UOČI PROSVJEDA

JOKIĆ 'U laži su kratke noge, a sve ovo je najveća hrvatska obrazovna prevara. Reforma nikada neće zaživjeti, politiku nije briga za za vašu djecu'

Boris Jokić
 Tomislav Krišto / CROPIX

- U laži su kratke noge, a sve ovo je najveća hrvatska obrazovna prevara. Reforma na ovaj način neće nikada zaživjeti, a Hrvatska će dugoročno biti znanjem siromašna zemlja jer politiku nije briga za obrazovanje, nije ih briga za vašu djecu.

Tim je riječima bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić komentirao proces izbora nove Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, uoči današnjeg prosvjeda u 18 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

- Nije važno koliko će ljudi doći na prosvjed za kurikularnu reformu. Da nas dođe dvadeset, u redu, jer ono za što se ljudi okupljaju je dobro. Ako je sustav zasnovan na lažima, na netransparentnim i nedemokratskim procesima, kao društvo nemamo pozitivnu perspektivu, rekao je tijekom okruglog stola "Hrvatska može bolje? - godinu dana poslije, u organizaciji GOOD inicijative.

Jokić je apelirao na premijera Plenkovića i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović da provjere što se sve događalo s javnim natječajem Ministarstva obrazovanja za izbor novih članova i voditeljice ERS-a.

- Reforma obrazovanja u bilo kojem društvu jedan je od najsloženijih procesa, a ako je on zasnovan na neistinama, reforma nema nikakvu šansu, zaključio je Jokić.

Nepokretanje reformskih procesa u obrazovanju komentirao je i Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, iznoseći svoj stav o potrebi depolitiziranja obrazovanja.

- Stalno slušamo o tome, ali potrebno je upravo suprotno, da političke stranke osvijeste da je obrazovanje jedno od najvažnijih političkih pitanja, rekao je.

Po Šalaju, temeljni problem s obrazovnom reformom u Hrvatskoj je taj što se još uvijek nije pojavila politička vlast koja bi zadovoljavala tri uvjeta za njezino provođenje.

- Prvo, da bude kompetentna u smislu obrazovne reforme jer morate nešto znati o odgoju i obrazovanju da biste izabrali najbolje stručnjake da vode reformu; drugo, ta vlast mora biti otvorena za dijalog. Moramo se ostaviti iluzija da je u Hrvatskoj moguće postići apsolutni konsenzus oko obrazovanja i reforme. Uvijek će biti neslaganja i tu dolazimo do ključnog, mi moramo naučiti komunicirati nesuglasice i nesporazume. Ali, kada ta priča jednom završi, moramo imati vlast koja je odlučna, koja će tu reformu provesti po cijenu da će biti onih koji se s njome neće slagati. Tek u toj pretpostavci možemo govoriti o šansi da se obrazovna reforma u Hrvatskoj i provede, smatra Šalaj, po kojemu je godina dana izgubljena jer se nije provodila reforma, ali važnije, izgubljena je godina jer se nije komuniciralo.

- Zakopani smo u rovove, ne dolazimo jedni drugima na okrugle stolove, a nismo politički neprijatelji da bi se to tako radilo. Zato, tek iz nove političke vlasti, koju zasad ne vidim, moguća je učinkovita obrazovna reforma, izjavio je Šalaj.

Na pitanje jesu li organizatori dobro artikulirali prosvjedne zahtjeve – ostavku ministra obrazovanja Pave Barišića, predsjednice Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti Dijane Vican i poništenje javnog natječaja za izbor novih članova ekspertne skupine za kurikularnu reformu, Šalaj odgovara da je primarna odgovornost za ovakvo stanje na premijeru Plenkoviću.

- Barišić je više puta istaknuo da obrazovanje u Hrvatskoj nije toliko loše. Po tome se već dalo naslutiti da se ništa neće raditi. Lani sam rekao da će izgladnjivanjem reforme dovesti do njezinog kraja, međutim sada vidimo da su se u pojedinim tijelima u sustavu obrazovanja počele pojavljivati konzervativne političke snage za koje mi se čini da žele preuzeti reformu. Primarna odgovornost za ovakvo stanje je Plenkovićeva, a razlog za ostavku ministra Barišića i Vican je u tome što proces ne vode na demokratičan i transparentan način. U zadnja dva tjedan napravljen je niz proceduralinih pogrešaka koje su morali popraviti i ispričati se javnosti ili dati ostavku. Ali očito se ni jedno ni drugo neće dogoditi, zaključuje Šalaj.

Profesor Vedran Monar najavio je mogućnost svoje ostavke na poziciji član Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, uz opasku da je "ovoj zemlji logika odavno rekla laku noć". Ipak, i dalje se nada da nije sve izgubljeno i da je moguće provesti kurikularnu reformu.

I po njemu, natječaj za ERS treba poništiti jer je netransparentan i njime se, kako je rekao, pokušavalo progurati neke članove.

- On nije vođen objektivno, već nekim interesima, ne znam kojim. I to je razlog da se natječaj ponovi, kaže Mornar.

Da Hrvatska ne može bolje, smatra predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić.

- Izgubili smo godinu dana u raspravi kada ćemo nekog razriješiti, a drugog imenovati, upozorio je.

Od velikog prosvjeda 1. lipnja do danas

1. lipnja 2016. - Veliki prosvjed za kurikularnu reformu. Ministar obrazovanja Predrag Šustar nazvao ga feštom

16. lipnja – Drugi prosvjed na Markovu trgu: Hrvatska može bolje – bez vas.

17. lipnja 2016. - Tehnički ministar obrazovanja P. Šustar smijenio Ekspertnu radnu skupine za kurikularnu reformu, s B. Jokićem na čelu

27. lipnja 2016. - Članovi stručnih radnih skupina koji su izradili kurikularne dokumente pisali Kolindi Grabar Kitarović: pomozite da se za reformu osigura politička neovisnost

5. srpnja 2015. - Kolinda Grabar Kitarović apelira za nastavak reforme

25. srpnja 2016. – Tehnički ministar P. Šustar imenovao "nove voditelje" reforme, Dijanu Vican i Matka Glunčića

31. kolovoz 2016. - Premijer Plenković: "Reforma nikada nije bila zaustavljena, počela je 2005. Želimo da bude spremna za sljedeću školsku godinu. To je jedan od prioriteta Vlade".

19. listopada 2016. - Premijer Plenković: “Barišić je uvjereni domoljub i europejac. Siguran sam da će kvalitetno nastaviti kurikularnu reformu. Bit će on jako dobar ministar”

20. listopada 2016. - Pavo Brarišić preuzeo Ministarstvo obrazovanja: "Reforma se nastavlja. Pozvat ću na razgovor Paara i Jokića"

26. listopada 2016. - Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme: "Postoji niz propusta u pisanju, planiranju i izvedbi cjelovite kurikularne reforme".

15. studenoga 2016 – Završeno javno savjetovanje o 54 kurikularna dokumenta

8. studenoga 2016. - Europska komisija pohvalila kurikularnu reformu kao pozitivnu promjenu u hrvatskom obrazovanju: "Način osmišljavanja i vođenja reforme bilo vrlo produktivna zbog bottom-up pristupa".

26. studeni 2016. - Akademici na Sveučilištu predstavili publikaciju 'Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi' kojom žestoko kritiziraju kurikularnu reformu. Rektor Damir Boras: "Tih 4000 stranica nitko ne može iščitati"

16. siječnja 2017. - Akademik Vladimir Paar: "Kurikularna reforma je neprovediva, velikim dijelom treba je pisati ponovo"

26. siječnja 2017. - Vlada donijela odluku o osnivanju novog Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije na čelu s Dijanom Vican (razriješen Neven Budak)

15. ožujka 2017. - Dijana Vican: "Što se tiče samih kurikulumskih dokumenata, nisam ih još uspjela pročitati"

8. travnja 2017. - Raspisan javni natječaj za voditelja i članove Ekspertne stručne radne skupine za kurikularnu reformu

20. travnja 2017. - Premijeru Plenkoviću predan nacrt Akcijskog plana za provedbu Strategije znanosti

22. svibnja 2017. - Jasminka Buljan Culej izabrana novom voditeljicom kurikularne reforme

23. svibnja 2017. - Član Povjerenstva Josip Milat podnio ostavku zbog netransparentnog natječaja

23. svibnja 2017. - Europska komisija traži od Hrvatske ubrzanje reforme obrazovnog sustava

24. svibnja - Kolinda Grabar Kitarović: "Pozivam sve odgovorne da proces donošenja reforme ubrzaju i liše bilo kakve ideologizacije i politizacije"

25. svibnja 2017. - Udruge civilnog društva najavile novi prosvjed za kurikularnu reformu 1. lipnja u 18 sati

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. ožujak 2024 16:48