Ministrica poljoprivrede Marija Vučković govorila je u intervjuu za Mediaservis o tome hoće li rat u Ukrajini, žitnici Europe dovesti do nestašice hrane i velikog porasta cijena. Također je komentirala ima li smisla stvarati zalihe i prazniti police po trgovinama.
"Po zalihama, po proizvodnji, po tijeku sjetve, po trgovačkim tijekovima nema nikakve potrebe za tim. Hrvatskoj ne prijeti uopće nestašica hrane. Naravno da se gomilanjem zaliha i pražnjenjem trgovačkih lanaca stvara začarani krug i stvara se dodatna potražnja i to utječe negativno na stabilnost cijene, a doista nema potrebe za tim", rekla je.
Istaknula je da nije novost problematičnost opskrbe robom koja je izlazila iz Crnog mora i da ona traje već mjesec dana.
"Taj dio roba već nedostaje na tržištu. U kratkom roku to dovodi do povećanog rasta cijena. Naravno da se razgovara o nekim novim lancima, aktiviranju i povećanju trženja s nekim trećim zemljama. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, ona je samodostatna u tim robama''.
Iako prema riječima ministrice ne prijeti nestašica hrane, cijene već rastu, a predviđaju se i nova poskupljenja.
''Ne zaboravimo da su Ukrajina i Rusija područje s kojeg dolazi praktički četvrtina izvoza svjetske pšenice, gotovo 20 posto kukuruza i više od pola suncokreta i suncokretova ulja. To ne može biti bez posljedica tako da je nezahvalno prognozirati daljnji rast cijena. Rastu naravno i cijene energenata''.
Komentirala je objavu u tjedniku Nacional da Europska komisija kažnjava Ministarstvo poljoprivrede i da ostaje bez 30 milijuna eura, odnosno 10 posto izravnih poticaja.
Smatra da se Nacional referira na jednu od revizijskih misija koje se prije svega obavljaju nad radom Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Ističe da su do sada imali više od 30 revizija, što od Komisije ili Europskog revizorskog suda, a naglašava da kontrolu obavljaju i na nacionalnoj razini.
"U ovom slučaju ja sada samo mogu reći - to nije točno, a kako će završiti ova i sve druge revizije, to će u svakom slučaju biti objavljeno odlukom Europske komisije. Mogu potvrditi da takve odluke EK trenutno nema, revizijske misije doživljavamo kao nešto što pomaže hrvatskom sustavu, za provedbu i korištenje europskih poljoprivrednih fondova".
Podsjetila je i da Komisija priprema pomoć u iznosu od 500 milijuna eura za poljoprivrednike, najvećim dijelom iz kriznih rezervi. Od davnina slušamo da 'selo hrani grad', što smo naučili i ponovili i sada tijekom rata u Ukrajini, a dijelovi Hrvatske koji nas mogu hraniti pa i nadomjestiti nedostatke iz uvoza poput Slavonije i Like su prazni i iseljeni. Na otvorenju prve poljoprivredne konferencije Ličanka ministrica je govorila o Strateškim smjernicama hrvatske poljoprivrede, s kojima se, kaže, svi u Hrvatskoj slažu, ali se ne slažu oko toga kako te ciljeve ostvariti.
"Mi smo komunicirali naš strateški cilj do 2030. godine, to je vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 30 milijardi kuna. Smatrali su ga ambicioznim i u Strateškom planu koji je detaljnija razrada Strategije, pošteno komuniciramo što želimo s količinama u pojedinim sektorima, a što želimo postići s vrijednostima".
Ističe da će te ciljeve ostvariti najvećim dijelom iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Navela je tri sektorska cilja - rast produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede u međunarodnim okvirima, potom otpornost na klimatske promjene i održavanje vitalnih ruralnih zajednica, odnosno osnaživanje hrvatskih sela.
Za kraj se osvrnula i na kolegicu iz Vlade, ministricu regionalnog razvoja i EU fondova Natašu Tramišak koja je o prijetnjama iz redova HDZ-a progovorila tek nakon objave u medijima, a nakon toga slučaj prijavila policiji. Naime, radi se o pritiscima koji su na nju vršeni nakon što je odlučila da neće produžiti ugovor privatnoj tvrtki Omega software, nego da će posao dati FINA-i.
''Ovaj slučaj je vrlo osjetljiv. Prijetnje su neprihvatljive i potrebno ih je prijaviti nadležnim institucijama'', rekla je Vučković koja, tvrdi, za prijetnje Tramišak nije znala prije objave u medijima.
"Rekla bih da su pritisci dio našeg posla, a na nama je da se njima nosimo na ispravan način. Ako prelaze određene mjere potrebno ih je prijaviti nadležnim institucijama. Žao mi je što se tako nešto dogodilo kolegici. Što se tiče mene konkretno, kad osjetim prekomjerne pritiske kojima je pokušaj utjecati na odgovoran, savjestan i pošten rad ja to podijelim s predsjednikom Vlade, s kolegama i s hrvatskim institucijama'', rekla je.