Prvi tjedan nove školske godine od 7. rujna za većinu će učenika, sudeći prema informacijama koje zasad dolaze iz obrazovnih ustanova, ipak početi u školskim klupama. Ondje gdje ne bude moguće osigurati fizički razmak u učionicama između učenika te nastavnika od 1,5 metara (viši razredi osnovne škole) odnosno dva metra (srednje škole), svi će morati nositi maske.
Kada ni to ne bude moguće, prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), škole se mogu odlučiti za mješoviti, takozvani B model, ‘cijepanja’ razrednog odjela na dvije skupine. Podsjetimo, to znači da će jedna skupina učenika nastavu pratiti u školi, a druga kod kuće online (na daljinu) te će se izmjenjivati prema modelu turnusa u trajanju od jednog tjedna ili režimu 3+2/2+3 dana.
Kako ni u najnovijim, proširenim uputama Ministarstva nije do kraja odgovoreno kako će se taj mješoviti model konkretno provoditi u smislu opterećenja za učitelje i nastavnike, hoće li oni morati dvostruko raditi, to jest prije podne održavati nastavu u učionicama za djecu u školi, a poslije podne to isto gradivo online za učenike kod kuće, pitali smo škole o primjeni tog modela oko kojega niz upitnika imaju učitelji i roditelji. Osim toga, ovih je dana Sindikat hrvatskih učitelja u otvorenom pismu obrazovnom ministru Radovanu Fuchsu među deset prioritetnih pitanja koje treba riješiti prije početka školske godine naveo upravo provedbu kombinacije nastave u školi i online nastave u višim razredima osnovnih škola te u srednjoj školi.
Mnoga pitanja
- S terena saznajemo da se mnoge škole neće odlučiti za tu opciju, iako nemaju potrebne prostorne kapacitete za osiguranje potrebnog razmaka, jer nemaju dovoljno informacija temeljem kojih bi mogli donijeti odluku. Kako nije moguće da se nastava s učenicima u razredu snima te da je istovremeno prate učenici kod kuće, mnoga pitanja ostala su neriješena. Zaduženja učitelja i struktura njihova radnog vremena ostala su velik problem, a zaposlenici koji rade na više škola su u posebno zahtjevnoj situaciji - upozoravaju iz SHU-a.
- Mješoviti model je krajnji model za one koji nemaju drugih mogućnosti, a prema našim informacijama, većina srednjih škola u kojima nije moguće osigurati potreban razmak odlučila se za nošenje maski. Kako saznajemo, postoji i dio škola koji se odlučio za kombinirani model, a koji će moći osigurati istovremeno praćenje nastave u učionicama i putem live-streama za djecu kod kuće. Ipak, napominjem, svaka škola odlučuje za sebe - kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole.
Prošle godine, dodaje, jedan od najvećih izazova za nastavnike u online nastavi bilo je vrednovanje i ocjenjivanje, pa bi stoga bilo svakako poželjno da se taj dio provodi dok su djeca u školskim učionicama, ili, ako je riječ o online nastavi, u realnom vremenu putem video linka, ZOOM-a, Skypea i drugih sličnih alata.
Bez maski
Za kombinirani/mješoviti model dijeljenja razrednih odjela odlučila se, primjerice, zadarska Strukovna škola “Vice Vlatkovića” koja broji 620 učenika, od kojih su 61 posto putnici, a školsku zgradu dijele s tehničkom školom.
- Kada naši učenici-putnici krenu u 7 sati ujutro iz svog mjesta autobusom u Zadar, morat će staviti maske, jednako kao i u gradskim autobusima. Ako bi maske još morali nositi u školi te opet na povratku kućama, ta djeca od 7 do 15 sati ne bi skidala maske s lica. Tu je i pitanje kako bi nastavnici pet-šest sati nastave predavali pod maskama - kaže ravnatelj te škole Tihomir Tomčić, iznoseći neke od razloga zašto su se opredijelili za održavanje nastave bez maski te dijeljenje razrednih odjeljenja.
Svaki od razreda iz te škole tako će se podijeliti u dvije skupine učenika, od kojih će jedan tjedan biti na nastavi u školi, a druga kod kuće, a potom će se rotirati. Osim toga, dio djece odrađivat će za to vrijeme praktičnu nastavu u školskim radionicama, a i za djecu koja ostanu kod kuće nastojat će se omogućiti da u to vrijeme odrade praksu kod obrtnika. Sve u svemu, kad se tako organiziraju, u školi istovremeno ne bi trebalo biti više od 220 učenika, a u učionicama njih između sedam i 11 i to na propisanoj udaljenosti od dva metra, bez maski. U nekim učionicama gdje to bude potrebno, između učenika će biti postavljene pleksiglas ploče.
- Teoretski, mogli bismo organizirati da djeca koja ostaju kod kuće u realnom vremenu prate na računalu nastavu koja se provodi u učionici u školi. Međutim, imamo 61 posto učenika putnika i svjesni smo da mnogi u udaljenijim sredinama nemaju potrebnu infrastrukturu za to, što bi bio problem - ističe Tomčić. Što se tiče opterećenja nastavnika, dodaje kako zasigurno neće raditi dvostruku nastavu, nego će se djeci koja ostanu kod kuće putem sustava Teams dostaviti potrebni materijali, uputiti na videolekcije te preporučiti što više vježbanja naučenog na nastavi u školi.
- Moguće je da će nastavnici biti nešto više opterećeni u ovom modelu, ali mnogo toga ovisi i o njihovoj domišljatosti, kreativnosti - kaže ravnatelj Tomčić.
S optimizmom na primjenu ovog modela gledaju i u zadarskoj Osnovnoj školi “Šime Budinića” koja se također odlučila na dijeljenje razrednih odjeljenja u višim razredima prema režimu 3+2/2+3 (tri dana u školi, dva kod kuće i obrnuto).
Najbolji alati
- Naši učitelji upravo rade planove kako će to izvoditi i kažu kako neće imati problema, premda će to biti veći obim posla za njih. Razmišljali smo, i to bi bilo idealno, da skupina djece koja ostane kod kuće može u realnom vremenu na svojim računalima pratiti nastavu u učionici u školi, ali iz CARNET-a su nam rekli kako to nije moguće i da se ne bi u cijelosti mogla ispoštovati ta vrsta potpore – objašnjava Jagoda Galić, ravnateljica OŠ “Šime Budinića” iz Zadra.
S djecom kod kuće komunicirat će se online, dogovaraju se alati koji bi za to bili najbolji, kaže ona, dodajući kako je velik broj njihovih učitelja vrlo fleksibilan. “Pripremili smo se za ovakav rad za prvih mjesec dana. Moguće je da već za dva tjedna vidimo kako je ovakav rad pretežak za djecu i učitelje, pa možemo stvari i mijenjati ovisno o situaciji”, najavljuje Jagoda Galić.