Ovih dana dogodio se zanimljiv rasplet jednog sudskog procesa u kojemu je talijanski proizvođač tjestenine Barilla oslobođen optužbe da natpisima na ambalaži lažno uvjerava potrošače kako kupuju talijansku pastu iako je ona zapravo napravljena u SAD-u.
Ukratko, nekoliko potrošača tužilo je kompaniju za zavaravanje zbog natpisa na prednjoj stranici paketa tjestenine "Italy‘s no. 1 brand of pasta" ukrašenog bojama talijanske zastave, iako se na poleđini moglo pročitati da je proizvod zapravo napravljen u Americi.
Sudac je zaključio da argument tužitelja kako je više od polovine potrošača zapravo lažno uvjereno da kupuju talijanski proizvod nije uvjerljiv, iako su prethodnih godina u SAD-u donesene i posve suprotne presude.
Ne znači da je superiorniji
Naravno, riječ je o američkoj sudskoj praksi koja nije primjenjiva na Europu, no priča je interesantna i za nas jer je talijanska zastava, čini mi se, jedna od "najprostituiranijih" zastava na tržištu hrane, što je i logično s obzirom na to da je riječ o jednoj od najboljih kuhinja na svijetu.
Ukratko, proizvođači je stavljaju na sve - pastu, pasiranu rajčicu, pelate, maslinovo ulje, sve valjda s nadom da će ih talijanska zastava ili natpis "Made in Italy" uvjeriti kako je riječ o superiornijem proizvodu u odnosu na ostale, kao da u Italiji nema loših proizvoda ili nekvalitetne hrane.
Problem je ipak u tome što su europski propisi, iako načelno strogi, u pitanju zemlje podrijetla zapravo dosta labavi - naime, ako je u proces proizvodnje nekog proizvoda uključeno više zemalja, zemljom podrijetla smatra se posljednja zemlja u kojoj je roba prošla bitnu doradu, što u stvarnosti dovodi do apsurdnih situacija.
U kontekstu hrane, recimo tjestenine, to zapravo znači da na paketu slobodno može pisati "Made in Italy", čak i u situacijama u kojima je sirovina iz neke druge zemlje, ali je tjestenina finalno dovršena u Italiji, što često i bude slučaj s brojnim talijanskim proizvodima dostupnima i u našim trgovinama.
Made in Italy vs. Product of Italy
Dok pišem ovaj tekst, na stranicama jedne domaće trgovine gledam paket fusila poznatog talijanskog proizvođača - na prednjoj strani piše "Made in Italy", ispod natpisa su boje talijanske zastave, no zemlja uzgoja pšenice je EU i izvan EU, ali kako je pasta formalno-pravno napravljena u Italiji, smije nositi natpis "Made in Italy".
Ta su pravila i mogućnosti manipulacije, logično, predstavljali problem i brojnim talijanskim proizvođačima koji proizvodnju baziraju u Italiji i pritom upotrebljavaju talijansku sirovinu, pa su se počeli snalaziti s nekim drugim natpisima.
Recimo, neki od njih na prednju stranicu stavljaju informaciju "Product of Italy", koja podrazumijeva da je sirovina od koje je napravljen neki proizvod doista uzgojena u Italiji.
Da bi pomutnja bila još veća, treba znati kako Talijani imaju i treću oznaku koja je zapravo najautentičnija - riječ je o oznaci DOP (Denominazione d‘Origine Protetta), odnosno zaštićenoj oznaci podrijetla koja označava kako je svaki korak u proizvodnji i pakiranju obavljen u strogo određenim geografskim regijama te po tradicionalnim recepturama.
Neki od tih proizvoda su, recimo, Parmigiano Reggiano, sir koji dolazi isključivo iz regije Emilia-Romagna, Aceto Balsamico Tradizionale di Modena, Pomodoro San Marzano dell‘Agro Sarnese-Nocerino, Pecorino Romano, Gorgonzola i drugi.
Nije službena tvrdnja
Postoji, međutim, u Italiji i oznaka IGP (Indicazione Geografica Protetta) - ona pak pokazuje da su kvaliteta ili ugled nekog prehrambenog proizvoda ili začina povezani s mjestom ili regijom u kojoj se on proizvodi, prerađuje ili priprema, a u međuvremenu je isplivala i hrpa novih koje se može pronaći na ovim proizvodima.
Recimo, dosta proizvođača pelata na konzerve stavlja tvrdnju "100 posto talijanska rajčica", također ukrašeno bojama talijanske zastave.
Ovo, međutim, nije nikakva službena tvrdnja, nego komercijalni natpis koji je ipak reguliran pa tako proizvođač hrane na ambalažu pelata ne smije staviti ovu oznaku ako svaki pelat u konzervi doista ne potječe iz Italije, i pretpostavka je da se većina proizvođača toga drži iako smo u nedavnoj povijesti imali puno slučajeva navodno talijanskih rajčica za koje se potom naknadno genetskim istraživanjem dokazalo da su zapravo iz Kine.
Sve ovo navodim da ilustriram razmjere konfuzije na tržištu kad su u pitanju talijanski proizvodi, iako slični problemi postoje i s drugim nacionalnim prehrambenim proizvođačima, no Talijani su među njima ipak napravili najveći proboj pa su idealni za opis ovog problema.
Skreće pozornost s pravog problema
Rekla bih ipak kako cijela ova priča o autentično nacionalnim proizvodima malo skreće pozornost s pravog problema - to što je proizvod napravljen u Italiji s talijanskom sirovinom, samo po sebi ne znači da je kvalitetniji od hrvatskoga ili bugarskoga, odnosno tvrdnje, bilo službene bilo komercijalne, nisu nužno garancija da će potrošač dobiti vrijednost za novac.
Neki domaći slučajevi pokazuju da čak i službene oznake znaju biti zavaravajuće - sjetimo se samo priče o dalmatinskom pršutu koji na sebi nosi službenu markicu "zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla", iako sirovina od koje je pršut napravljen ne da ne dolazi iz Dalmacije, nego ne dolazi ni iz Hrvatske, a što je sve u skladu s pravilima.
Službeni logotip ZOZP tako podrazumijeva da je najmanje jedna faza prerade, proizvodnje ili pripreme pršuta ili pancete povezana s točno određenim područjem, u ovom slučaju Dalmacijom, iako bi anketa među potrošačima, kada bismo je radili, vjerojatno sugerirala da oni očekuju kako je ipak i meso iz Hrvatske.
Osobno pretjerano ne patim od zemljopisnog podrijetla niti će mi ta informacija biti presudna prilikom kupovine, pa u svim ovim beskonačnim komercijalnim i službenim tvrdnjama na proizvodima pronalazim drugu vrijednost - šansu da automatski odbacim proizvod ako napadno pokušava ostaviti dojam koji ne može potkrijepiti informacijama na deklaraciji.
Dolazila sirovina iz Kine ili iz Hrvatske.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....