Početkom iduće godine Vlada će Saboru predložiti izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima bi se suzila mogućnost izlaska iz istražnoga zatvora uz jamčevinu, doznajemo neslužbeno u Ministarstvu pravosuđa. Jamčevinu bi prema planiranim izmjenama osumnjičenik mogao ponuditi samo ako mu je pritvor određen zbog opasnosti od bijega.
- Iako i u sadašnjem ZKP-u stoji da sud može, ali ne mora prihvatiti ponuđenu jamčevinu, institut jamčevine u našoj se sudskoj praksi pretvara u sredstvo bogatih. Realna je i opasnost da okrivljenici dubljeg džepa jamčevinu počnu koristiti kao sredstvo kompenzacije koje će im omogućiti utjecaj na svjedoke, tvrdi naš izvor iz ministarstva.
Ministarstvo će uskoro oformiti radnu skupinu koja će analizirati dosadašnju provedbu odredbi vezanih uz pritvor i načini nacrt izmjena. Vlada će predložiti Saboru da ih usvoji u redovnoj, a ne u hitnoj proceduri. Kad je u pitanju institut jamčevine, vlada čini se, priprema povratak na rješenje iz prethodnog ZKP-a koji je bio na snazi do prije nekoliko godina. Prema prethodnom ZKP-u osumnjičenik je sudu mogao ponuditi jamčevinu samo ako mu je pritvor određen zbog opasnosti od bijega. Sudovi su u praksi, međutim, rijetko posezali za primjenom instituta jamčevine uzdajući se u pritvor kao pouzdaniji način osiguravanja dostupnosti osumnjičenika.
Valjana zamjena
U prethodnom ZKP-u, dakle, nije postojala mogućnost da pritvorenik ponudi jamčevinu ako mu je pritvor određen zbog opasnosti od ponavljanja djela, dovršetka već otpočetog djela, zbog opasnosti uništavanja dokaza, utjecaja na svjedoke, sudionike i prikrivače kao ni u slučajevima kad je djelo počinio pod iznimno teškim okolnostima.
Novim ZKP-om koji je u uskočkim predmetima stupio na snagu 1. srpnja 2009. a u opću primjenu ušao 1. rujna 2011., institut jamčevine protegnut je na sve osnove zbog kojih sud okrivljenome može odrediti istražni zatvor. Jamčevinu okrivljenik prema sadašnjem ZKP-u može ponuditi bez obzira na to je li u pritvoru zbog opasnosti od bijega, od ponavljanja djela ili od utjecaja na svjedoke ili ometanja istrage na druge načine. U sadašnji ZKP je zakonodavac međutim ugradio odredbu prema kojoj sud može, ali ne mora prihvatiti ponuđenu jamčevinu. Dakle i sadašnji ZKP sudu omogućava da da usvakom pojedinom slučaju, ovisno o težini djela, broju svjedoka i dokaza koji se planiraju prikupiti te drugim rizicima za istragu, pažljivo odvagne i odluči je li ponuđena jamčevina učinkovita i valjana zamjena za pritvor.
Tko kontrolira puštene
Naši sugovornici iz Vlade planirane izmjene ZKP-a ni na koji način ne žele dovoditi u vezu s istragom pokrenutom protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i suradnika.
Činjenica je, međutim, da ni u jednom ranijem uskočkom predmetu od kad je novi ZKP na snazi, sud nije bio ni tako hitar niti tako široke ruke u primjeni instituta jamčevine kao u aferi Agram.
Bandić je pušten iz pritvora iako je odbio podnijeti ostavku na gradonačelničku dužnost. Sud je prihvatio jamčevinu izričući mu zabranu kontaktiranja sa svjedocima i zabranu obavljanja gradonačelničke dužnosti iako ni samom sudu, po priznaju glasnogovornika Krešimira Devčića, nije jasno tko će i kako u praksi nadzirati pridržava li se Bandić tih zabrana.
Problem što zakone neki suci ne znaju primjenjivati
Berislav Pavišić, profesor procesnog kaznenog prava iz Rijeke, jedan od autora sadašnjeg ZKP-a i voditelj radne skupine koja ga je napisala, međutim, smatra da je Vladina namjera zakonskog reduciranja instituta jamstva pogrešna i retrogradna.
- Proširenje instituta jamstva na sve osnove zbog kojih se može izreći istražni zatvor u postojećem ZKP-u velik je iskorak u zaštiti ljudskih prava. Unoseći taj institut u ZKP vodili smo se općeprihvaćenim međunarodnim konvencijama i poveljama koje štite ljudska prava i slobode. To što netko ne zna primjenjivati zakone sasvim je drugi problem, ne treba zbog toga mijenjati ZKP i vraćati se na rješenja stara više od 170 godina, tvrdi Pavišić.