ZAGREB - Uvjeti i mogućnosti financiranja deficita proračuna su teži, rekao bih, upitni. Jednostavno nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit i to ne preko prihodovne strane jer se prihodovna strana teško više može povećavati – poručio je danas u Saboru zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić podnoseći polugodišnju informaciju o financijskom stanju i provedbi monetarne politike za prvih šest mjeseci prošle godine.
HNB je i to izvješće iskoristio kako bi Vladi poručio što treba napraviti kako bi državu izvukli iz krize . Iste one poruke koje se posljednjih par mjeseci čuju i od samog guverenera HNB-a Borisa Vujčića.
- Ako ne postoji dovoljan prostor za poticajnu fiskalnu politiku, ako domaća štednja nije dovoljno velika za potrebne investicije, ako više ne možemo povećavati naš vanjski dug onda je odgovor manje-više očit. Jedini brži izlaz iz ove situacije je u reformama i u mjerama kojima bi se poboljšala poslovna klima i otklonile prepreke, ali ne samo otklonile prepreke nego i stvorili poticajni privlačni uvjeti za investiranje privatnog kapitala u prvom redu u izvozne poslove. Izvoz tako postaje onda glavni generator rasta, stvara nova radna mjesta, a ona pak povratno povećavaju doma ću potrošnju koja dodatno ubrzava rast zaposlenost i rast životnog standarda – poručio je Relja Martić.
HNB odnosno monetarna politika će, najavio je, nastaviti provoditi zadaće koje zakonom dobila.
- Provodit će politiku koja će garantirati relativno stabilan tečaj, relativno nisku inflaciju uz veliku likvidnost i strukturni višak likvidnosti kako bi na taj način pomogla ubrzavanju rasta kreditne aktivnosti i investicija – naglasio je.
Imali su čelnici HNB-a odgovor i na kritike da se Središnja banka nedovoljno angažirala na rješevanju gospodarske krize te da samo dijeli savjete.
- Naša Središnja banka u ovoj krizi radi isto što rade i druge središnje banke samo to radi u skladu sa svojim instrumentarijem, okolnostima u kojima djeluje i sa hrvatskim specifičnostima. Ne možemo doslovno kopirati FED ili ECB iz niza manje ili više očiglednih razloga, ali u suštini radimo isto. Primarna kunska likvidnost je vrlo visoka, a tzv. strukturni višak likvidnosti već dugo vremena kreće se negdje na razini od 4 do 5 milijardi kuna. On je u ovom trenutku negdje oko 6 milijardi kuna – objasnio je zamjenik guvernera.
U slučaju da se na računima za namjeru banaka brže počne trošiti sredstva za kreditne programe HNB će, najavio je također, „odmah bez ikakvog odlaganja i ustezanja osloboditi dodatna likvidna sredstva“.