Smrt devetogodišnjaka iz Metkovića, koji je preminuo 11. prosinca u KBC-u Split, nakon što mu u Metkoviću nije (mogla biti) pružena adekvatna medicinska usluga, otvorila je brojna pitanja funkcioniranja zdravstvenog sustava. Bi li devetogodišnjak ostao živ da je liječnicima u Metkoviću te nedjelje, kada ga je otac doveo na pregled, bio dostupan laboratorij za analizu krvi (koji nedjeljom ne radi), zašto liječnici iz Doma zdravlja i Hitne pomoći u Metkoviću nisu prepoznali teško stanje u kojem se dječak nalazio...
Dječakov život možda bi bio spašen da su liječnici u Metkoviću imali uređaj za analizu krvi koji bi u roku nekoliko minuta otkrio ozbiljnost situacije.
Zbog nedostatka tog uređaja u Domu zdravlja, građani Metkovića održali su i prosvjed.
Cijena takvih uređaja kreće se već od deset tisuća kuna, ali su u hrvatskim ordinacijama liječnika obiteljske medicine vrlo rijetki, jer im pravilnik i Zakon o medicinskoj biokemiji zabranjuju vađenje i analizu krvi. Prema zakonu to mogu raditi samo licencirani medicinski biokemičari, odnosno takve pretrage mogu se raditi samo u laboratorijima. Od kojih većina, kao primjerice već spomenuti u Metkoviću, ne rade svim danima i u svako vrijeme.
Magistar farmacije Pavel Pisarović, čija tvrtka zastupa nekoliko proizvođača navedenih uređaja, u razgovor za Jutarnji list kaže kako ne može tvrditi da bi dječak iz Metkovića ostao živ ili ne da je takav uređaj imala njegova obiteljska liječnica u Domu zdravlja ili liječnici u metkovskoj Hitnoj službi, ali da je zdravorazumski za pretpostaviti da bi dječaka obiteljska liječnica nakon analize krvi odmah uputila u KBC Split.
- Ja ne mogu tvrditi što bi njegova liječnica odlučila i bi li ga poslala u KBC Split, ali ono što mogu tvrditi je to da su mu prilikom pregleda napravili testiranje na CRP I/ili prokalcitonin (specifični marker za sepsu), odnosno brzi bris test na streptokok i virus gripe, sigurno bi rezultat bio pozitivan te želim vjerovati da bi svaki liječnik na takav nalaz odmah reagirao. Dakle, ovakav uređaj, isto kao i laboratorijski nalaz, bi definitivno pokazao da nešto nije u redu, ali interpretacija tog rezultata i odluka o daljnjim koracima u liječenju uvijek je na liječniku - kaže Pisarović.
Uređaj koji je možda mogao spasiti život dječaku
Osam PoC uređaja (naziv vrste uređaja koji rade pretragu krvi uz pacijenta) je nudio upravo Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali ih oni nisu prihvatili zbog navedenog pravilnika i zakona koji im brani korištenje uređaja za vađenje i analizu krvi.
Svejedno, neki obiteljski liječnici diljem Hrvatske nabavili su takve uređaje. Takve uređaje ima i Hitna služba jedne županije u svim svojim ispostavama.
- Ipak postoje liječnici koji su usprkos regulativi odlučli nabaviti takve uređaje, jer im je, prema njihovim riječima, dobrobit njihovih pacijenata važnija od besmislene zakonske regulative. Napomenimo da ti liječnici i ustanove koriste uređaj na način da troškovi takvog testiranja idu na njihov trošak, a ne trošak HZZO-a što je slučaj kod testiranja u laboratorijima. Ovakvi ljudi svijetli su primjer da postoje pojedinci koji gledaju dobrobit pacijenata ispred svojeg osobnog interesa, te da će jedino promjenom postojećeg pravilnika biti moguće svim liječnicima kojima je to potrebno dati mogućnost i novi alat prilikom postavljanja dijagnoze. Takav princip dijagnostike uvriježen je u skoro svim europskim zemljama i smatra se apsolutnim standardom u svim razvijenim zemljama svijeta. Možda se krivo dobiva dojam da se time obezvrjeđuje postojanje laboratorija i medicinskih biokemičara, ali naprotiv, to je samo još jedan alat koji svim djelatnicima u zdravstvu pruža veće mogućnosti da dođu do kvalitetnog, brzog i jeftinog dijagnostičkog rezultata, bez kompromitiranja kvalitete rezultata. Uloga medicinskih biokemičara ostaje nepromijenjena, laboratoriji će uvijek biti okosnica dijagnostike zdravstvenog sustava, ali u određenim slučajevima i za određene pretrage sadašnji sustav je jako neučinkovit i spor, što je pokazao primjer - tvdi magistar farmacije Pavel Pisarović.