Premijerov brat Krešimir Milanović redovito je obilazio središnji ured Porezne uprave tijekom 2012. i 2013. godine: ukupno 13 puta zabilježeni su posjeti Milanovića juniora čelnim ljudima u Poreznoj upravi i, među ostalima, tadašnjoj šefici Nadi Čavlović Smiljanec.
Jutarnji list posjeduje evidencije Milanovićevih posjeta Poreznoj upravi, koju ne samo da je posjećivao osobno, nego su navraćali i njegovi prijatelji iz tvrtke Pismohrana servis d.o.o., koju je ovih dana prozvala šefica Državnog arhiva Vlatka Lemić “kao tvrtku u čiju korist je dolazio i Krešimir Milanović predstavljajući se kao suradnik vlasnika”.
Sud radi do 15 sati
Šeficu Porezne uprave N. Čavlović Smiljanec s tvrtkom Pismohrana servis d.o.o. povezuje i javni natječaj iz 2012. godine, vrijedan 3,9 milijuna kuna, koji je poništila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Radilo se o poslu za pohranu arhivske građe, a na natječaj Porezne uprave stigle su tri ponude, izabrana je tvrtka Pismohrana servis d.o.o. No, natječaj je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, kako su 2013. godine pisali mediji, poništila, i to nakon žalbe koju je podnijela tvrtka Arhiv-Trezor. Pokušali smo jučer dobiti direktora tvrtke koji se žalio, ali nije bio dostupan. No, Jutarnji list posjeduje i optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Zagrebu, koji je podnijela Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u srpnju 2013. Pokušali smo jučer na Prekršajnom sudu doznati koja je presuda u konačnici donesena u tom predmetu protiv Porezne uprave i N. Čavlović Smiljanec, no rekli su nam da nisu u mogućnosti poslati odgovor do zaključenja ovog broja jer “rade do 15 sati, a imaju i novi sustav” pa odgovor mogu dostaviti tek danas. Ni premijerov brat Krešimir Milanović nije se odazivao na naše pozive niti odgovarao na upite.
Iz navedene evidencije ulazaka i izlazaka u Poreznu upravu vidljivo je da je tadašnju šeficu N. Čavlović Smiljanec Milanović posjetio u prosincu 2013., i to konkretno 2. prosinca u 11.21 sat, a zadržao se kod nje do 11.45 sati. Iz spomenute je evidencije vidljivo i da je u Poreznu upravu dolazio s dokumentom vozačkom dozvolom. Uz N. Čavlović Smiljanec, Krešimir Milanović posjetio je Maju Horčićku u Uredu ravnatelja, i to sedam puta, a dolazio je i Ani Škeva Dorić, koja je prije preuzimanja Samostalnog sektora za preuzimanje poreznih prijevara radila u Poreznoj upravi na prisilnim naplatama. Kod nje je Milanović jr. bio, prema navedenoj evidenciji, pet puta.
Građevinski biznis
I to prvi put dan nakon posjeta tadašnjoj šefici Porezne N. Čavlović Smiljanec, konkretno 3. prosinca 2013., pa 4. prosinca, i onda 10. prosinca, pa i 1. kolovoza 2014. godine. Navratio je Krešimir Milanović jednom i kod Anđe Redžić koja je tada bila u Službi za opći porezni zakon, porezni postupak, nekretnine i prekršaje, i to 27. studenoga 2012. Podsjetimo pritom da se Milanović okušao svojedobno i u građevinskom biznisu, a zemljište u Dubrovniku na kojem je planirao gradnju stanova je pod ovrhom i na korak od prodaje. I sam nam je u razgovoru u travnju ove godine potvrdio da njegovi građevinski projekti u Dubrovniku nisu uspjeli.
- Kupili smo to zemljište još 2007., u vrijeme rasta, ali s krizom je posao stao. Nismo uspjeli naći investitora, pokušavali smo prodati projekt, ali dosad nismo našli zainteresiranog kupca, osobno sam ostao direktor u toj tvrtki. Ali nisam ni prvi ni zadnji u državi kojemu je građevinski projekt završio pod ovrhom - rekao nam je tada Milanović junior i dodao da je u posljednje vrijeme stalno “dežurni krivac” samo zato što je premijerov brat.
‘Kriv sam za sve!’
- Kriv sam za sve: i zato što nisam završio faks, i zato što nisam uspio u građevini, a i Liniću sam glavni krivac. Samo čekam da istekne taj mandat premijera da dobijem natrag brata - razočarano je tada izjavio Milanović.
Blokada od 35 dana
U Poreznoj upravi, prema spomenutoj evidenciji, Maju Horčićku posjetio je i Ante Baković, osnivač i član Uprave tvrtke Pismohrana servis, a i Hrvoje Čabrajić, koji je do 2014. bio član Uprave tvrtke Pismohrana servis d.o.o., a koji je bio kod Anđe Redžić, a i kod Martine Ciglević iz Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, financijama i pravnim poslovima. Vidljivo je na financijskim servisima da je tvrtka imala problema s poslovanjem jer su joj tijekom 2012. i 2013. računi blokirani šest puta, a 2014. jednom. Uvijek se radilo o blokadama po nekoliko dana, najviše 35 dana u listopadu i studenom 2012., kad im je račun prvi put blokiran. Inače, tvrtka je 2014. prijavila najveće prihode dosad u ukupnom iznosu od 4,4 milijuna kuna. Trend rasta je prisutan od 2010., kad je ostvarila samo 256,3 tisuće kuna prihoda s dva zaposlena. Ali iz godine u godinu prihodi su rasli te je tvrtka 2012. godine prijavila 3,8 milijuna kuna prihoda, a 2013. također 3,8 milijuna kuna. Najviše zaposlenih prijavili su 2014., i to 11 zaposlenih na prosječnu neto plaću u visni od 4840 kuna.
Prozivke iz Arhiva
Kao osnivači tvrtke vode se Ante Baković, bivši zamjenik šefa HIS-a, te Goran Pufler, Čabrajić je u međuvremenu izašao iz tvrtke. Baković je, inače, reagirao na prozivke ravnateljice Državnog arhiva te je rekao da je “ostao iznenađen činjenicom da se njegovo ime, te tvrtka u kojoj radi, bez ikakve provjere čak i najosnovnijih činjenica, spominje u kontekstu prijetnji i zloporaba, te stavlja u neprihvatljiv dnevnopolitički kontekst, s kojim nema nikakve veze”.
Pismohrana nema uvjete, a dali su im da čuvaju liječničke kartone i porezne kartice
Tvrtka Pismohrana servis koju je 2010. utemeljio Hrvoje Čabrajić, a od 2013. vlasnik joj je Ante Baković, bivši obavještajac koji je potkraj 90-ih bio zamjenik ravnatelja obavještajne službe HIS, u razdoblju od 2010. do 2014. sklopila je ugovore o arhiviranju građe s više od 30 državnih tijela, agencija, zavoda, ustanova i tvrtki u državnom vlasništvu. Stručno povjerenstvo Hrvatskog državnog arhiva je u nadzoru 2014. ustanovilo da ni Pismohrana, kao ni ostalih devet privatnih tvrtki kojima su izdane dopusnice za čuvanje arhivske građe od državnog interesa ne udovoljavaju propisanim uvjetima za arhiviranje.
Pismohrana nema vlastita skladišta već ih unajmljuje, a osjetljivu građu skladišti u Jadran filmu u zagrebačkoj Dubravi. Iz popisa državnih tvrtki i ustanova koje su arhivu povjerile Pismohrani, a koji Jutarnji posjeduje, jasno je da je dijelom riječ o arhivskoj građi zaštićenoj Zakonom o zaštiti osobnih podataka kao što su zdravstveni kartoni ili porezne tajne.
Njihovi klijenti su, među ostalim, Zmajlovićevo Ministarstvo okoliša, zatim Dječja bolnica Srebrnjak, Bolnica Sveti Duh i Hrvatski zavod za javno zdravstvo te porezne uprave u Zadru i Pagu. Zatim Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka - Zagreb, HŽ putnički prijevoz, Pružne građevine d.o.o., HŽ. Na čuvanje su dobili i arhivu Hrvatske banke za obnovu i razvoj, ali i nekih privatnih tvrtki poput Quaestus private equity fonda, Allianz ZB dobrovoljnog fonda, tvrtke Badel 1862 d.d. Poseban je kuriozitet Hrvatska odvjetnička komora koja je Pismohrani povjerila na čuvanje svu građu nastalu od 1920. do danas. Riječ je o protupropisnom poslu jer se po Zakonu o arhivima privatnim tvrtkama može ustupiti na čuvanje samo tzv. registraturna građa, tj. građa koja se nakon određenog razdoblja uništava. Građa starija od 30 godina po zakonu se smije čuvati samo u državnim arhivima. Građu stariju od 30 godina Pismohrani su uz HOK povjerili i Grad Velika Gorica (građa od 1950.), HEP ODS Elektra (od 1934.) te HZZO (od 1961). Iz toga proizlazi da Ministarstvo kulture u priopćenju u kojem tvrdi da je privatnim tvrtkama povjeravana na čuvanje samo registraturna građa, mlađa od 30 godina, ne govori istinu. (S. Lukić)
Bivša šefica Porezne: Prekršajni sud me je oslobodio
Prekršajni postupak koji je bio pokrenut protiv Porezne uprave i mene kao odgovorne osobe završio je oslobađajućom odlukom. Oslobođena sam jer se utvrdilo da rok od pet dana u kojemu je Porezna uprava trebala Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave dostaviti natječajnu dokumentaciju nije prekoračen, nego nije uzeto u obzir da je u tih pet dana ulazio neradni dan, Uskrsni ponedjeljak - kaže Nada Čavlović Smiljanec, bivša ravnateljica Porezne uprave, koja negira da je na bilo koji način pogodovala tvrtki Pismohrana servis. Ističe kako ona osobno nije imala veze s javnom nabavom, nego je njen pomoćnik za opće i kadrovske postupke vodio cijeli postupak, uključujući odgovore Državnoj komisiji. - O Krešimiru Milanoviću je rekla da, dok nije došla u Poreznu upravu, nije ni znala da premijer ima brata.
- Kao ravnateljica sam ga primila jednom ili dvaput i to je sve - rekla je N. Čavlović Smiljanec. (Ivanka Toma)