Posljedica niskih temperatura i snijega vrlo su često i nezgode građana. Padovi po zaleđenim površinama nerijetko završe tjelesnim ozljedama, a nakon toga građani ne znaju što im je činiti i koga okriviti za nezgodu. Za takve nezgode imaju pravo na odštetu.
Najbolji primjer za to je 80-godišnji Alojzije iz Đurđevca, koji je znao da ima pravo na odštetu nakon što se teško ozlijedio u padu na zaleđenom pločniku ispred lokalne trgovine. Slomio je desnu bedrenu kost u kuku te nakon operacije i rehabilitacije odlučio pronaći krivca. Početkom veljače Općinski sud u Koprivnici donio je presudu prema kojoj su za Alojzijev pad podjednako krivi Grad Đurđevac i prodavaonica te će 80-godišnjak dobiti 106.000 kuna odštete te 450 kuna mjesečne rente jer Grad i trgovina nisu očistili javnu površinu. Njegova odšteta mogla bi narasti i do 200.000 kuna kada joj se pridodaju kamate, a cijeli iznos bit će isplaćen preko osiguravajućeg društva.
Takva presuda mogla bi se ostvariti svakome tko se ovih dana poskliznuo i ozlijedio na javnoj, ali i privatnoj površini. Naime, prema Odluci o komunalnom redu, svaka fizička i pravna osoba dužna je ukloniti snijeg i led sa svojih površina, bez obzira na to je li riječ o vlasnicima privatnih kuća, stambenih zgrada ili poslovnih prostora. Oni koji se ne budu pridržavali tih obveza, osim što mogu biti tuženi, morat će platiti i novčanu kaznu.
Tko je odgovoran
No, mnogo više morat će platiti ako se nezgoda dogodi zbog nemara.
- Svake je godine puno prijeloma i ozljeda na gradskim ulicama za koje odgovara Grad, koji je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da spriječi prouzročenje i nanošenje štete građanima. Ako je štetni događaj prouzročen ledom koji je trebao biti uklonjen s javne površine, postoji odgovornost Grada za naknadu štete zbog propusta u održavanju javne površine. Ako je Grad prenio upravljanje i održavanje javnih površina na neka druga javna poduzeća, to ga ne oslobađa od odgovornosti za štetu - objašnjava nam odvjetnik Bruno Spiz iz Zagreba i dodaje kako je teret dokaza za štetni događaj na oštećeniku.
- Prvo što ozlijeđena osoba mora učiniti jest osigurati dokaze o nesreći. To znači da bi bilo najbolje da odmah pozove policiju ili Hitnu pomoć, ali i da fotografira mjesto nesreće kako bi se kasnije moglo vidjeti u kojem je stanju bila površina. Također, dobro bi bilo uzeti kontakte svjedoka i što prije otići k liječniku - govori odvjetnik Vinko Ljubičić, koji se već 35 godina bavi ovakvim slučajevima.
Odvjetnik Ljubičić dodaje da je sljedeći korak utvrđivanje osnove odgovornosti. Ako je riječ o javnoj površini, kolniku ili pločniku, odgovarat će jedinice lokalne uprave i samouprave. Također, navodi odvjetnik Ljubičić, treba uzeti u obzir koliko je dugo led na tome mjestu. Što se tiče isplate odštete, ona se najčešće podmiruje preko nekog od osiguravajućih društava s kojim tuženik ima ugovorenu policu, no ako je riječ o krivnji jedinice lokalne samouprave, ona se može isplatiti iz proračuna.
Mirni dogovor
- Ako je led na površini bio neočišćen dva, tri sata, sud će smatrati da osoba u tom vremenu nije stigla reagirati, no ako je led na tome mjestu dulje od jednog dana, onda možemo govoriti o sigurnoj odgovornosti - navodi Ljubičić i dodaje kako je tada na ozlijeđenom da preda zahtjev za mirnom odštetom ili može direktno podići tužbu za odštetu.
- Cijeli postupak trebao bi biti olakšan ako odgovorna osoba ima osiguranje od odgovornosti za štetu. Oštećeni mora saznati kod kojeg je osiguratelja sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti i obratiti se s odštetnim zahtjevom tom osiguravatelju, prilažući sve dokaze. Oštećeni ima zakonsko pravo tražiti naknadu štete izravno od takvog osiguratelja, naravno, do visine osigurane svote - objašnjava prof. Marijan Ćurković s portala Osiguranje.hr.
- Bitno je što prije krenuti u postupak jer su kamate u ovom slučaju jako visoke, čak osam posto - dodaje odvjetnik Ljubičić i kaže kako, u prosjeku, ovakvi slučajevi na sudu traju do godinu i pol, no ponekad i dulje. Što se tiče visine naknade, navodi Ćurković, ona kod ozljeda ovisi o tome koje je vrste, o trajanju liječenja i/ili bolovanja, intenzitetu straha, fizičkim bolovima, eventualno zaostalom invaliditetu i sličnom, no odvjetnici nam otkrivaju kako je u prosjeku riječ o odštetama u visini od 40 do 50 tisuća kuna.
Isplativo
Odvjetnik Spiz ističe da se rijetki odluče na dizanje tužbe jer je boje sudskih troškova.
- Ozlijeđena stranka tijekom postupka mora platiti uviđaj sudske komisije otprilike 400 kuna, liječničko vještačenje oko 1500 kuna te ponovno sudsku pristojbu na presudu. Kad nakon nekoliko godina uspije s tužbom, ovi će troškovi biti vraćeni jer će ih platiti tuženik, ali samo u onom omjeru u kojem je stranka uspjela u postupku. Ovakav je postupak, dakle, isplativ za onoga tko može investirati u tužbu, ali se čini da građani zaziru od njega jer je broj sudskih predmeta u Zagrebu koji se vode radi naknade štete otprilike šest puta manji u odnosu na prijašnje godine - dodaje Spiz.
Korak po korak: od pada do odštete
1. Ako ste u mogućnosti, fotografirajte mjesto pada. Fotografija će poslužiti kao dokaz na sudu, kao i svjedoci. Uzmite kontakte svjedoka nezgode i pozovite policiju ili Hitnu pomoć.
2. Što prije otiđite kod liječnika i čuvajte svu medicinsku dokumentaciju.
3. Angažirajte odvjetnika građanskog prava.
4. Utvrdite tko je odgovoran za vašu ozljedu: Grad, suvlasnici zgrada, vlasnici trgovina...
5. U što kraćem roku nakon nezgode predajte zahtjev za odštetu, bilo da je riječ o mirnom postupku ili tužbi.
6. Naoružajte se strpljenjem. Ovakvi postupci u prosjeku traju godinu i pol, ali mogu potrajati i do tri godine.
U Zagrebu od početka veljače ozlijeđeno stotinjak ljudi, u Šibeniku 40, a u Gospiću - nula
Iako je snijeg prestao padati u gotovo cijeloj zemlji, val sibirske hladnoće još stvara velike probleme građanima. Naime, od početka tjedna kada su se temperature spuštale i 20 Celzijevih stupnjeva ispod nule, više je stotina građana završilo s teškim tjelesnim ozljedama.
U zagrebačkoj Klinici za traumatologiju zaprimljeno je više od sto građana koji su nastradali na zaleđenim površinama.
- Samo kroz jučerašnje jutro imali smo osam ozljeda vezanih za snijeg i led. Dan ranije četvrtina ukupno pregledanih pala je na ledu. Tako da je ukupna brojka bila 21. Uglavnom je bila riječ o lakšim tjelesnim ozljedama, a pet osoba zadržano je na bolničkom liječenju - kaže dr. Mario Malović. Inače, od početka hladnog vala u traumi je zbog leda bilo više od 60 osoba, a dio je i hitno operiran.
- Zasad smo imali 15 operacija koje su direktno vezane uz lomove na ledu. Operacije onih pacijenata kojima to nije hitno obavit ćemo tijekom sljedećeg tjedna - kaže Malović. No, iako smatra da su ove nesreće uobičajene za led, kaže da se najviše pribojava najavljene ledene kiše. Naime, kako kaže dr. Malović, po takvim vremenskim uvjetima dnevno bude i po sto lomova. I dok su u Zagrebu uglavnom nastradali mlađi ljudi, u osječki KBC zaprimljene su uglavnom osobe treće životne dobi.
Unatrag nekoliko dana u bolnicu se javilo više od sto ozlijeđenih, a samo jučer bilo ih je oko 40.
Iako je u Šibeniku palo svega nekoliko centimetara snijega, on je uz niske temperature postao prava opasnost za građane. Tijekom utorka 14 je osoba zatražilo liječničku pomoć. Jučer se stanje stabiliziralo.
- Od jutra imamo jednog pacijenta koji je pao na ledu. Izašlo je sunce i temperatura je danas povoljnija pa se snijeg i led počeo otapati - kaže glavna sestra bolnice Snježana Jušić. Snijeg u Splitu nije stvarao probleme. Ravnatelj KBC-a Split Ivo Jurić kaže kako broj osoba koje su pale nije ništa veći nego što je to uobičajeno i kada su vremenski uvjeti povoljniji.
I dok je nekoliko centimetara snijega uz vjetar stvaralo poledice i pune čekaonice, u Ličko-senjskoj županiji naviknuti su na snježne i hladne zime.
- Kod nas je situacija mirna. Nemamo ozljede na snijegu. Naši građani su navikli na snijeg, imaju prilagođenu obuću i nema nikakvih problema. Istina je da je sve malo sporije, ali funkcionira. Nema zatvorenih škola i vrtića i sve je u redu - kaže ravnateljica OB Gospić Sandra Čubelić.