koja se možda dogodila, operater radara vidi cilj u jednom ili dva okretanja antene i poslije ga gubi. Operateri su također možda posumnjali da je riječ o oblacima ili nečem drugom i kontakt nisu registrirali kao letjelicu. Izjava predstavnika NATO-a da su letjelicu uočili i pratili je sramotna. Jer u tom slučaju je trebala uslijediti zapovijed mađarskoj vojsci da podigne borbene avione kako bi piloti vizualnim putem utvrdili o čemu je riječ te u slučaju potrebe izdati naređenje o rušenju drona.
8. Prvi dan su službena tijela govorila da je letjelica bezopasna, drugi dan da se radi o jasnoj prijetnji, a treći dan da je imala aviobombu i da nije izvidnička letjelica.
- Nije unaprijed pripremljena strategija kriznog komuniciranja na razini Vlade kako bi se jasno utvrdilo tko može davati izjave i kojeg tipa. Nadležni u Vladi i vojsci imali su veliku potrebu umiriti stanovništvo te su tvrdili da nema razloga za strah, a svakim novim danom istraga je ukazivala da je događaj bio puno opasniji nego što se to isprva činilo.
9. Je li hrvatska reakcija prema Mađarskoj i NATO-u bila dovoljno snažna?
- Premijer, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera obavijestili su civilne i vojne predstavnike europskih zemalja i NATO-a o tome što se dogodilo. No, sudeći prema njihovim reakcijama, to očito nije shvaćeno ozbiljno. Trebalo bi se više inzistirati na tome da se na odgovornost pozovu odgovorni za propuste u Rumunjskoj, Mađarskoj i NATO-u.
10. Ministar obrane Mario Banožić u nedjelju je rekao da su "pokraj crne kutije pronađeni fragmenti na kojima su pronađeni tragovi eksploziva. Nije bila izvidničkog tipa jer smo našli dijelove aviobombe. Riječ je o aviobombi sovjetske proizvodnje, a kao i svi ostali elementi odvezena je s ovog mjesta". Što to točno znači?
- To znači da je izvidnički dron TU 141 modificiran i da je u njega ugrađena avionska bomba. Prema tvrdnjama stručnjaka, takva modifikacija drona je moguća, ali vrlo zahtjevna i skupa. U takvoj se modifikaciji dio uređaja i sklopova vadi iz drona i umjesto toga se instalira bomba, a izvidnički dron se pretvara u navođeni projektil/raketu koja se detonira pri udaru u neki objekt ili tlo.
11. Kakvu štetu može izazvati bomba teška 120 kilograma?
- Riječ je o aviobombi koja u sebi ima oko 40 kilograma eksploziva i ima kumulativno djelovanje. Nakon izbacivanja iz aviona ona ostvaruje veliku brzinu te razbija oklop ili utvrđene građevine. Na "ulazu" u tenk ili građevinu vidljivo je tek manje oštećenje od eksplozije, ali kad uđe unutra, spaljuje sve oko sebe te prouzročuje velike štete i ljudske žrtve.
12. Ima li Hrvatska uopće mogućnost obrane od takvih "napada"?
- Ima. Borbene avione MiG-21, radarske sustave, određeni broj protuzračnih sustava Stinger i protuzračne rakete Strela. Sa Stingerom se može djelovati do visine od 4,5 kilometra i moguće je oboriti takav dron. Da bi se djelovalo MiG-ovima, napad se mora dogoditi tijekom dana jer nisu opremljeni za noćno djelovanje. No, da bi se uspješno djelovalo, potrebna je dojava barem pola sata ranije kako bi sustavi pravovremeno reagirali.
13. Zašto bivši piloti HRZ-a ne vjeruju u postojanje aviobombe?
- Oni tvrde da bi aviobomba takve snage prouzročila daleko veću štetu na obližnjim objektima i da bi se stvorio daleko veći krater na mjestu pada.
14. Postoji li zajednička istraga NATO-a i Hrvatske oko pada drona?
- Prema sadašnjim informacijama, istragu provode samo hrvatska istražna tijela.