Hrvatska barem još dvije godine neće biti dio schengenske zone nakon što Europska komisija sljedeći mjesec, najvjerojatnije, potvrdi da je ispunila tehničke uvjete za Schengen, doznaje Jutarnji list u diplomatskim izvorima. Više je razloga za to, a jedan od njih je i da se, osim Slovenije, ulasku Hrvatske u Schengen, prema dostupnim informacijama, protive Nizozemska, Njemačka i Francuska. Iako su se donedavno visoki hrvatski dužnosnici “nabacivali” izjavama o vrlo skorom ulasku Hrvatske u Schengen, sada su u predviđanjima neodređeni. Jučer je u Bruxellesu i premijer Andrej Plenković potvrdio da je “za Hrvatsku politički važno da dobije pozitivnu ocjenu Europske komisije o spremnosti za ulazak u Schengen, koja se očekuje uskoro, a sada je nemoguće predvidjeti kad će ući u taj prostor bez unutarnjih kontrola na granicama”.
I hrvatski zastupnik u parlamentu EU i član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Karlo Ressler za Jutarnji list kaže da je “u ovom trenutku nezahvalno procjenjivati kada bi Europsko vijeće moglo odlučivati o ulasku Hrvatske u Schengen”.
Konsenzus
Upravo se “njegov” odbor na razini Europskog parlamenta bavi Schengenom i migracijama. O ulasku članice EU u schengensku zonu odlučuju zemlje članice Schengena na sjednici Europskog vijeća konsenzusom. Dakle, više nisu važni stručni, nego politički kriteriji. Nakon potvrde da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, do kraja godine preostala je jedna sjednica Vijeća za vrijeme finskog predsjedanja EU i sigurno neće biti rasprave o Hrvatskoj. Potom Unijom predsjeda Hrvatska, koja u tih šest mjeseci ulazak u Schengen ne smije staviti na dnevni red sjednice Vijeća. Nakon Hrvatske na redu je Njemačka, koja se protivi ulasku Hrvatske. Ona, najvjerojatnije, uz obrazloženje da je Hrvatska uz Portugal i Njemačku dio predsjedavajuće trojke, to pitanje gotovo sigurno neće stavljati na dnevni red. Početkom 2021. godine predsjedanje preuzima Portugal za koji smatraju da je malo vjerojatno da će se miješati u to. U to vrijeme u predsjedavajućoj trojki je Slovenija, koja predsjedanje preuzima u drugoj polovici 2021. i sigurno će vršiti pritisak da se Hrvatskoj onemogući ulazak u Schengen, osim ako dotad ne bude riješeno granično pitanje između dvije zemlje.
Reforma sustava
Karlo Ressler ističe da je nakon donošenja odluke da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete sve dalje stvar političke odluke. A tu onda dolazi do prelamanja nekoliko stvari koje ne idu u korist Hrvatskoj.
Naime, u tijeku je reforma schengenskog sustava, uključujući onaj dublinski, i prema dostupnim informacijama Nizozemska, Njemačka i Francuska su pri stajalištu da prvo treba dogovoriti novi schengenski sustav, a tek potom primiti nove članice. Poznavajući sustav donošenja odluka unutar EU, može se očekivati da će to biti dugotrajan proces koji bi na dulje razdoblje mogao odgoditi hrvatsko pristupanje. Ressler stoga smatra da “potencijalno odugovlačenje pristupanja Hrvatske ne bi bilo dobro ni za koga jer će dogovor o reformi biti dugotrajan”. Tu je i pitanje Bugarske i Rumunjske koje već pet godina čekaju odluku Vijeća o ulasku u Schengen. Ressler napominje da “sigurno postoji namjera da se sve tri države prime u paketu”. Za razliku od Hrvatske, te dvije države su pod monitoringom EU i sve dok je tako, neće im biti dopušten ulazak u Schengen.
Slovenski veto
Prema dostupnim informacijama, upravo je Njemačka ta koja se zalaže da Hrvatska bez Bugarske i Rumunjske ne može u Schengen. Osim toga, Njemačka podržava i argumente Nizozemske da Hrvatska ne može ući u Schengen dok ne riješi granična pitanja sa susjedima. A Hrvatska ima neriješena pitanja sa svim susjedima osim s Mađarskom i Italijom. Nizozemskoj je također sporna činjenica da Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini, dakle ne u članici EU, imaju dvojno državljanstvo i nakon ulaska u Hrvatsku nesmetano se i bez kontrole mogu kretati Europskom unijom. Za njih je to dokaz da je hrvatska granica s BiH, posebno dio prema Hercegovini, previše porozna.
Premijer Plenković jučer je upravo te argumente - reforme Schengena i Dublina te Bugarsku i Rumunjsku - naveo kao razlog nepoznanice o tome kad bi Hrvatska mogla postati dio Schengena. “U tom kontekstu meni ili bilo kome drugome teško je dati neki datum, ali mi ćemo tu temu držati i zalagati se za nju u Vijeću EU na temelju naših konkretnih postignuća i dekontekstualizirati od onoga što bi mogao biti neki politički kut bilo koje zemlje”, istaknuo je Plenković.
Slovenija je jedna od članica koja rješavanje bilateralnoga graničnog spora s Hrvatskom veže uz hrvatski ulazak u Schengen. Slovenija je svjesna da je preslaba da sama stavi veto, stoga svoje interese pokušava progurati s tri puno jače članice. No, premijer Sloveniji poručuje da to ne može činiti unedogled.
