Poljska naftna kompanija PKN Orlen (Polski Koncern Noftowy) ozbiljno je zainteresirana za kupnju MOL-ova udjela u Ini, doznaje Jutarnji list.
Prema dostupnim informacijama, predstavnici poljske kompanije već su održali nekoliko sastanaka s predstavnicima MOL-a oko kupnje hrvatske naftne kompanije. Zasad su razgovori stali zbog, po mišljenju Poljaka, previsoke cijene koju traže Mađari. Prema našim izvorima MOL traži oko oko 3 milijarde eura za 49 posto Ine dok Poljaci smatraju kako je to previše i nude oko 1,5 milijardi eura.
Prema dostupnim informacijama, PKN Orlen je prije dva mjeseca namjeravao poslati i pismo namjere za kupnju mađarskog udjela, ali su za sada od toga odustali. Ovo je već drugi put da PKN Orlen razmatra kupnju hrvatske naftne kompanije. Godine 2002. namjeravali su se javiti na natječaj za kupnju 25 posto plus jedne dionice, ali su zbog uvjeta natječaja morali odustati.
Politički pritisci
PKN Orlen je jedna najvećih naftnih kompanija u srednjoj Europi čiji je prihod prošle godine iznosio 36,1 milijardu dolara. Osim u Poljske, tvrtka svoje kompanije ima u Njemačkoj, Češkoj i Litvi. Samo u Poljskoj posjeduje više od 2000 benzinskih crpki te 580 u Njemačkoj. Također posjeduju dvije rafinerije u Češkoj i Litvi. Godine 2006. tvrtka je realizira svoju najveću akviziciju kada su od Yukosa u Litvi kupili rafineriju Mažeikiu Nafta. Godinu dana ranije pregovarali su o spajanju s mađarskim MOL-om.
Pregovori su dobro napredovali, ali su zatim zbog političkih pritisaka propali. Da je spajanje uspjelo bila bi to sigurno jedna od najvećih naftnih kompanija u Europi. U ovom trenutku PKN Orlen ima nešto više od 24 tisuće zaposlenih u četiri zemlje. Poljska kompanija po svojim kapacitetima i veličini daleko je veća od MOL-a i predstavlja jednu od najvećih naftnih kompanija u srednjoj Europi. Strateški gledano eventualna kupnja MOL-ovih dionica u Ini od strane PKN Orlena bila bi dobra za Hrvatsku jer bi se time izbjegao ulazak ruskog kapitala u kompaniju, čemu se žestoko protivi američki State Department.
Oni su više puta upozoravali MOL da svoj udio ne prodaju ruskim kompanijama i na taj način omoguće dolazak Rusa na ovo područje.
Način upravljanja
Predstavnici MOL-a već su nekoliko puta objavili kako su spremni na prodaju dionica Ine ako se ne budu mogli dogovoriti s drugim velikim dioničarem, hrvatskom Vladom, o načinu upravljanja kompanijom. MOL-ov šef financija Jozsef Simola nedavno je potvrdio da je interes za dionice Ine izrazilo nekoliko kompanija, ali nije želio imenovati koje. Ina je zainteresiranima otvorila i svoj data room da bi na uvid imala financijske rezultate kompanije.
Prodaja MOL-lovih dionica u Ini nedavno je aktualizirana nakon što su iz MOL-a nagovijestili da su zainteresirani za preuzimanje DEA-e, kompanije za istraživanje i proizvodnju nafte i plina, koja se nalazi u rukama njemačkog RWE-a. U MOL-u su tada potvrdili kako su zainteresirani za DEA-u i da su otvoreni za razgovore. No Mađari za kupnju DEA-e nemaju dovoljno novca. Prema procjenama, ta akvizicija bi mogla stajati više od 5 milijardi eura. Stoga se u mađarskim i britanskim energetskim krugovima proširila informacija da bi do dijela tog novca MOL mogao doći prodajom dijela imovine u svom vlasništvu. U tom kontekstu se spominjao upravo MOL-ov paket u Ini, od čije prodaje bi, tvrde upućeni, MOL mogao skupiti dvije do tri milijarde eura.
Američki investitor
Osim poljskog PKN Orlena, u posljednje vrijeme se kao potencijalni kupac Ine navodila i Klesch Group. Bloomberg je tako objavio da Klesch Group provodi dubinsko snimanje u domaćoj naftnoj kompaniji. Američki milijarder Gary Klesch, vlasnik Klesch Grupe, u rujnu je rekao da želi kupiti pet ili šest rafinerija u Europi. Klesch Grupa osnovana je 1990. godine, a ima udjele u metalurškoj, rudarskoj, naftnoj, plinskoj i drugim “teškim industrijama”. Tvrtka se specijalizirala za u investiranje u tvrtke koje su u financijskim problemima te ih izvode na pravi put.