Jučer je istekao rok za kupnju trezorskih zapisa za građane. Prema zasad dostupnim podacima, uplaćeno je više od 919,2 milijuna eura, rekao je u emisiji "U mreži Prvog" HRT-a državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić. To još nisu konačni podaci, dodaje Zoričić te navodi da su građani većinom odabrali dugoročne trezorske zapise. Danas od 9 do 11 sati trezorske zapise u drugom krugu moći će upisati i institucionalni ulagači.
- Možemo reći da je interes jako velik. Bilo je blizu 45.000 zainteresiranih građana za obveznicu koju smo izdali za građanstvo, u studenom 36.600 za trezorske zapise i ovoga puta, prema podacima koje još uvijek nisu konačni, nešto više od 38.000 građana iskazalo je interes za trezorskim zapisima. Sve skupa to je i više od 110.000 građana. Kad bismo gledali populaciju stariju od 18 godina koja može ulagati u vrijednosne papire, to je 3,5% populacije u ovom relativno kratkom periodu, rekao je državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić, ističe da je taj vid ulaganja zanimljiv i institucionalnim ulagačima.
- Kad gledamo instrument s fiksnim prinosom, onda vidimo da je ovaj prinos nudi određenu kamatnu razliku u odnosu na nekakva usporediva izdanja. Međutim, tu treba reći da cijelu priču treba gledati s aspekta očekivanog smanjenja kamatnih stopa, koje će Europska centralna banka u nekom trenutku započeti. Tako da, osim ovog kupona koji investitori prime, moguća je isto određena špekulativna dobit, ali u vrlo uskim okvirima. Što se tiče te imovinske klase, ona je u ovom trenutku zanimljiva, kaže.
- Za Hrvatsku bih htio reći da je ostvaren jedan veliki napredak zadnjih 5-7 godina, značajno je srezan udio izdatka iz proračuna na kamatne stope za servis javnog duga. Hrvatska je trenutno na nekih 1,1, odnosno u projekcijama za ovu i sljedeću godinu na 1,2% BDP-a. Zasigurno je ulogu tu igralo i smanjenje javnog duga. Hrvatska bi trebala na kraju ove godine imati, nakon jako dugo vremena, javni dug ispod 60% BDP-a, ističe Stojić.
- Građani uspijevaju ulaganjima u trezorce, ali i državne obveznice, zadržati vrijednost novca, s obzirom na ponuđene alternative. Znači, ako vam je alternativa banka, a banka je puno manje od toga, onda imate ovdje veći prinos. No, s obzirom na inflaciju, ne. Jedino možete izgubiti manje s obzirom na inflaciju, što je između ostalog i cilj. Ako imate mogućnost za investiranja u depozite koji su vrlo blizu nule, ili su na tekućem računu skoro nula, i imate mogućnost investicije po 1, 2, 3, 4, koliko god postotaka, onda ćete se, naravno, fokusirati na ovu investiciju koja vam daje veći prinos, pojašnjava ekonomski analitičar Neven Vidaković.
- Novac trezorskih zapisa bit će iskorišten za pokrivanje deficita, ali i za refinanciranje postojećih vrijednosnih papira koji dospijevaju na naplatu, odnosno postojećih obveza. U idućoj godini deficit je planiran u iznosu od 4 milijarde eura, a 4 i pol milijarde eura dolazi na naplatu po ostalim vrijednosnim papirima koje je država izdala. Predviđeno je 8 milijardi novih zaduženja, od toga 4 i pol milijarde eura obveznica i oko jedne milijarde trezorskih zapisa, ističe Zoričić.
- Ono što je jedna od najupečatljivijih stvari proračuna za ovu godinu je rast mase plaća od čak 32%, isto tako kategorija pomoći građanima gdje ulaze raznorazna socijalna davanja. Dakle, mi ćemo u ovoj godini, nakon niza godina gdje smo imali uravnotežen proračun, doći na deficit od otprilike oko 2%, što nije samo po sebi drama, no mislim da ćemo u ovoj godini iskoristiti gotovo sav naš fiskalni prostor. U budućim godinama bi trebali dobro paziti da jedan dio prihoda koji je ostvaren u prošlih nekoliko godina, on je zapravo i nastao na krilima inflacije. Inflacija će biti niža u budućnosti, a ako dođe do recesije, onda će prihodi dodatno biti pod pritiskom. A ne bi bilo dobro da se rashodi zaključaju na nekakvim inflatornim uvjetima, pojašnjava Stojić.
Vidaković kaže da državi treba inflacija.
- Države ne mogu funkcionirati bez inflacije. To je jedna od tih obilježja strukturne inflacije. Ja rijetko kad komentiram proračune, rekao sam da je 2021. proračun krivo napravljeno. Napravljeno je zato što je država u svojim modelima koristila realan rast jer zadnjih, do tada, deset godina nije bilo inflacije. Vi sad imate, ako pogledate strukturu proračuna, sve ove štrajkove i pobune, imate sva povećanja plaća. I imate usklađivanje mirovina koje su u odnosu na prošlost. Znači da vam sutra inflacija stane, ova sva buduća obećanja ostaju i onda imate, naravno, rast potreba za financiranje, pojašnjava Vidaković za HRT.