Jutarnji list ponovno donosi već etabliranu rubriku u kojoj naše novinarke i novinari raznih afiniteta, znanja i specijalnosti prognoziraju ishode najvažnijih političkih, društvenih, ekonomskih, kulturnih i sportskih događaja te procesa koji će obilježiti godinu koja je pred nama.
Prije nove runde red je da se osvrnemo na rezultate naših prognoza za 2025. godinu koje smo objavili prije točno 365 dana. Od ukupno 52 prognoze, novinarke i novinari najvažnijih novina i sadržajem najkvalitetnijeg i najšireg news-portala u državi točno su predvidjeli ishode u 41 slučaju.
Dakle, pogodili smo s preciznošću od 78,84 posto.
Zabili smo nekoliko "zicera": da će Tomašević na svibanjskim izborima osvojiti još jedan mandat ili da će Plenković napraviti mini rekonstrukciju svojeg kabineta - ako ni zbog čega drugog, onda zbog spuštanja ministra Šime Erlića u utrku za gradonačelnika Zadra. Pogodili smo i da će cijene stanova u 2025. i dalje rasti.
A skinuli smo i neke teške "skalpove". Osim da će ministar Anušić uspjeti izgurati svoj plan da do kraja godine uvede obvezni vojni rok, bili smo u pravu i kada smo procijenili da će struja i plin osjetno poskupjeti.
Kako uspjeh ima stotinu očeva, a neuspjeh je uvijek siroče, u nastavku ćemo se posvetiti našim lanjskim "sirotanima". Zaigrali smo se prognozom da će Hrvatsku preplaviti strani radnici i da će ih do Božića 2025. u Hrvatskoj biti više od 200 tisuća. Dok smo dobro nanjušili pobjednike lokalnih izbora u Zagrebu i Puli (donedavni šef SDP-a Peđa Grbin), dramatično smo podcijenili snagu "stožerne" stranke u Dalmaciji. Igrali smo na izazivačicu Ivanu Ninčević Lesandrić, a pobjedu je s lakoćom još jednom odnio notorni HDZ-ov veteran Blaženko Boban.
Lijepo su se "prosuli" i sportski zanesenjaci Slišković i Špoljar. Prvi je (opet) bio uvjeren da je 2025. napokon Hajdukova godina, da će "Livaja, Rakitić i suigrači ovaj put prestići Rijeku te zadržati prednost pred ‘vječnim‘ prvakom Dinamom". Drugi je naivno vjerovao kako će 2025. napokon biti crvena godina i da će Ferrarijev vozač nakon skoro dva desetljeća ponovno postati šampion F1.
1. Hoće li dvije godine najavljivana uspostava reda za dvojni rad liječnika bilo što promijeniti?
NEĆE. Nema izgleda da se uspostavi održivi i trajni model u kojem je nekim liječnicima zabranjeno raditi privatno jer imaju listu čekanja dulju od 150 dana. Naime, žalit će se da prema sistematizaciji nedostaje kadra i da nisu oni krivi. Također, liječnici bi - kako su mnogi već najavili - mogli početi prijetiti otkazima. Mogući su, dakle, prosvjedi i pritisci liječnika. Ministarstvo zdravstva će zbog mira u kući na kraju morati popustiti. (Ivana Krnić)
2. Hoće li gradnja Dječje bolnice u Blatu ići prema planu?
HOĆE. Čini se da je ovo prvi put kada možemo vjerovati kako će se bolnica - koju čekamo još od kraja bivše države - zbilja po planiranoj dinamici u sljedeće tri godine i sagraditi. Vlada i Ministarstvo zdravstva su, čini se, krenuli ozbiljno i zasad uglavnom sve teče prema planu. Iako je još uvijek daleka ta 2029. godina kada bi sve trebalo biti gotovo, ovaj put se čini da projekt ima čvrstu političku podršku vrha vlasti, ali i osigurano financiranje. Zaključno, procjenjujemo da će se tijekom 2026. godine odraditi sve predviđene faze gradnje nove bolnice. (Ivana Krnić)
3. Hoće li uspjeti projekt širokog ujedinjenja na desnoj političkoj sceni?
NEĆE. Nakon mjeseci pregovaranja, nagovaranja, zbrajanja i oduzimanja, lider DOMiNO-a Mario Radić uspio je u Vukovaru okupiti Marijana Pavličeka (Hrvatski suverenisti), Marinu Logarušić (HSP) i Zlatka Hasanbegovića (Blok za Hrvatsku) kako bi čelnici četiriju nacionalističkih stranaka potpisali memorandum o političkoj suradnji, kojim su se obvezali na zajednički izlazak na iduće izbore. Neposredno prije summita iz Vukovarske je koalicije pobjegao Tomislav Jonjić, a naša je procjena da u Radićev vlakić više neće uskočiti nitko bitan, a pogotovo ne Nikola Grmoja i njegov Most - stranka s najjačim rejtingom na desnoj sceni. (Marko Špoljar)
4. Hoće li broj izdanih radnih dozvola za strane radnike i dalje padati?
HOĆE. Nakon rekorda iz 2024. kada je izdano gotovo 200.000 dozvola, trend se u 2025. okrenuo prema dolje. Tako će se, prema svemu sudeći, i nastaviti. Izmjene zakona uvedene u veljači zatvorile su prostor fiktivnim i ad hoc agencijama koje su služile kao kanal za masovni uvoz radne snage. Dozvole sada vrijede tri godine, uvedeno je polaganje osnovne razine jezika, a modeli "danas firma, sutra zahtjev" odlaze u povijest. Uz to, Hrvatska postaje sve manje privlačna radnicima iz Azije: samo ih 40 posto ima obiteljskog liječnika, 85 posto migrantskih ispitanika iskazalo je depresivne simptome, a na zagrebačkim ulicama žrtve su napada svaka tri dana. (Ana Sara Papo Brzica)
5. Hoće li Možemo! i SDP uspjeti organizirati i provesti referendum?
NEĆE. Dali su Ustavnom sudu rok od tri mjeseca za ocjenu ustavnosti takozvanih Bačićevih zakona kojima se definiraju zahvati u prostor. Ustavni sud neće donijeti odluku u roku koji su im zadali, pa će ove dvije stranke početi pripreme za referendum. Budući da za organizaciju i provedbu referenduma treba potrošiti nekoliko mjeseci, Ustavni sud će sporne odredbe zakona kojima država može izdavati građevinske dozvole investitorima bez ikakvog udjela lokalnih vlasti ukinuti prije nego što bi se referendum uopće i proveo. (Ivanka Toma)
6. Hoće li se izabrati tri ustavna suca?
HOĆE. Mandati trojici ustavnih sudaca - bivšem predsjedniku Miroslavu Šeparoviću te Mati Arloviću i Goranu Selancu - već su istekli, ali su produljeni za još šest mjeseci. Ne bude li se vladajući HDZ dogovorio s ljevicom (SDP i Možemo!) o izboru tri nova suca, to bi moglo izazvati teškoće u radu Ustavnog suda koji bi spao na deset sudaca. Ako se suci oko nečega ne bi složili, odluke bi se donosile većinom šest prema četiri. Ni vladajući ni oporba neće preuzeti odgovornost za blokadu Ustavnog suda, pa se može očekivati dogovor. (Ivanka Toma)
7. Hoće li Plenković izbaciti Domovinski pokret iz Vlade?
NEĆE. Unatoč stalnim spekulacijama da bi se Andrej Plenković mogao riješiti DP-a jer je riječ o stranci koja je desnija od HDZ-a, to se neće dogoditi. Plenković je u potpunosti asimilirao DP i Ivana Penavu, koji su ulaskom u Vladu i dobivanjem nekoliko važnih resora posve odustali od nekih svojih ideoloških zahtjeva na kojima su inzistirali u predizbornoj kampanji. Kulturu, primjerice, još uvijek vodi ministrica Nina Obuljen Koržinek, a Novosti se i dalje financiraju iz proračuna. Plenkoviću je, dakle, bolje imati ovakav DP uz sebe nego protiv sebe. (Goran Penić)
8. Hoće li se premijer i predsjednik dogovoriti o veleposlanicima?
HOĆE. Nakon pet godina potpune blokade sustava diplomacije postoje naznake da bi se Andrej Plenković i Zoran Milanović napokon mogli dogovoriti o imenovanju veleposlanika, iako je taj proces ponovno pauziran na neodređeno vrijeme. Naime, Milanović je pristao na sve Vladine prijedloge, ali traži da 25 posto veleposlanika predloži on. Iz Vlade kažu da na toj listi ima i onih koji im ne odgovaraju, ali čini se da bi moglo doći do dogovora zbog drugih pozicija o kojima se pregovora, a to su ustavni suci i predsjednik Vrhovnog suda. Izgledno je da se onda dogovori cijeli paket. (Goran Penić)
9. Hoće li SDP i Možemo! dogovoriti predizbornu koaliciju?
NEĆE. U ovoj godini to se neće dogoditi jer u Možemo! važu koliko im je pametno to objaviti dvije godine prije izbora, pa stalno u javnosti poručuju da je to jedna od opcija. Tomislav Tomašević i Sandra Benčić svjesni su svih rizika i boje se da stranka ne izgubi autentičnost. No, do predizborne koalicije će sigurno doći prije izbora 2028., ako oni budu održani u redovnom roku, jer su ipak izvučene neke pouke s prošlih izbora na kojima stranke nisu išle zajedno na izbore i izgubile su od HDZ-a. Dakle, predizborna koalicija gotovo je sigurna, ali ne u ovoj godini. (Goran Penić)
10. Hoće li vojni rok krenuti na vrijeme?
HOĆE. Prema prvim najavama ministra obrane Ivana Anušića, u vojarnama je u ovom trenutku trebao biti već četvrti naraštaj ročnika u sklopu obveznoga vojnog roka. Rok je pomaknut za 15 mjeseci (do ožujka), a u MORH-u su dali časnu časničku da odgode više nema. Ako do nje ponovno dođe, Anušić će izgubiti ministarski kredibilitet. U tom slučaju niti jedno obrazloženje za odgodu više neće biti relevantno, a ministar će se prokazati kao politički preslab da progura svoj najvažniji projekt u mandatu. (Krešimir Žabec)
11. Hoće li početi gradnja željezničke pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac?
NEĆE. Ili sam prevelik pesimist ili samo realan jer (pre)dobro znam kako stvari funkcioniraju, ali stvarno mislim da ni u 2026. neće početi gradnja. Upitno je hoće li u ovoj godini uopće biti odabran izvođač, s obzirom na proces javne nabave i žalbene procese. Pet godina nije bilo dovoljno da se odabere izvođač za 40 kilometara ove pruge, pa zašto bi onda šesta bila "ta godina"? Ajmo se još malo tužakati ili, još bolje, poništiti natječaj pa sve ispočetka. Pomalo, nije pos‘o zec da pobjegne. Ipak je ovo - Hrvatska! (Krešimir Žabec)
12. Hoće li pruga Dugo Selo - Križevci napokon biti dovršena?
HOĆE. Već nekoliko godina u ovim je prognozama negativan odgovor na ovo pitanje bio "zicer". Ali i tome je konačno došao kraj. Sada, deset godina nakon početka radova, vrijeme je za pozitivan odgovor. Do lipnja će biti gotovi svi radovi na projektu koji je trebao biti završen u roku od četiri godine, ali se, eto, malo oduljio. Šest godina previše za 39 kilometara pruge. Tko je za to kriv? Nitko. Tko će za to odgovarati? Nitko. Hoće li porezni obveznici platiti dodatnih 40-ak milijuna eura? Naravno! (Krešimir Žabec)
13. Hoće li Marko Perković Thompson održati koncert na širem zagrebačkom području?
NEĆE. Prosinačkim koncertom u zagrebačkoj Areni Perković je zaključio svoje koncerte u Zagrebu, barem što se tiče gradskih prostorija. Tomašević je u predizbornom naletu potpisao ugovore za dva Thompsonova koncerta, onaj na Hipodromu i ovaj "božićni" u Areni. U postizbornom razdoblju je, pak, donio odluku da pjevač iz Čavoglava neće nastupati u gradskim prostorijama, kako je rekao, dokle god je on na vlasti, a ovaj pjeva "Bojnu Čavoglave". U Zagrebu, pa ni u okolnim naseljima Zagrebačke županije, ne postoji prostor kapaciteta i mogućnosti primiti Thompsona s produkcijom s kojom trenutačno nastupa. Malo jednostavnija produkcija u Svetoj Nedelji ili Klinča Selima? Da. Hodočasnik produkcija? Ne. (Krešimir Antunović)
14. Hoće li KK Cibona postati sportsko dioničko društvo?
HOĆE. Cibona i njezini "vukovi" s Tuškanca već puno desetljeće prolaze proces preoblikovanja iz udruge u sportsko dioničko društvo. Od neuspješnih pokušaja klupske garniture koju je postavio Milan Bandić do samozatajnih indijskih kriptoinvestitora i najava suradnje s vojnim vrhom Kine, ovaj posrnuli i uspavani div pokušava naći investitora voljnog otkupiti Cibonin dug i zaključiti s Gradom pregovore o pokretanju procesa. Posljednji u nizu zainteresiranih je kanadski bankar hrvatskih korijena Victor G. Dodig koji je od svih pokazao najveće zanimanje, ali i aktivnost oko zaključivanja preoblikovanja ovog posrnulog - ali i dalje diva. Ili će Cibona u 2026. postati d.o.o. ili će propasti. (Krešimir Antunović)
15. Hoće li početi gradnja Jarunskog mosta za cestovni promet?
NEĆE. Jarunski most u GUP je ucrtan još 70-ih godina prošlog stoljeća, a početkom milenija počela se spominjati njegova gradnja. Iako ucrtan u gradske planove prije pola stoljeća, na njega se nije ozbiljno računalo te se dopuštala gradnja stambenih objekata i širenje prometnica na njegovoj planiranoj trasi. Tomašević je najavio završetak radova početkom 2028., što bi značilo da gradnja treba početi, prema optimističnim procjenama, krajem iduće godine. Međutim, iako gradonačelnik govori da se radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i da je taj ključni dio pri kraju, stvarnost je malo drukčija te iz Grada još nikome nisu dali ponudu za njegovo zemljište. (Krešimir Antunović)
16. Hoće li početi radovi na proširenju tramvajske mreže u Heinzelovoj i Radničkoj?
NEĆE. I u prošlogodišnjoj smo prognozi uspješno predvidjeli da radovi neće početi, makar se na trenutke činilo da bismo mogli biti u krivu. Svašta se dogodilo kada je u pitanju ovaj Tomaševićev projekt. Naime, u prvoj polovici prošle godine bio je otvoren natječaj, ali Gradu nisu stigle zadovoljavajuće ponude zbog čega je na kraju poništen. Tijekom ljeta je pokrenut i novi na kojem je izabran izvođač sa zadovoljavajućim iznosom, ali ni tada nisu počeli radovi. Navodno sve stoji jer se pojavila informacija da će se izvoditi radovi na uređenju kanalizacije na toj trasi, koji se ne mogu raditi paralelno. U svakom slučaju, riječ je o zapetljanoj situaciji zbog čega vjerujemo da se isplati opet predviđati da radovi neće početi. (Anton Tipura)
17. Hoće li Dinamo igrati nogometnu utakmicu na novoj Kranjčevićevoj?
NEĆE. Novi stadion u Kranjčevićevoj ulici jedan je od rijetkih gradskih projekata s čijim razvitkom mogu biti potpuno zadovoljni u Gradu. Malo je reći da se radi punom parom. Neki su mediji čak prenijeli informaciju da bi sve moglo biti završeno više od šest mjeseci prije postavljenih rokova, odnosno u ljeto 2026., što zvuči potpuno nerealno. Mi smo malo drugačijeg mišljenja. Iako na gradilištu sve teče prema planu, nakon njihova posla slijede opremanje stadiona, brojne tehničke inspekcije i slično, zbog čega je mnogo realnije očekivati prvu utakmicu Dinama u proljetnom dijelu sljedeće sezone. U svakom slučaju, ne u 2026. godini. (Anton Tipura)
18. Hoće li se otvoriti nova sjedežnica na Sljemenu?
HOĆE. Prije više od devet mjeseci gradonačelnik Tomašević je na snowboardu obećavao završetak sjedežnice do početka iduće skijaške sezone, ali dosad ni glasa o napretku tog projekta. Ne znamo uopće u kojoj je fazi, dokud su došli s postavljanjem, gdje je zapelo... Od velikog olujnog nevremena koje je pogodilo Zagreb u ljeto 2023. nije bilo pravog skijanja na Sljemenu - to su tri sezone. Četvrta koja bi otpala zbog sjedežnice zvuči previše, pa se zbog toga više nadamo nego što predviđamo da će taj projekt ipak zaživjeti. (Anton Tipura)
19. Hoće li početi radovi na novom CGO-u u Resniku?
HOĆE. Centar za gospodarenje otpadom u Resniku jedan je od ključnih projekata gradonačelnika Tomaševića u novoosvojenom mandatu. Centar je bitan kako bi se napokon zatvorilo odlagalište Prudinec - Jakuševec i kako bi se Zagreb oslobodio privatnih oporabitelja otpada. Prema hodogramu radova, gradnja Centra trebala bi početi u listopadu 2026., ali Grad još nema lokacijsku dozvolu. No, itekako im je stalo da se Centar što prije sagradi te čim ishode sve dozvole i ako natječaj prođe bez žalbi, ne bi trebalo biti problema jer se gradnja planira po principu "projektiraj i gradi". (Ines Bačan)
20. Hoće li na proljeće početi gradnja podzemne garaže u Klaićevoj?
NEĆE. Podzemna garaža i sportski kompleks u Klaićevoj ulici najavljeni su u jesen 2024. godine. Prema idejnom projektu, trebala bi imati 860 parkirnih mjesta i ona za osobe s invaliditetom. Sam krov garaže, inače igralište uz Mimaru, dobit će novu kružnu atletsku stazu, skakališta i vježbališta koja će koristiti učenici OŠ Izidora Kršnjavoga i 5. gimnazije. Grad je lokacijsku dozvolu dobio u srpnju 2025., a radovi bi trebali početi na proljeće. Grad je odabrao i izvođača radova. Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 26 milijuna eura. Zagrebački holding uzima kredit koji planira otplatiti od prihoda od same garaže. (Ines Bačan)
21. Hoće li završiti rat u Ukrajini?
NEĆE. Pod pritiskom Trumpove transakcijske politike moguće je postizanje za Kijev nepravednog, a za Kremlj nezadovoljavajućeg sporazuma i prekida vatre, ali to ne znači kraj rata. Putin ne odustaje od ratnih nastojanja i maksimalističkih okupatorskih ciljeva u Ukrajini, pa je izvjestan nastavak borbi - ovisno o pritisku SAD-a, podršci zapadnih partnera Kijevu i diplomatskim aktivnostima - od sporadičnih sukoba do rata punog intenziteta. Hibridni rat Moskve protiv Europe će se nastaviti s ciljem slabljenja podrške Kijevu, dugoročne destabilizacije EU i NATO-a i zastrašivanja stanovništva. (Tomislav Šoštarić)
22. Hoće li doći do poboljšanja odnosa SAD-a i Europe?
NEĆE. Trumpova transakcijska politika isključuje većinu tradicionalnih savezništava, posebno EU, koju smatra slabom zbog inzistiranja na međunarodnim i ljudskim pravima, borbi protiv govora mržnje i slično. Zastupa pravo jačeg, a EU smatra umjetnom tvorevinom koja šteti interesima SAD-a, oslabljenu njegovim i proruskim saveznicima poput Viktora Orbána. Trump pruža snažnu podršku svim političkim snagama kojima je cilj rastakanje EU. Američki predsjednik zastupa posredničku ulogu u sigurnosnim pitanjima Europe, kao da SAD nije član NATO-a. SAD više nije neupitni saveznik EU. (Tomislav Šoštarić)
23. Hoće li svijet dobiti novu nuklearnu silu?
NEĆE. Devet država posjeduje nuklearno oružje, a ove su godine dvije od njih, Izrael i SAD, napale Iran s objašnjenjem kako ne žele da Islamska Republika postane - deseta. Izraelski avioni pripremili su teren, a američki bombarderi B-2 pogodili su ključna postrojenja za obogaćivanje urana. Prema različitim interpretacijama, iranski nuklearni program unazađen je ili za šest mjeseci ili za više godina. Bez obzira na veliku iransku volju, treba reći da je "desetki" ipak puno bliža Južna Koreja kojoj sjeverni susjed tim istim nuklearnim oružjem prijeti već godinama. No, sve dok je pod zaštitom američkog "nuklearnog kišobrana" i vojne prisutnosti, Seul takav potez neće povlačiti. (Ivan Zrinjski)
24. Hoće li se u Ukrajini održati izbori?
NEĆE. Sve, doduše, ovisi o Vladimiru Putinu, hoće li prihvatiti kratkoročno primirje za njihovu provedbu. On zauzvrat traži da i Ukrajinci koji žive u Rusiji, a pod tim on podrazumijeva i anektirana područja Ukrajine, moraju glasati na izborima, što otvara velike mogućnosti za manipulacije i krivotvorenje. Pa ipak, to je kukavičje jaje jer Putin ne želi izbore u Ukrajini kako se ne bi potvrdio novi legitimitet Zelenskog. Ili bilo koga drugog tko bi se i dalje suprotstavljao ruskoj agresiji, poput Valerija Zalužnog koji se spominje kao kandidat. Dakle, ove godine u Ukrajini neće biti izbora. (Vlado Vurušić)
25. Hoće li pasti Aleksandar Vučić?
NEĆE. Šansa za rušenje Aleksandra Vučića propuštena je na proljeće 2025. godine. Iako je nagrizen i u slobodnom padu, naruku mu ide raskol među studentima te dodatno u oporbi čiji jedan dio ne želi pristati na to da se na izborima ne pojave, nego da umjesto toga podrže jedinstvenu studentsku listu koja bi se sama suprotstavila Vučiću. On, pak, stalno kalkulira s datumom izbora koji bi mogli biti u drugoj polovici ili krajem 2026. godine. Tako kupuje vrijeme, ali i dodatno razvodnjava prosvjede. Zaključno, Vučić s vlasti neće otići mirno ni ako izgubi izbore, iako ne treba odbaciti ni njegov mogući bijeg. (Vlado Vurušić)
26. Hoće li režim u Venezueli biti srušen u 2026. godini?
NEĆE. Nicolás Maduro, čelnik Venezuele, zlo je koje je nanijelo ozbiljnu štetu državi, više od četiri milijuna ljudi napustilo je zemlju, lažira izbore, ali uz sebe i dalje ima sigurnosni aparat. Opozicija je i dalje preslaba da ga sruši. Blokada koju provodi SAD neće utjecati na unutarnje odnose niti oslabiti podršku vojske Maduru. Trump se neće odlučiti na vojnu invaziju jer bi to alijeniralo biračko tijelo prije izbora za Kongres na polovici mandata, a Caracas može računati na sve oblike pomoći Rusije, Kine i Irana. (Željko Trkanjec)
27. Hoće li Netanyahu o(p)stati na vlasti u Izraelu?
NEĆE. Iako izraelski premijer uporno produljuje ratove riskirajući i sukob s Trumpom, javnost mu je nesklona. Na prošlim je izborima sastavio vladu s najvećim radikalima, što je izazvalo prosvjede kad su htjeli pod kontrolu staviti pravosuđe. Nakon Hamasova terorističkog napada Netanyahu je krenuo u rekonfiguraciju regije, uvjeren da će ojačati tezu o njegovoj važnosti za sigurnost Izraela. Javnost mu priznaje uspjeh, ali ne zaboravlja propuste prije napada Hamasa i nespremnost zaustaviti rat da spasi taoce. Mogao bi prije izbora pokrenuti novi rat s Iranom, ali sporno je kako bi na to reagirao Trump. (Željko Trkanjec)
28. Hoće li Orbánov Fidesz uspjeti osvojiti većinu na izborima u travnju?
NEĆE. Uvijek je nezahvalno sa sigurnošću prognozirati "konačni pad" diktatora koji se više od desetljeća uspješno održavao na vlasti i koji je u tom razdoblju podčinio cijeli državni aparat sebi i svojim političkim ambicijama, ali ostaje činjenica da Viktoru Orbánu voda dolazi do grla i da toga i sam postaje svjestan. Ako je ikada bio povoljan trenutak da se "europskog diktatora" svrgne s vlasti, onda je to ova godina. Međutim, ne treba isključiti činjenicu da aktualni premijer već radi na zaleđu te proceduralnim finesama priprema teren kako bi, u slučaju izbornog poraza, preuzeo predsjedničku fotelju i mimo volje naroda zadržao se na vlasti. (Tea Trubić Macan)
29. Hoće li ove godine doći do porasta cijena električne energije i plina u Hrvatskoj?
HOĆE. Nakon što je jesenas Vlada umjereno otpustila uzde kontrole cijena struje i plina, zadržavši pravo na intervencije kroz energetske pakete pomoći stanovništvu i dijelu poduzetništva, HEP i opskrbljivači plinom u javnoj usluzi odmah su podigli cijene za prosječno pet posto u slučaju električne energije te za prosječno deset posto u opskrbi plinom. Zbog slabije državne regulacije i očekivanog burzovnog rasta cijena struje trend poskupljenja struje vrlo je izgledan i u 2026., a plinare će većim cijenama morati nadomjestiti slabije državne subvencije. (Vedran Marjanović)
30. Hoće li biti razriješena vlasnička kriza u Lukoilu, trećem po veličini maloprodajnim lancu benzinskih crpki u zemlji?
HOĆE. Za razliku od, primjerice, Gazproma koji oklijeva s prodajom svojeg udjela u Naftnoj industriji Srbije, ruska središnjica Lukoila nema dvojbi oko toga da zbog američkih sankcija mora prodati biznis izvan Rusije, što uključuje i 47 benzinskih crpki u Hrvatskoj. Interesa za "europski" Lukoil ne nedostaje, a u središnjici te kompanije svjesni su da im SAD neće beskonačno produljivati rok u kojem moraju prodati imovinu izvan Rusije. U Lukoilu zacijelo pokušavaju postići što bolju cijenu. (Vedran Marjanović)
31. Hoće li država osnovati najavljenu agenciju za nuklearnu energiju i tako utrti put investicijama u male nuklearne reaktore?
HOĆE. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar uvrstio je razvoj nuklearne energije među prioritete svoje politike. Lani je Šušnjar osnovao savjetnički tim za nuklearnu energiju i pripremio pripadajući Zakon o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe. U pripremi je posebni zakon o agenciji za nuklearnu energiju, čije će donošenje rezultirati osnivanjem agencije koja bi operativno vodila spomenute procese. (Vedran Marjanović)
32. Hoće li biti dovršena najveća investicija u domaće plinovode u povijesti - plinovod od LNG terminala na Krku do granice s Mađarskom?
NEĆE. Riječ je o četiri dionice plinovoda u ukupnoj dužini od 180 kilometara, ne računajući dionicu od terminala na Krku do Zlobina koja je u funkciji od proljetos. U tijeku su radovi na dionici Zlobin - Bosiljevo, gradnja najduže dionice od Bosiljeva do Siska treba početi na proljeće, a dionica od Siska do Kozarca tek je u fazi pripreme natječaja za radove. Iako su prve procjene govorile da bi gradnja svih dionica mogla biti gotova u 2026., izgledno je da će to biti u 2027. godini. (Vedran Marjanović)
33. Hoće li biti odblokirane velike investicije u solarne i vjetroelektrane, ukupne vrijednosti od tri milijarde eura?
NEĆE. Razvoj elektroenergetske mreže za prihvat planiranih velikih elektrana na obnovljive izvore energije ne može pratiti ambicije i planove investitora. Iduća godina sigurno će donijeti pomak po pitanju investicija u mrežu, ali nedovoljan da bi planirane elektrane ukupnog kapaciteta dva gigavata dobile potrebne suglasnosti HOPS-a i HEP-ODS-a te krenule u gradnju. Uz to, još se čeka donošenje dijela potrebnih propisa za priključenje novih elektrana. (Vedran Marjanović)
34. Hoće li Netflix ubiti kinodvorane?
NEĆE. Netflix će uspjeti kupiti Warner Brothers, ali to neće označiti kraj kina, nego završetak jedne tranzicijske faze i početak stabilnije industrijske ravnoteže. Ted Sarandos imat će jasan motiv dokazati da Netflix nije neprijatelj kina, nego njegov novi vlasnik s ambicijom prestiža. To znači više, a ne manje ulaganja u velike filmove, dulje kinodistribucije i povratak ideji "događaja". "Odiseja" Christophera Nolana, art-blockbuster Universal Pictures studija, srušit će nove rekorde i potvrditi trend financijski uspješnih i estetski zahtjevnih djela. (Luka Fišić)
35. Hoće li umjetna inteligencija promijeniti globalnu ekonomiju?
NEĆE. Poslovna primjena UI-ja još je prespora i preslaba. Unatoč stotinama milijuna korisnika alata poput ChatGPT-ja, samo oko deset posto velikih kompanija doista je integriralo UI u proizvodne procese, a velika većina pilot-projekata ne donosi nikakav povrat. Financijska očekivanja daleko nadmašuju stvarne prihode. Svim vrlinama i velikoj koristi usprkos, čini se da je i ChatGPT već dosegnuo svoj plafon. (Luka Fišić)
36. Hoće li u idućoj godini poskupjeti smještaj i ugostiteljske usluge?
HOĆE. Ali ne po galopirajućim stopama iz protekle tri sezone, eventualno će pratiti stopu inflacije. Apartmani u privatnom smještaju već imaju pad potražnje u odnosu na ponudu i tu se može očekivati stagnacija cijena, a hoteli su cjenovno dosegnuli vrhunac te bez većih ulaganja u nove sadržaje i kvalitetu neće biti osnove za veća poskupljenja u odnosu na 2025. godinu. Kod ugostitelja bi moglo biti šaroliko i ovisit će najviše o cijenama dobavljača. (Marija Crnjak)
37. Hoće li doći do pada broja noćenja?
HOĆE. U 2026. bi nam se mogao dogoditi pad broja noćenja u odnosu na ovu godinu, što bi bilo prvi put u posljednjih 15 godina ako ne računamo godine pandemije. "Kvaka" je u ranom Uskrsu početkom travnja. Osim što je lako moguće da još ne bude dovoljno toplo da privuče turiste, poduzetnici još neće biti ekipirani sezoncima i promet se neće moći povezati s 1. svibnja kao lani. Tako bismo mogli imati lošiju predsezonu, a za glavnu sezonu nema puno optimizma kad se uzmu u obzir lanjski pad i situacija na ključnim tržištima kao što je njemačko. (Marija Crnjak)
38. Hoće li pasti cijene stambenih nekretnina?
NEĆE. Cijene stambenih nekretnina neće padati kumulativno i na to ne treba računati. U najboljem slučaju će stagnirati, a u korekcije bi mogli krenuti oni koji već dulje neuspješno pokušavaju prodati stambenu nekretninu po cijeni koja je očito tržištu previsoka. To je ujedno i glavni razlog zbog kojega se u prvih devet mjeseci 2025. dogodio pad prodaje veći za deset posto. Bit će zanimljivo vidjeti rezultate posljednjeg kvartala, koji obično bude dinamičniji jer se investira novac od turističke sezone. Ako ćemo i to predviđati, opet se kladimo na koji postotak minusa. (Marija Crnjak)
39. Hoće li Mario Kovačević sezonu završiti na klupi Dinama?
HOĆE. Otkako se početkom prosinca kuloarima proširila vijest da je Matjaž Kek u maksimirskom predsoblju - slobodan uskočiti na vruću klupu jer se i službeno razišao s Nogometnom savezom Slovenije - Dinamo je pobijedio Goricu, spasio bod u derbiju s Hajdukom, razmontirao Slaven Belupo i - iskočio na vrh tablice HNL-a. Nekim sterilnim predstavama Mario Kovačević do tog je trenutka protiv sebe okupio poveću frontu nezadovoljnih navijača, koji drže da "dobri čovjek Kova" ipak nije kalibar za najveći klub u zemlji, ali sve dok iza leđa ima moćnog zaštitnika u Zvonimiru Bobanu, ne treba strahovati za posao. (Dražen Krušelj)
40. Hoće li Hrvatska osvojiti medalju na Zimskim olimpijskim igrama?
HOĆE. Medalju na zimskoj smotri čekamo od 2014., kada je Ivica Kostelić osvojio srebro u kombinaciji na Igrama u Sočiju. Hrvatsku će u Italiji 2026. predstavljati najbolja slalomašica svijeta, stoga je legitimno vjerovati u novo odličje. Zrinka Ljutić prošle je sezone pokorila konkurenciju u slalomu, a upravo je tada, u dramatičnom raspletu, pokazala mentalnu snagu, što će joj biti temelj za ostvarenje sna o najvećoj medalji. Ove je sezone bila i na veleslalomskom postolju. Odličje sanja i Filip Zubčić, koji je ove sezone već stajao na postolju u veleslalomu, a ne treba zaboraviti ni Samuela Kolegu i Leonu Popović. Ne bi bilo prvi put da Olimpijske igre serviraju bajkovitu priču o osvajačima medalja. (Andro Polić)
41. Hoće li hrvatski tenis u 2026. godini ponovno imati igračicu ili igrača među 20 najboljih na svijetu?
NEĆE. Idućih će godina ovaj odgovor biti drugačiji. Naši tenisači i tenisačice uspinju se u tišini, a Hrvatska ima perspektivnu budućnost u ovom globalnom sportu, iako se o tome (pre)malo priča. Dino Prižmić s 20 godina kuca na vrata najboljih 100 na svijetu, a Antonia Ružić (22 godine) i Petra Marčinko (20) su tu barijeru već probile. Ne treba zaboraviti ni Donnu Vekić, kao ni Marina Čilića ili Bornu Ćorića, ali ovaj mladi tercet nosi budućnost hrvatskog tenisa. Za uspon među najboljih 20 treba im spektakularna sezona, uz upečatljiv rezultat na Grand Slamu. Nije nemoguće, ali realnije je da će se dogoditi idućih godina. (Andro Polić)
42. Hoće li Filip Hrgović u 2026. boksati za naslov svjetskog prvaka?
HOĆE. Protekla je godina za Filipa Hrgovića bila vrlo uspješna. Najbolji hrvatski boksač pobijedio je Joea Joycea i Davida Adeleyea te trenutačno zauzima drugu poziciju na WBO "heavyweight" ljestvici, a kroz tu mu se federaciju otvara i put prema meču za svjetsku titulu. Aktualni prvak po WBO-u je Fabio Wardley, a njegov nominalno prvi izazivač je Moses Itauma koji, međutim, za 24. siječnja već ima ugovoren meč s Jermaineom Franklinom. Sljedeći u nizu je "El Animal" i logika nalaže da će Wardley upravo protiv njega braniti svoj pojas. (Robert Krnjić)
43. Hoće li se hrvatski vaterpolisti - nakon jedne sušne godine - vratiti osvajanju medalja na najvećim natjecanjima?
HOĆE. Iako su hrvatskim vaterpolistima prije desetak godina mnogi predviđali veliki pad poslije odlaska maga Ratka Rudića, njegov nasljednik Ivica Tucak pokazao se jednako uvjerljivim i kvalitetnim stručnjakom. Momčad koja je sada potpuno stasala velik je favorit za neko odličje, čak i zlato, iako će aktualni olimpijski prvaci igrati na domaćem terenu. Mali je problem još uvijek adaptacija na nova pravila kojima su se posebno Mađari i Srbi prije prilagodili, no većina je hrvatskih reprezentativaca u odličnoj formi koju će dodatno nadograditi do početka Europskog prvenstva. (Predrag Žukina)
44. Hoće li hrvatski rukometaši drugu godinu zaredom osvojiti medalju na velikom natjecanju?
NEĆE. Na krilima fanatičnih navijača hrvatski su rukometaši na početku 2025. osvojili fenomenalno srebrno odličje, prvo na Svjetskom prvenstvu nakon, sad već daleke, 2013. i bronce. U međuvremenu su osvojili dvije medalje na Europskom prvenstvu. Daleko je to od ranijeg ritma osvajanja odličja na velikim natjecanjima... Slijedi Euro na kojem neće biti predvodnika Duvnjaka (i Karačića te Pešića). Skupinu će proći (Gruzija, Nizozemska, Švedska). U drugom se krugu također mogu probiti do polufinala (križaju se sa Slovenijom, Mađarskom, Islandom...) budu li Kuzmanović i Mandić savršeni na vratima. No, medalje će osvojiti trenutačno jači suparnici. (Predrag Žukina)
45. Hoće li Hrvatska i treći put zaredom osvojiti medalju na Svjetskom prvenstvu?
NEĆE. Posljednji ples velike generacije pod svjetlima nogometnog Hollywooda velika je priča koja idealno zaokružuje opus Modrića i prijatelja. Primarno, gledajući sve okolnosti, razum govori da je prolazak skupine logično ambiciozan, iskorak u osminu finala očekivan, a sve iznad toga definitivno velik, značajan rezultat garde koja, nakrcana epoletama s ruskog i arapskog fronta, jaše prema zalasku. Od godina, forme i postojeće važnosti igrača u klupskom nogometu, individualne vrijednosti, činjenice da tri puta zaredom doći na postolje zvuči, doista, izvan granica čak i jednog Ridleyja Scotta... No, čisto da se razumijemo, nakon Rusije i uoči Katara prognozirao sam da je Hrvatskoj četvrtfinale maksimalni doseg, a znamo kako je to završilo. Stoga se, kad su "vatreni" u pitanju, unaprijed posipam pepelom. (Tomislav Juranović)
46. Hoće li Hajduk nakon 21 godine osvojiti naslov hrvatskog prvaka?
HOĆE. Kažu da treći put i Bog pomaže. Ili (treća) sreća ili simbolika - jer zbroj znamenki u broju godina koliko Hajduk čeka na naslov hrvatskog nogometnog prvaka identičan je brojci naših pokušaja i promašaja u ovoj rubrici. Prije 731 dan ovdje ste čitali da će Split gorjeti nakon 19 godina, prije 365 dana smo se ispravili pa svedalmatinsko veleslavlje prebacili za posljednji vikend u svibnju 2025., a kako nitko nije savršen, sada ga prebacujemo za pretposljednji svibanjski vikend 2026. godine. Još malo pa ćemo po kašnjenju nadmašiti i standarde HŽ-a. Valjda nećemo. Dinamo nakon polovice prvenstva ima bod više, ali neš‘ ti prednosti za nadoknadit‘... (Hrvoje Slišković)
47. Hoće li slovenski biciklist Tadej Pogačar ove godine osvojiti dvije utrke koje mu nedostaju za ulazak u klub "besmrtnih"?
HOĆE. Zanimljivije od njegove lanjske dominacije na Tour de Franceu bile su samo erupcije iskrenosti, lamentiranja o tome kako mu je TdF polako dojadio ("Razlika između četvrte i pete pobjede nije velika, golema je samo između nijedne i prve"). Mnogi zaključuju da će u 2026. TdF voziti jer je za to plaćen i jer se od velikog šampiona to očekuje, ali da će njegove misli biti (i) drugdje. Da, Pogačar će i peti put osvojiti Tour, ali i utrke Milano - San Remo i Pariz - Roubaix. Dvije koje mu nedostaju da kompletira "Spomenik" - ciklus od pet najprestižnijih jednodnevnih utrka. Pet Toura i cijeli "Spomenik" ima samo davno umirovljeni Eddy Merckx, kojeg su od milja zvali - "kanibal". (Marko Špoljar)
48. Hoće li britanski vozač Lando Norris obraniti titulu prvaka u Formuli 1?
NEĆE. Posljednja utrka 2025. neće se pamtiti samo kao triler iz kojeg su čak trojica mogla izaći kao svjetski prvaci - Red Bullov Max Verstappen i McLarenov dvojac Oscar Piastri i Lando Norris - nego i kao kraj jedne ere jer 2026. nastupaju brojne promjene. Bolidi će biti uži, kraći i laganiji, a pogonska jedinica hibrid, gdje će klasičan motor davati samo pola snage, dok će preostala dolaziti iz baterije. Insajderi misle da se u tranziciji najbolje snalazi Mercedes i da će u prednosti biti ekipe koje koriste njihove motore, uključujući Norrisov McLaren. Mi ćemo pilu okrenuti naopako i predvidjeti titulu jednog od Ferrarijevih pilota. (Marko Špoljar)
49. Hoće li ovo po zaradi u kinima biti najbolja godina u povijesti filma?
HOĆE. Šefovi filmskih studija sa suzom u oku se prisjećaju 2019., kad su filmovi u kinima zaradili 39 milijardi dolara (11,3 milijarde samo u SAD-u), a otad nikako da se vrate na razinu prije korone. Međutim, ako su ikad imali šansu, to je onda 2026. godina. U kina dolaze novi Avengersi ("Doomsday"), novi Spiderman ("Brand New Day"), treća "Dina", novi Super Mario ("Galaxy"), novi Star Warsi ("Mandalorian") i novi Nolan ("Odiseja"), a sve redom box office titani. Zato prognoziramo da je ovo godina potpunog oporavka i rekorda, ako ništa drugo zato što i mnogi kažu da je ovo posljednja zlatna godina za kina prije nego što Netflix otkupi Warner Bros. (Tomislav Novak)
50. Hoće li "Jedna bitka za drugom" osvojiti Oscara za najbolji film?
NEĆE. Film "One Battle After Another" Paula Thomasa Andersona kritika jako voli. Našao se pri vrhu niza kritičarskih lista, uključujući one četiriju kritičara Jutarnjeg. Dobio je najviše nominacija za Zlatni globus (9). Ipak, naša je procjena da će ga glavni Oscar mimoići. Na širim popisima ovogodišnjih Oscara Andersonov je film uvršten u samo pet kategorija, manje od "Grešnika" i "Zlice". K tomu, posljednjih se godina sustav bodovanja za Oscara promijenio tako da ne izdvaja očite favorite, nego ide više naruku manjim, a svima milim filmovima iz potaje. Sve to umanjuje izglede Andersonova filma. Naša je prognoza - ipak - da će sam redatelj P. T. Anderson dobiti Oscara za režiju, a možda i za adaptirani scenarij. Kolege će cijeniti njegov maestralni metier iskazan u filmu, a k tomu sam Anderson nikad nije dobio Oscara, unatoč tome što je nominiran jedanaest puta. (Jurica Pavičić)
51. Hoće li se otvoriti svi muzeji i galerije u Zagrebu koji su stradali u potresu 2020.?
NEĆE. Za Gliptoteku znam da će se otvoriti na jesen jer tako mi je u neformalnom razgovoru uz Trijenale kiparstva rekla upraviteljica te institucije Andrea Šimunić. I kad prolazite pokraj te divne, nekoć industrijske građevine, lako ćete uočiti da su radovi pri kraju. Umjetnički paviljon također, dok je Arheološki muzej otvoren. No, što se tiče Muzeja za umjetnost i obrt, kojemu treba ozbiljniji remont, potom muzeja Mimara u neposrednom susjedstvu, ali i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, u to čisto sumnjam. (Patricia Kiš Terbovc)
52. Hoće li "Grand Theft Auto VI" koštati čak 100 dolara?
HOĆE. Novi blockbusteri već koštaju 80 dolara, a kako troškovi produkcije i apetiti korporacija stalno rastu, kucnuo je čas da se podignu cijene. Dosadašnja šutnja Straussa Zelnicka, šefa holdinga za videoigre Take-Two - koji u svojem vlasništvu drži autora i izdavača igre Rockstar Games - implicitna je potvrda da se o tome razmišlja. Analitičari su podijeljeni: neki sumnjaju u poskupljenje, a neki vjeruju da će ga Rockstar subvencijom za igru kao uslugu "GTA Online" učiniti probavljivijim. Zbog neviđenog entuzijazma igrača za "GTA VI", njegova budžeta od možda čak i dvije milijarde dolara te gramzivosti izdavača, Rockstar će za njega tražiti 100 dolara i postaviti nova tržišna pravila. (Damjan Raknić)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....