Premijer Zoran Milanović i predsjednik Ivo Josipović ušli su u zadnju fazu pregovora o smjeni Josipa Buljevića i izboru novog ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije, središnje obavještajne službe u Hrvatskoj .
Jutarnji je dobio potvrdu kako će se o novom šefu SOA-e razgovarati na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost krajem rujna, nakon Milanovićeva povratka sa zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku. Šefove tajnih službi zajednički potvrđuju šef države i Vlade, a ova odredba već više od desetljeća izaziva sporove pri izboru vodećih ljudi obavještajne zajednice.
Čvrst stav
Prema visokom političkom izvoru, nedavno je Milanović odbio Josipovićev prijedlog da vodstvo SOA-e preuzme Aleksandar Perković, dugogodišnji obavještajac i savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost. Milanović i Perković poznaju se još iz studentskih dana i pripadaju istoj generaciji, međutim premijer je odbacio mogućnost da njegov dugogodišnji poznanik ubuduće vodi SOA-u. U Predsjedničkom uredu imaju nešto drukčije objašnjenje ove situacije.
U subotu je Josipović u kratkom razgovoru za Jutarnji demantirao da je predložio Sašu Perkovića , ali i dodao kako se radi o stručnjaku koji je nedvojbeno kompetentan za čelnu poziciju u SOA-i. No, po svemu sudeći, Milanović je zauzeo čvrst stav i sada se traži novi kandidat.
Iz Banskih dvora ponuđeno je, doznajemo, jednom diplomatu da preuzme SOA-u, ali on je tu ponudu odbio.
Stoga se trenutno za šefa SOA-e razmatra imenovanje jednog od pomoćnika ministra obrane Ante Kotromanovića. Ovu informaciju potvrdili su u Predsjedničkom uredu, ali uz ogradu kako se “radi tek o jednom od prijedloga koje predsjednik Josipović i premijer Milanović trebaju pročešljati do kraja mjeseca”.
Nisu imali primjedbe
Premda to odbijaju potvrditi, očito postoje razlike između dvojice vodećih političara o tome tko će ubuduće voditi SOA-u. Uostalom, ovo nije prvi put da o obavještajno-kadrovskim pitanjima dolazi do bitnih razlika između Vlade i Predsjedničkog ureda.
I bivši predsjednik Mesić kao i sada Josipović zainteresirani su za nadzor tajnih službi kako bi se osigurala ravnoteža vlasti. Kada bi obavještajnu zajednicu kontrolirala isključivo Vlada, objašnjavaju na Pantovčaku, u rukama izvršne vlasti našla bi se prevelika moć.
Ivica Račan i Stipe Mesić nisu se dulje od dvije godine uspjeli dogovoriti tko će voditi tadašnju Protuobavještajnu agenciju (POA), a sukobi su poslije nastavljeni i na relaciji Sanader-Mesić. Konačno je za šefa SOA-e 2006. imenovan Tomislav Karamarko, a kada je postao ministar policije, zamijenio ga je Josip Buljević.
S obzirom na Buljevićevu bliskost s Karamarkom i HDZ-om, bilo je jasno da će Milanović inzistirati na njegovu odlasku. Josipović nije imao primjedbi na rad SOA-e, ali isto tako nije imao ni razloga štititi Buljevića. Bila je to i šansa da SOA-u preuzme Perković, međutim, to je propalo. U svakom slučaju, radi se o izuzetno osjetljivom političkom pitanju.
Poslove iz svog djelokruga SOA obavlja na temelju Strategije nacionalne sigurnosti, Strategije obrane, Godišnjih smjernica za rad sigurnosno-obavještajnih agencija, zakona...
Treba se prisjetiti kako su se Josipović i Milanović, također poslije višemjesečnih pregovora, tek sredinom srpnja dogovorili o odlasku Darka Grdića s čela Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA). Josipović je imao dobro mišljenje o Grdiću, ali Milanović je inzistirao na promjeni u vrhu VSOA-e. I uspio je: od 17. srpnja na čelu VSOA-e nalazi se brigadni general Zdravko Klanac, koji je prije toga bio zapovjednik Središnjice za upravljanje osobljem oružanih snaga.
Sanaderova podrška
Konačno, pitanje je hoće li - kao što se najavljivalo - doći i do smjene Petra Miševića, predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS). U dijelu vlasti nisu zadovoljni njegovim radom, a još više činjenicom da je bio blizak HDZ-u. Mišević je preuzeo UVNS uz Sanaderovu podršku, i to je krimen zbog kojeg Vlada želi njegovu smjenu. Šanse su mu slabe, i vjerojatno ne može očekivati Josipovićevu zaštitu.