Kad bi Ćiba prošao, mršav, duge kose, čupavih brkova, s cigaretom na rubu usana, tetoviranom golom ženom na žilavoj podlaktici, medaljonom na rutavim prsima, u strukiranoj košulji i širokim zvoncarama iznad oguljenih kaubojskih čizama na špic, svi bi mališani u ulici zanijemili. Zaustavili bi se otvorenih usta dok bi im se sladoled od vanilije cijedio niz prste i kapao po sandalicama. Dječaci bi zaboravili trčati za balunom, a djevojčice preskakivati laštik. Tkogod bi se i upiškio u gaćice. Pa ni odraslima nije bilo svejedno. Utišale bi se nogometne rasprave ispred dućana, penzionerke na zidiću prestale bi kukičati. Takav je užas Ćiba izazivao da se činilo kao da je nekakav studeni vjetar iznenada zapuhao u toplo predvečerje između zgrada na Spinutu.
O poznatom ...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....