MILO ĐUKANOVIĆ

Jedini realan problem između Hrvatske i Crne Gore je školski jedrenjak ‘Jadran‘, ali to nije krupno pitanje

Uvjeren sam da oko tog pitanja možemo doći do dogovora i da to definitivno neće biti pitanje koje će opterećivati budućnost međudržavnih odnosa, rekao je

Milo Đukanović

 Damir Krajac/Cropix

U intervjuu za HRT predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je otklonio mogućnost kompliciranja situacije u vezi s Privremenim graničnim protokolom između Hrvatske i Crne Gore kojim se utvrđuje i međusobna granica na moru, nakon što je prošloga tjedna više izvora iz energetskog sektora potvrdilo da je u crnogorskom dijelu Jadrana talijansko-ruski konzorcij ENI-Novatek pronašao naftu.

- Imamo protokol o privremenom režimu granice iz prosinca 2002. godine i imamo zadovoljstvo da od tada do danas nije bilo nikakvih spornih pitanja između naših država ni na kopnu ni na moru i imamo najavu aktualne vlade da je u postupku završetka formiranja državne komisije Crne Gore koja bi bila u stanju nastaviti pregovore na tu temu sa svojim partnerom iz Hrvatske, naglasio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Na činjenicu da ta vlada dovodi u pitanje i zapravo dogovorenu i utvrđenu, unutar Privremenog režima, granicu na kopnu Đukanović je rekao da ova vlada Crne Gore i po svom profilu ni na tom pitanju nije na onom nivou odgovornosti koji je imala vlada Crne Gore u prethodnom razdoblju gradeći partnerske odnose s Vladom Hrvatske.

- S Vladom Hrvatske smo više puta vodili te razgovore, više puta sam razgovarao s raznim premijerima u Hrvatskoj. Složili smo se da će biti optimalno ako budemo u stanju postići bilateralni sporazum. Ako ne, složili smo se također da ćemo to pitanje delegirati Međunarodnom sudu u Haagu ili ad hoc formiranom arbitražom i da ćemo sigurno bez bilo kakvih potresa u međudržavnim odnosima to pitanje civilizirano riješiti, rekao je crnogorski predsjednik.

- Drugo potpitanje je pitanje istraživanje nafte i plina. Vodio sam Vladu u vremenu kada smo raspisivali međunarodni natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje ugljikovodika u podmorju i mi smo veoma vodili računa da koncesije koje trebamo dati partneru ne dodiruju nipošto sporno područje. Vjerovali smo da ćemo samo zakomplicirati rješavanje tog pitanja granice između dvije države ako u međuvremenu baš na tom dijelu podmorja bude pronađena nafta jer tada to više nisu samo interesi dvije države, nego su to i interesi naftnih kompanija i mnogo kompliciranije. Nismo išli k tome spornom području. U ovom trenutku se u Crnoj Gori realizira koncesija za istraživanje ugljikovodika na područjima koji ne dotiču sporno područje. Za sada još uvijek nema potvrde da se pronašla nafta ili plin. Riječ je o jednoj vrlo dubokoj bušotini koja je sada prešla 6000 metara. Vidjet ćemo što će nam ti rezultati, što će nam ta istražna bušotina pokazati i vidjet ćemo koliko će to biti komercijalno i isplativo za budućnost, rekao je Đukanović.

Školski jedrenjak "Jadran" bio je do zadnjeg rata upisan u matične flotne liste hrvatskih luka. Godine 1990. godine je iz Lore iz Splita otišao na remont u brodogradilište u Tivat. Ondje je ostao i Crna Gora ga nikad nije vratila. Na pitanje zašto su propali pregovori o povratku školskog jedrenjaka Hrvatskoj, a službeni Zagreb smatra ga neupitno hrvatskim vlasništvom, te hoće li ga Crna Gora ikad vratiti Đukanović je rekao da je to zaista jedno, jedino realno problematično pitanje.

- Imajući u vidu njegovu vrijednost složit ćemo se svakako nije krupno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje međudržavne odnose. I Crna Gora i Hrvatska smatraju da je neupitno vlasništvo jedne i druge države nad njim, a i jedna i druga pokazuju namjeru da ga zajedno eksploatiramo, istaknuo je.

Na tvrdnju da je crnogorski prijedlog o podijeljenom vlasništvu nad brodom sumanuta ideja jer je brod eksteritorijalno područje i njegovom sredinom ne može ići crta koja odjeljuje hrvatsku i crnogorsku stranu, Đukanović je rekao kako zaista nije ulazio u takve detalje.

- Razumjet ćete me, nije to pitanje od nekog mog ni stručnog ni političkog dominantnog interesa. Uvjeren sam da oko tog pitanja možemo doći do dogovora i da to definitivno neće biti pitanje koje će opterećivati budućnost međudržavnih odnosa, rekao je.

Na pitanje kako bi bokeljski Hrvati trebali biti kulturni most suradnje dviju država, no da mnogi u Zagrebu, a i u hrvatskoj zajednici u Boki Kotorskoj, nisu s odobravanjem dočekali vijest objavljenu prošlog tjedna da je Crna Gora sama uspjela registrirati na UNESCO-ovu listu zaštićene nematerijalne baštine Bokeljsku mornaricu i tako jednostrano prisvojila kulturnu baštinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori, Đukanović je rekao da ju Crna Gora smatra svojim nematerijalnim kulturnim dobrom.

- Crna Gora je smatrajući Bokeljsku mornaricu svojim nematerijalnim kulturnim dobrom krenula u podnošenje dosjea za nominaciju da se uvrsti Bokeljska mornarica u nematerijalnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a. To je jedna tradicija koja je u Crnoj Gori prisutna od 9. stoljeća. Kada smo podnosili zahtjev posebno smo naglasili da je to lokalna tradicija i lokalno naslijeđe te naglasili da je to baština prije svega katolika i Hrvata, ali i Crnogoraca i pripadnika drugih nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Dakle, da je po našem viđenju to neupitno nematerijalno dobro države Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to kao izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine, objasnio je Đukanović za HRT.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. svibanj 2022 16:26