Konačno smo dočekali cjepivo protiv covida-19 koje bi trebalo globalno vratiti "stari" život, a sad predstoji utrka s vremenom, odnosno namjera je da se u što kraćem vremenu procijepi što više ljudi. Koliko će to biti moguće, ovisit će o dostupnosti cjepiva, odnosno koliko će pojedine tvrtke čija su cjepiva odobrena moći povećati proizvodnju te o zainteresiranosti građana za cijepljenje. Zasad je u Hrvatskoj cijepljeno gotovo 40.000 osoba, i to korisnika i zaposlenika domova za starije te zdravstveni djelatnici, a od sljedećeg tjedna počinje cijepljenje populacije starije od 65 godina te kroničnih bolesnika u Rijeci i Zagrebu.
Dakako, datum kada će koja županija početi s cijepljenjem opće populacije ovisit će o tome jesu li završile cijepljenje iz prve prioritetne skupine. No, u međuvremenu dio je liječnika obiteljske medicine kontaktirao svoje pacijenta ne bi li imali barem približni broj zainteresiranih. Također sami su se pacijenti još od početka prosinca prošle godine također javljali svojim liječnicima i predbilježili se za cijepljenje, bez obzira na to kada će doći na red.
Naime, prije nego što su se pojavila prva cjepiva sve su zemlje EU razradile detaljne planove cijepljenja, a među njima i Hrvatska. Može se reći da je prva faza gotovo završena, a sad kreće druga, što znači početak cijepljenja starijih od 65 i kroničnih bolesnika u domovima zdravlja, odnosno kod liječnika obiteljske medicine. Zadnji su za cijepljenje, i to u trećoj fazi, predviđeni mlađi od 65 godina.
Stignu li uskoro veće količine cjepiva, odnosno bude li se registriralo cjepivo AstraZenece do kraja ovog mjeseca, u veljači bi se mogao cijepiti značajno veći broj građana, a to će u većim gradovima poput Zagreba, Rijeke, Splita ili Osijeka tražiti tzv. cijepne punktove. Primjerice, u Velikoj Britaniji, koja je prva u Europi počela cijepiti, punktovi su i na velikim stadionima jer je tako moguće održati epidemiološki sigurniji razmak od barem 1,5 metara.
Iz županijskih zavoda za javno zdravstvo ovih su dana stigli okvirni podaci o zainteresiranosti građana za cijepljenje, a one se kreću od trećine do 50 posto. Naravno, predbilježbe se još uvijek primaju, tako da svi koji se žele cijepiti mogu to učiniti tako da se jave svom liječniku koji će ih potom staviti u skupinu kojoj po svojoj dobi ili pak bolesti pripadaju.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu da im je cilj da se do kraja proljeća cijepi barem dva milijuna ljudi, ali treba podsjetiti da to znači 4 milijuna cijepljenja jer sva dosad registrirana cjepiva, a i ona koja bi uskoro mogla dobiti odobrenje, moraju se davati u dvije doze. No, kako je iskustvo pokazalo, tijekom ljetnih mjeseci korona je izgubila snagu pa u kombinaciji s dva milijuna cijepljenih ne bi tijekom ljeta trebala biti toliko opasna kao što je to trenutačno.
Također, do ljeta bi barem još dva ili tri cjepiva mogla dobiti odobrenje za primjenu jer su njihove kliničke studije pri završetku. To će značiti da će već sljedeće jeseni biti na raspolaganju značajno veće količine nego što je trenutačno slučaj. Samo Hrvatska rezervirala je više od šest milijuna doza, od kojih najviše od AstraZeneca/Oxforda 2,7 milijuna i 1,9 milijuna od Pfizer/BioNTecha. Bude li dobar odaziv građana na cijepljenje, ta bi količina bila dostatna za postizanje kolektivnog imuniteta od 70 posto, što jamči da koronavirus više neće biti veliki zdravstveni problem.
Također, za koji mjesec vidjet će se i kojom brzinom pada imunitet, odnosno hoće li trebati docjepljivanje za pola ili godinu dana, a moguće i tek za koju godinu. Naime, iz tvrtke Moderna nedavno su objavili da bi njihovo cjepivo moglo štititi i nekoliko godina.