Budžet hrvatskih obitelji za osnovne životne potrebe lani je nastavio padati: prema podacima Državnog zavoda za statistiku, svako je hrvatsko kućanstvo tijekom 2011. godine na osnovne životne potrepštine potrošilo 74.941 kunu, što je dvjestotinjak kuna manje nego tijekom 2010. Istovremeno, cijene su se bitno povećale, što pokazuje da je standard hrvatskih građana dodatno pao.
Izdaci za potrošnju u posljednjih su desetak godina, iz godine u godinu, redovito rasli, sve do krizne 2010. , kad su prvi put pali, i to za 1000 kuna. Iako prosječni dohodak obitelji te 2010. nije pao (štoviše, neznatno je narastao), građani su se počeli ponašati u skladu s krizom i općom financijskom nesigurnošću: i kad su imali novca, nastojali su štedjeti i ne trošiti osim na nužno. Očito je da je takav trend nastavljen i lani te da se građani boje da bi nam mogli slijediti još crnji dani.
Koliko su kućanstva zaradila 2011. godine te jesu li svojim prihodima mogla pokriti osnovne životne troškove, nije poznato jer DZS od prošle godine u sklopu Ankete o potrošnji kućanstava više ne prikuplja podatke o obiteljskim prihodima.
Trend iz 2010.
No, treba vjerovati da su podaci slični onima iz 2010. godine. Tada je prosječni, statistički prihod kućanstva iznosio oko 87.000 kuna ili 12.000 kuna više od prosječnih troškova. Međutim, ozbiljnija analiza koja je kućanstva podijelila u deset prihodovnih razreda, pri čemu su u prvom razredu bile obitelji s najnižim, a u desetom one s najvišim primanjima, pokazala je da čak 40 posto građana onime što zaradi ne može financirati prehranu, stanovanje, režije i ostale nužne troškove. Oni najsiromašniji zaradili su te 2010. godine samo 18.000 kuna, a za golo preživljavanje morali su potrošiti 10.000 kuna više od onoga što su imali - točnije 28.496 kuna. Oni pak u desetoj grupi, dakle najbogatijih deset posto obitelji, uprihodili su nešto više od 214.000 kuna, dok su potrošili “tek” 139.700 kuna. Dakle, uspjeli su i ušparati, i to oko 10.000 eura.
Trećinu svih troškova hrvatskih kućanstava i lani su činili troškovi za hranu i bezalkoholna pića, na što smo potrošili 23.735 kuna. Iako su cijene hrane i laganih pića u odnosu na 2010. porasle za 3,5 posto, Hrvati su na njih 2011. potrošili 420 kuna (oko 1,7 posto) manje. Drugim riječima, štedjelo se baš na svemu, pa tako i na prehrani. Kruh je, primjerice, poskupio više od pet posto, a Hrvati su na tu osnovnu namirnicu potrošili gotovo istu sumu kao i 2010. godine: stoga je 2010. svaki Hrvat pojeo 71, a godinu dana poslije 68,5 kilograma kruha.
Gotovo da nema prehrambene namirnice za koju smo u 2011. potrošili više novca unatoč značajnom rastu cijena. Na meso smo potrošili 250 kuna manje nego godinu prije, a mahom smo jeli svinjetinu i perad.
Zadnji slatki grijesi
Ionako skromna potrošnja ribe u 2011. dodatno je smanjena pa je svako kućanstvo pojelo tek 6,8 kilograma plave i bijele ribe tijekom godine ili po jedan riblji ručak svaka dva mjeseca. Iako u kriznim godinama obično naraste potrošnja alkohola i duhana, Hrvati su lani štedjeli i na porocima. Alkoholna pića i cigarete poskupjeli su visokih 6,8 posto, no svaka je obitelj na te pošasti lani potrošila 70-ak kuna manje nego 2010. godine. Čini se da je kriza mnoge natjerala da prestanu pušiti jer to ne donosi samo zdravstvenu, nego i osjetnu financijsku korist. Cigarete su, prema podacima DZS-a, lani poskupjele 8,7 posto, a trošak kućanstava za tu namjenu pao je sa 1761 kunu u 2010. godini na 1696 kuna u 2011.
Na istoj su razini pak ostali oni manje štetni, slatki grijesi. Tako su na slatkiše, osobito čokoladu, kućanstva potrošila 1245 kuna, odnosno gotovo isto kao i godinu dana ranije. Na kavu, koja je u međuvremenu poskupjela za čak 6,5 posto, potrošili su 40-ak kuna više.
Obrnuto od EU
Porasli su i troškovi za stanovanje i režije, iako su prava poskupljenja na snagu stupila tek ove godine pa će u statističkim izvješćima biti vidljiva tek nagodinu. Tako bi se Hrvatska mogla približiti strukturi troškova potrošnje kućanstava Europske Unije.
Naime, prosječnom zapadnoeuropskom kućanstvu hrana odnosi tek oko 13 posto svih novaca za životne troškove, a Hrvatima čak trećinu. S druge strane, dok hrvatske obitelji na stanovanje i režije troše oko 15 posto ukupnog novca za životne troškove, prosječnim obiteljima iz Europske Unije upravo za tu svrhu odlazi između 20 i 25 posto novca.
Razlog takvoj razlici dijelom leži u iznimno visokim cijenama hrane u Hrvatskoj, koje su na razini nekih zapadnoeuropskih zemalja i potpuno neusklađene s prosječnim primanjima hrvatskih građana, a s druge strane u činjenici da većina Hrvata živi u vlastitim stanovima te ne plaćaju najamnine, a cijene režija do sada su bile objektivno niske. Njihovim ovogodišnjim drastičnim poskupljenjem odnos ta dva “mjesta troška” - prehrane i stanovanja s režijama - sasvim sigurno će se i u Hrvatskoj promijeniti.
Hrvati su lani štedjeli i na odjeći i obući, na odlascima u frizerske i kozmetičke salone, na izlascima u restorane i hotele, kina i kazališta, na knjigama i novinama, privatnim zdravstvenim uslugama.
Cijene odjeće i obuće nastavile su padati, ali sniženja nisu rezultirala i većom potrošnjom. Prosječna je obitelj za tu stavku potrošila tristotinjak kuna manje nego godinu dana prije.
Svaka je obitelj lani potrošila tek 416 kuna na novine i časopise. Iako se cijene nisu mijenjale - čak su nešto neznatno i padale - kućni budžet za kupnju novina sveden je na minimum i u samo godinu dana smanjen je 12 posto, odnosno 58 kuna po obitelji. Knjigama su pak cijene pale oko 5 posto. Unatoč tome, pojeftinjenje nije donijelo veću potražnju. Obitelji su si priuštile knjiga u vrijednosti 499 kuna, a godinu dana prije kupili su knjiga za 564 kune.
Bolje mob, nego lijek!?
Narasli su pak izdaci za promet, i to prvenstveno zbog poskupljenja cijena goriva za više od 13 posto. Za gorivo je svaka obitelj lani potrošila 5194 kune, 450 kuna više nego godinu prije. Čini se da se pazilo i na potrošnju benzina, jer je povećanje izdataka ipak manje od 13,3 posto, za koliko je poskupjelo gorivo. Automobili se i dalje loše prodaju. Svako je kućanstvo na kupnju automobila potrošilo oko 1500 kuna, neznatno manje nego 2010. godine.
Još se drastičnije smanjio broj odlazaka na odmor. Paket aranžmani bili su jeftiniji gotovo 11 posto, no i dalje nemaju prođu, a ionako siromašni obiteljski fond za putovanja dodatno je 2011. godine smanjen za gotovo trećinu: svaka je obitelj na paket aranžmane tijekom 2011. godine potrošila samo 258 kuna.
Međutim, čini se da nikako ne želimo štedjeti na mobitelima. Cijene telekomunikacijskih usluga lani su pale oko četiri posto, no troškovi za te usluge i dalje rastu te su lani po kućanstvu iznosili 4011 kuna: otprilike isto koliko i ukupni obiteljski troškovi za rekreaciju i kulturu, dvostruko više nego za zdravstvo i šest puta više nego za obrazovanje.
Čak 91 posto Hrvata ima vlastiti stan
Anketa je provedena na 2335 privatnih kućanstava, od kojih je 91 posto živjelo u vlastitom, a devet posto u unajmljenom stanu.
Gotovo sva kućanstva opremljena su televizorom u boji i strojem za pranje rublja. Automobil posjeduje 58,6 posto obitelji, a škrinju 79 posto. Iz godine u godinu raste broj obitelji koje imaju DVD (49 posto kućanstava u 2011. godini), mikrovalnu (42,9 posto) i klima uređaj (25,3 posto), a pada broj videorekordera (18,7 posto) i glazbenih uređaja (39,7 posto).