Je li na pomolu novi kamen smutnje među koalicijskim partnerima koji može uzdrmati Vladu? Dio vladajuće koalicije traži od premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića da odustanu od najavljenog smanjenja stope PDV-a od jedan posto - na čemu HDZ ustrajava jer je tako obećao u predizbornoj kampanji - i da umjesto toga smanji porez na dohodak i doprinose.
Tu je ideju prvi javno predstavio šef HNS-a Ivan Vrdoljak u travnju poručivši da od Ministarstva financija očekuje smanjenje porezne presije. Vrdoljak, doduše, nije isključio varijantu smanjenja PDV-a, nego da tek u razgovorima u Vladi treba razmotriti prednosti vertikalnog smanjenja poreznih opterećenja ili horizontalnog smanjenja PDV-a za jedan ili dva posto. Prije nekoliko dana Vrdoljak je dodao i kako se “plaće moraju dodatno rasteretiti da bismo povećali njihov neto iznos i dali potporu daljnjoj potrošnji”.
Drugi dio koalicijskih partnera otišao je i korak dalje. HSLS-ovac Darinko Kosor i zastupnici Hrvatske demokršćanske stranke Goran Dodig i Branko Hrg smatraju da Vladina najava o smanjenju PDV-a neće imati znatne gospodarske efekte te traže da se barem taj jedan posto preusmjeri u smanjenje poreza na plaće.
Tvrda rasprava
- Sada, šest mjeseci prije donošenja proračuna za iduću godinu, vrijeme je da raspravimo u miru, bez pritisaka, što je bolje za građane: smanjenje poreza na dohodak i doprinose ili stope PDV-a od jedan posto. Svi, i ekonomisti, i udruge, i potrošači, i poslodavci, i ulagači se slažu da je to ono prvo. Jedan posto neće bitno pridonijeti poboljšanju gospodarske situacije, ali smanjenje pritiska na plaće može znatno olakšati život građana. Bez konkretne mjere od koje će građani imati izravnu korist nećemo moći opstati. Nisam ni od HDZ-a čuo da ne podržavaju našu inicijativu, samo što oni inzistiraju da je smanjenje PDV-a predizborno obećanje - tvrdi predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.
S jedan posto proračun gubi dvije milijarde od PDV-a; ali ne vidim logiku da taj novac poklonimo stranim turistima koji bi od toga imali najviše koristi. Kao liberali se zalažemo za smanjenje svih poreza, nemam ništa ni protiv smanjenja PDV-a, samo što to građani neće osjetiti - dodaje Kosor. Podsjeća da je koalicijska Vlada obećala reforme i uvjeren je da je smanjenje stope PDV-a linija manjeg otpora jer se PDV samo smanji i ne traži nikakve reforme, dok bi rezanje davanja na plaće natjeralo Vladu da provede reformu. - Ili ćemo samo čekati 2020. godinu - upozorava Kosor.
Analize ekonomistice Sandre Švaljek, koja u zagrebačkoj Skupštini s HSLS-om dijeli isti klub, svjedoče da su ekonomski efekti smanjenja poreza na plaće veći od smanjenja PDV-a koje građani ne bi osjetili. - Ako ima prostora za smanjenje poreza, onda treba izabrati one koji će dati pozitivne efekte na rast, pogotovo u uvjetima smanjenja radne snage - tvrdi Sandra Švaljek i naglašava da Hrvatska sa slabom stopom rasta od jedan do 1,5 posto zaostaje za gospodarskom razvijenošću Europe i ostaje na začelju kolone “te bi još desetljećima hvatala dah da dođe do razine kakvu danas imaju Slovenija, Poljska, Austrija...” Ona upozorava da je stranim investitorima krucijalna najviša granična stopa poreza na dohodak koja u Hrvatskoj iznosi 42,4 posto, deset posto više od Poljske koja je sljedeća zemlja iza nas po visini te stope.
HDS-ovci Goran Dodig i Branko Hrg izračunali su da bi planirani postotak smanjenja opće stope PDV-a kada bi se usmjerio na plaće omogućio smanjenje od oko 17 posto poreza na plaću za 330 tisuća ljudi koji imaju plaću manju od četiri tisuće kuna, a plaće bi im prosječno narasle oko 700 kuna. - Tako bi se realizirao naš prijedlog da se minimalna neto plaća poveća na četiri tisuće kuna i istodobno povećaju plaće onima u platnom razredu do 10 tisuća kuna - podcrtao je Hrg, uvjeren da bi se “povećala potrošnja i država ne bi bila na gubitku, financijsko stanje građana bi se bitno popravilo, a ujedno bismo postali privlačniji investitorima”.
Ukidanje najviše stope
Premda odbijaju ideju da premijeru postavljaju ultimatume, u HNS-u, kako neslužbeno tvrde, neće odustati. O tome su već nekoliko puta razgovarali i s premijerom i s ministrom financija. Kažu da su obojica pokazali da su načelno zainteresirani.
Službeno, pak, u HNS-u podsjećaju da je njihov stav jasan “jer smo ga komunicirali i prije nedavnih prijedloga HSLS-a: smatramo da je nužno dodatno rasterećenje plaća”.
HNS se zalaže i za ukidanje najviše stope od 36 posto - veliki broj liječnika, znanstvenika, pilota, IT stručnjaka odlazi u inozemstvo zbog preopterećenosti plaća na visokim razinama. Kada je u pitanju PDV, smatraju da njegovo smanjenje treba gledati u kontekstu ukupne porezne politike. Ocjenama treba li ga spuštati horizontalno za 1 posto ili značajnije vertikalno u pojedinim industrijama u kojima se očekuje rast moraju prethoditi ozbiljne analize. O daljnjim poreznim rasterećenjima HNS će raspravljati s partnerima. Nadaju se najboljem rješenju, a to je ono koje će rezultirati “boljim životom svakog čovjeka i šansom da gospodarstvo raste”. I Kosor vjeruje u dogovor s Vladom. No, kaže da ako izmjene ne preda Vlada, predat će ih HSLS.