"Ovo je ozbiljan društveni problem radikalizacije i ekstremizma, ne uvezenog izvana nego domaći hrvatski proizvod kojim ćemo se morati baviti u sljedećem razdoblju." Kazao je to uz ostalo u obraćanju javnosti premijer Plenković povodom oružanog napada na policiju i zgradu Vlade. Čin 22-godišnjeg napadača iz okolice Kutine Plenković je nedvojbeno svrstao u kontekst političkog ekstremizma. Je li i prije ovog čina koji je okarakterizirao kao akt terorizma premijer Plenković trebao odlučnije i jasnije reagirati na pojave govora mržnje u dijelu medija, na društvenim mrežama, kao i na javnu upotrebu pozdrava i simbola povezanih s režimom NDH, pitanje je koje mnogi postavljaju nakon toga događaja. Razgovarali smo o tome s dvojicom političkih analitičara.
Ako gledate Plenkovićevo ponašanje iz pozicije čistog idealizma, u nekim je situacijama na pojave političkog ekstremizma trebao poslati jasne poruke i prije i biti oko toga eksplicitniji i hrabriji, kazao nam je profesor sociologije na katedri zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dragan Bagić.
Odmah potom, Bagić dodaje: "Plenković je međutim birao neki put svog političkog djelovanja koji ćemo lakše razumjeti ako na njega ne gledamo iz pozicije čistog idealizma nego iz pozicije političkog realizma. A gledano iz pozicije političkog realizma, bitne su dvije stvari: prvo, on kao premijer s takvim istupom kakav smo vidjeli u srijedu nije mogao ići bez snažnog povoda. Zato mislim da iz te perspektive kritike tipa - gdje si bio dosad nisu opravdane jer njegova izjava sad, nakon ovog što se dogodilo na Markovu trgu ima težinu. U toj izjavi on zahtijeva djelovanje institucija, praktički je javno naložio i obavještajnoj službi i policiji da se bave problemom ekstremizma. Premijer to, ističem, ne može učiniti tek tako, bez snažnog povoda.
Druga stvar", nastavlja Bagić, "kritičke reakcije koje sad kažu - do jučer si bio zajedno s onima koji su mogli biti izvor radikalizacije, a sad mijenjaš ploču, po mom su viđenju neuviđavne." Na pitanje zašto bi bile neuviđavne, Bagić odgovara: "Zato što zanemaruju činjenicu da je Plenković donedavno imao drugačiju situaciju unutar stranke i u parlamentu. Unutar stranke imao je jaku radikalno desnu opoziciju, imao je niz ljudi iz toga segmenta u raznim stranačkim tijelima i on je naprosto morao djelovati u skladu s tom činjenicom. U politici ne možete ići glavom kroz zid nego morate procijeniti što je u svakom trenutku realno. Dakle, on je tu morao u nekoj mjeri politički kalkulirati", tvrdi Bagić i dodaje kako misli da sve do unutarstranačkih izbora u HDZ-u nije bilo realno da Plenković može voditi ovakvu politiku i imati ovakvu retoriku kakvu je pokazao u srijedu.
"Prije svega situacija u parlamentu i u Klubu zastupnika HDZ-a je danas drukčija. On je do jučer do zadnjih parlamentarnih izbora u zastupničkom klubu i unutar stranke imao niz protagonista na koje je prekjučer u obraćanju javnosti aludirao i vrlo tanku većinu u Saboru. Kad se uzmu te objektivne okolnosti i unutarstranačke i izvanstranačke, mislim da naprosto nije fer insistirati s pitanjima tipa 'a gdje je bio jučer'", tvrdi Bagić.
Izvanredni profesor na Fakultetu Političkih znanosti Goran Čular je odgovarajući na pitanje je li Plenković predugo čekao da pošalje jasne poruke o političkom ekstremizmu, za Jutarnji list izjavio: "Činjenica da je Plenković nakon dolaska na čelo HDZ-a nedvojbeno promijenio retoriku svog prethodnika Tomislava Karamarka kao i glavni smjer te stranke. Također je istina da je u nekim aspektima politike koju je vodio radio ustupke. Je li se mogao u tome smislu čvršće postaviti i je li u tome bio uvjetovan stanjem unutar HDZ-a, stvar je gledanja.
Osvrćući se Plenkovićeve ovotjedne oštre izjave na račun rastućeg ekstremizma u Hrvatskoj, Čular kaže: "U ovom trenutku ne znamo kojim informacijama premijer raspolaže. Vjerujem da onakve izjave o političkom radikalizmu ne bi davao tek tako i da raspolaže informacijama koje su rezultat istrage. Ne mislim da je Plenkovićeva izjava toliko zakasnjela, ali me je začudio stanoviti ton ljutnje kojom je izrečena. Ako postoje ozbiljne informacije o nekom tipu političke radikalizacije, onda se kao premijer nemaš što ljutiti već se s tom ozbiljnom situacijom pozabaviti i vidjeti je li ovo što se dogodilo bila akcija izoliranog pojedinca koji se pod nekim utjecajima radikalizirao, ili je riječ o organiziranoj skupini i pozabaviti se uzrocima koji leže u podlozi toga", kaže Čular. Dodaje i kako mu je u ovom kontekstu zanimljivo da SOA-a u svom zadnjem izvješću navodi kako Hrvatska nema problema s političkim radikalizmom.