Ne postoji li mogućnost liječenja pacijenta u nekoj od javnih bolnica, operacija ili dijagnostika mogla bi se uskoro obaviti u privatnoj ustanovi u Hrvatskoj, što znači da pacijent ne bi morao na liječenje u inozemstvo. Osobe koje njeguju člana obitelji moći će raditi četiri sata bez obzira na radni status drugog roditelja. Bubrežnim bolesnicima putni trošak na dijalizu plaćat će se i u mjestu boravka. Moguće bi bilo i liječenje lijekovima koji nisu na listi HZZO-a. Bolnički psiholozi, biokemičari i logopedi postaju zdravstveni djelatnici. Osniva se Zavod za transplantaciju. Liječnicima će se moći preraspodijeliti radno vrijeme...
Obuzdavanje gubitaka
To je samo dio prijedloga promjena dvaju krunskih zdravstvenih zakona, onog o obaveznom zdravstvenom osiguranju te o zdravstvenoj zaštiti koji će se uskoro naći na javnoj raspravi. Predlagač, Ministarstvo zdravlja, traži hitnu saborsku proceduru kako bi do ljetne stanke zaživjele sve novosti i barem dijelom počela reforma sustava koja bi trebala obuzdati stvaranje gubitaka nakon izlaska HZZO-a iz riznice, kako to traži EK, te omogućiti “kupovanje” zdravstvenih usluga od onih koji budu povoljniji i kvalitetniji, kažu u Ministarstvu. Veći dio promjena od 150 članaka koje bi trebalo promijeniti u oba zakona odnosi se na promjene nadležnosti pojedinih institucija od HZZO-a, Ministarstva zdravlja do Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. No, dio promjena sigurno će osjetiti građani, a o tome s koliko će novca raspolagati HZZO ovisit će hoće li to biti na njihovu štetu ili korist.
Primjerice, ubuduće bi umjesto dvije liste lijekova, ortopedskih pomagala i stomatoloških usluga (besplatne i one na kojoj se doplaćuju) mogla postojati jedna, ali i više njih, ovisno o tome kako HZZO bude procijenio mogućnost svog proračuna. Istina, uvjeravaju nas da će i dalje postojati potpuno besplatni lijekovi čije su paralele jeftinije od originala, kao što je to trenutno. Zakonske izmjene, budu li prihvaćene, omogućit će da pacijenti kojima je to nužno dobiju lijek koji nije na listi HZZO-a ako to odluči bolničko povjerenstvo.
Pravo na zdravstvenu zaštitu imali bi i životni partneri osoba istog spola, kako je to propisano u Zakonu o životnom partnerstvu. Zavod za transplantaciju više ne bi bio dio Ministarstva zdravlja već samostalna ustanova, a njezini djelatnici ne bi bili državni službenici i namještenici kao što je to trenutno. Predviđeno je i da referentni centri za liječenje pojedinih bolesti ubuduće donose smjernice liječenja kojih će se morati pridržavati sve bolnice u primjeni terapije, što bi po mišljenju predlagača pojeftinilo liječenje, ujednačilo praksu i podignulo kvalitetu terapije. Pacijentima na hemodijalizi plaćao bi se put i u mjestu boravka ako su udaljeni od dijalize više od 500 metara, i to oko 450 kuna mjesečno.
Tvrtke HZZO-a
Najavljena je mogućnost da HZZO ubuduće može osnivati trgovačka i osiguravajuća društva, kao i financijske te kreditne ustanove, što je temelj za izdvajanje postojećeg dopunskog osiguranja. Smatra se da bi tako javno osiguranje postalo konkurentno privatnima koji se lakše prilagođavaju potrebama tržišta. Zakon predviđa da bi sva dobit koju bi ostvarile tvrtke kćeri ulazila u javni zdravstveni sustav, što bi značilo više novca za liječenje građana. Također je predloženo da se na sekundarnoj razini (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita) omogući “osnivanje bolnica koje mogu obavljati više zdravstvenih djelatnosti nego što je to propisano za specijalne bolnice”.
Promjene u radu
Drugim riječima, i privatnici bi prema ovom prijedlogu mogli otvarati tzv. opće bolnice m. Dio promjena odnosi se i na zaposlene u zdravstvenom sustavu. Primjerice, poslodavac bi ubuduće mogao preraspodijeliti radno vrijeme zaposlenih kako mu to odgovara, što znači da bi dežurstvo kao posebno plaćeni rad moglo otići u prošlost. Novost je i to što bi klinički biokemičari, embriolozi, psiholozi, fizičari, nutricionisti, socijalni radnici, logopedi, optometristi postali zdravstveni radnici. Predviđa se nagrađivanje iznadprosječnih rezultata rada posebnim godišnjim stimulacijama. Bolnice bi ubuduće vodili direktori i njihovi zamjenici. No, u KBC-ima čiji je vlasnik država bolnicu bi vodili poslovni i medicinski direktor. Očito, riječ je o vrlo opsežnim promjenama koje će izazvati burnu javnu raspravu, a potom i onu saborsku. Što će od predloženoga ostati u zakonima, a što će “pasti” na javnom ispitu, bit će poznato vrlo brzo.