Da je njezino dopunsko osiguranje poskupjelo, i to znatno, jedna je moja poznanica doznala – iz medija.
"Zamisli, umjesto 9,29 najednom je polica iznosila 15 eura, no od osiguravatelja nisam primila niti jednu rečenicu obavijesti. Sramotno", požalila mi se.
Nije bila jedina – istu su sudbinu doživjeli svi osiguranici koji su dopunsko osiguranje imali ugovoreno kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a tjednima nakon što su najavili poskupljenje, medijski su prostor nastavile puniti njihove "svađe" s potrošačkim udrugama koje su smatrale kako HZZO nije ispunio svoje obveze.
Jedna od kritika pritom se odnosila na činjenicu da je državni osiguravatelj – koji pokriva više od dva milijuna osiguranika – svoje korisnike propustio pisanim putem obavijestiti kako se cijena police mijenja, što je obveza koja je istovremeno bila nametnuta svim privatnim pružateljima istih usluga.
Da ne bude pogrešno shvaćeno – HZZO je javno najavio kako mijenja cijene, no udruge su, s pravom, zauzele stav kako se objava poskupljenja u medijima te objava zasebne odluke o novoj cijeni u Narodnim novinama ne može smatrati dostatnim informiranjem korisnika, posebno s obzirom na to da je HZZO sa svakim od njih sklopio zaseban ugovor koji, između ostaloga, podliježe i obvezama iz Zakona o obveznim odnosima.
Nema dvojbe
Osim neobavještavanja o novoj cijeni, zamjerili su još nekoliko stvari – činjenicu da HZZO razliku u cijeni želi naplatiti retroaktivno, kao i činjenicu da Zavod u potpunosti ignorira zahtjeve civilnog društva koje se u međuvremenu obratilo i Saborskom odboru za zdravstvo.
Za HZZO, pojasnili su Jutarnjem iz ove institucije, nema dvojbe – imali su obvezu javne objave nove cijene što su, tvrde, ispunili objavom odluke u Narodnim novinama, a dodatne su obavijesti uputili i putem medija i svoje internetske stranice, kao i zasebnim odgovaranjem na upite građana, što bi značilo da, prema njima, nisu trebali o tome obavijestiti svakog korisnika posebno.
"Iz svega navedenog proizlazi da je HZZO pravovremeno i na odgovarajući način obavijestio osiguranike o promjeni cijene, a što je i u skladu s Općim uvjetima ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju koje osiguranik sklapanjem police prihvaća. Osim toga, osiguranici koji imaju ugovorenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a dobivaju redovito obavijesti o obnavljanju police putem dopisa koji stiže na njihove kućne adrese", kazali su te dodali kako nije točno da Zavod retroaktivno naplaćuje razliku u cijeni.
"Sukladno Općim uvjetima, a koji su utvrđeni odredbama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, iznos premije može se promijeniti za vrijeme osigurateljnog razdoblja u slučaju promjene zakona ili podzakonskih propisa odnosno općih akata HZZO-a koji se odnose na opseg i sadržaj dopunskog zdravstvenog osiguranja, visinu sudjelovanja ili druge elemente značajne za utvrđivanje iznosa premije. Sukladno Odluci, nova cijena primjenjuje se od 1. veljače 2026. godine na sve važeće, kao i na novougovorene police, stoga su svi osiguranici obvezni podmiriti razliku u cijeni", poručili su.
Nije jednostavno
Kako je cijela priča bila prilično zbrkana, odlučili smo u ovom slučaju zatražiti pravni savjet i pronaći stručnjaka koji će nam odgovoriti tko je od ovih dviju strana u pravu – Zavod ili potrošačke udruge?
Kao i obično, ispostavilo se da odgovor nije jednostavan, usprkos činjenici da se Zavod, po mišljenju Vande Šaban iz tvrtke Vision Compliance za usklađivanje s europskim propisima, pravno u ovom slučaju pokrio.
"HZZO ima pravno uporište za način na koji je postupio. Članak 14. stavak 2. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju predviđa da se cijena police utvrđuje općim aktom, a opći akti se objavljuju u Narodnim novinama. Točka VII. Općih uvjeta dopušta promjenu premije tijekom osigurateljnog razdoblja u slučaju promjene općih akata Zavoda, bez propisivanja posebnog načina obavješćivanja. Nijedan propis izričito ne nameće HZZO-u obvezu individualnog obavješćivanja osiguranika o promjeni cijene. Sama Odluka donesena je i objavljena u skladu s propisima i nitko ne osporava njezinu valjanost", kazala je, ali potom dodala kako potrošačke udruge ujedno imaju argumente vrijedne pažnje.
Načelo savjesnosti
"Ti se argumenti ne tiču valjanosti Odluke kao regulatornog akta nego ugovornog odnosa između HZZO-a i svakog pojedinog osiguranika. Odluka je valjana i stupila je na snagu, ali između HZZO-a i osiguranika postoji individualni ugovor koji uključuje i policu i opće uvjete, a cijena je bitan element tog ugovora. U tom kontekstu, potrošači se pozivaju na načelo savjesnosti i poštenja iz Zakona o obveznim odnosima te na činjenicu da privatni osiguravatelji koji nude identičnu uslugu moraju prema Zakonu o osiguranju pisano obavijestiti svakog osiguranika o promjeni premije, što stvara razliku u razini zaštite potrošača za istovrsnu uslugu na istom tržištu", upozorava Šaban.
Dakle, formalno-pravno Zavod je doista ispunio svoju dužnost, no ostaje činjenica da su s osiguranicima sklopili zasebne ugovore pa bi bilo logično – i u skladu s poštenom praksom – da su svakog od njih posebno obavijestili o pravima i mogućnostima raskida ugovora, kao što je to uobičajeno za sve subjekte koji sklapaju ugovore.
Zašto je država Zavodu u svojem vlasništvu dala veća prava nego drugima, nije poznato, ali bi potrošači to trebali imati na umu sljedeći put kad će ugovarati policu.
I birati najpošteniju opciju koja će bolje cijeniti brojku od dva milijuna osiguranika, koliko im je dosad poklanjalo povjerenje.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....