Plenkovićevo “Vidjet ćemo” kao odgovor na novinarsko pitanje hoće li biti sankcija za HDZ-ovce koji se pojave na vukovarskom prosvjedu značajno je utjecalo na to da se jučer u gradu na Dunavu nije moglo vidjeti ni jednog značajnijeg člana iz vladajuće stranke.
U Vukovaru je viđen samo Stevo Culej, koji od prvog dana govori da će ići na prosvjed i za njega sigurno neće biti sankcija, a od Plenkovićeve oporbe unutar stranke nije se pojavio nitko. HDZ-ovci su očito shvatili što se događa s onima koji ne slušaju vrh stranke. Pa tako na prosvjedu u Vukovaru nije bilo Mire Kovača, Davora Ive Stiera, Milijana Brkića, koji ima i većih problema, ni jedan ministar u Vladi, član Predsjedništva stranke ili saborski zastupnik nisu se ovaj put usudili prkositi stranačkom šefu. Očito poučeni ranijim iskustvom kada neki, protivno volji vrha stranke, nisu htjeli glasovati za Istanbulsku konvenciju pa su zbog toga izgubili pozicije.
Na prosvjedu su, očekivano, viđeni lideri stranaka desnice poput Hasanbegovića, Zekanovića, narodnog tribuna Mire Bulja, Željke Markić i zapravo je ovaj skup pokazao da i sva buduća slična “događanja naroda” nemaju šanse bez podrške vrha HDZ-a, jake stranačke mašinerije na terenu, HDZ-u bliskih braniteljskih udruga, a čini se i da je Crkva ovaj put ostala po strani. Kler se, primjerice, više angažirao protiv Istanbulske konvencije nego protiv sporog pravosuđa koje godinama ne rješava ratne zločine.
FOTOGALERIJA: Prosvjed u Vukovaru
I zato se jučer na skupu u Vukovaru od najavljenih 20.000 ljudi pojavilo njih tek oko 9000. Plenković je, na kraju, uz asistenciju odanih braniteljskih udruga, vjerojatno i raznim obećanjima onima koji stanu uz njega, uspio zaustaviti prvi veći protest protiv svoje Vlade. A sankcije za Penavu ne treba očekivati jer HDZ-u je Vukovar simbolički vrlo važan grad i ne smiju ga prepustiti tek tako.
Ključne poruke govornika iz Vukovara
Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara
“Stvorili smo bolesno društvo, za to nemamo izgovor, to moramo mijenjati. Svi skupa odavde ponizno molimo - pomozite nam, nemamo drugu državu i institucije od Hrvatske. Tražimo osnivanje posebnih odjela na sudovima za procesuiranje ratnih zločina, kao i formiranje povjerenstva za istinu kako se ne bi dozvolilo da se za zločine počinjene nad Hrvatima u Hrvatskoj sudi izvan njezinih granica. (...) Država je kroz zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast zakazala. Je li istina i kako je to moguće da je predmet Ovčara otvoren tek prošle godine?!? (...) Država koja to dopušta nije država kakvu želimo i protiv toga ćemo se boriti jer ovo je linija ispod koje ne smijemo ići. Put će biti dug i težak, utemeljen na našim vrijednostima i vjeri, i to jedan jedini ispravan put za Hrvatsku.”
Tomislav Josić, savjetnik gradonačelnika
“Vukovar 27 godina nije imao gradonačelnika koji ima hrabrosti sve ovo reći. U posljednja tri tjedna govori se o svemu osim o biti ovoga skupa. Zašto državne institucije nisu dovoljno napravile u procesuiranju ratnih zločina? Oni koji mogu promijeniti neke stvari nisu ovamo došli, niti ih ovaj skup zanima. Žalosno od njih. Ovakav skup trebao je biti znatno prije održan i možda bi se u tom slučaju nešto promijenilo, no kako niti jedan političar nije ništa napravio, nisam siguran da će se i sada političari zabrinuti. Ratni zločini ne zastarijevaju. Ako je tako, onda ih treba procesuirati. U Vukovaru su se dogodila zvjerstva nakon okupacije grada i vrijeme je da oni koji su počinili zločine za njih i odgovaraju. Nismo znali sami osuditi udbaše koji su ubijali Hrvate u inozemstvu, kao što smo Srbiji prepustili da sama sudi četničkim zločincima. Nalogodavci zločina u Vukovaru nisu osuđeni”
Snježana Karaula Maljak, građanka Vukovara
“Nakon okupacije Vukovara više sam puta bila silovana. Jedan od mojih silovatelja bio je čovjek kojeg sam poznavala od djetinjstva. Tada sam imala 22 godine i kasnije sam više puta pokušala počiniti samoubojstvo”
Danijel Rehak, preživjeli logoraš
“Proveo sam devet mjeseci u srpskom logoru. U priznatim srpskim logorima ubijeno je tristo ljudi iz Hrvatske, a u nepriznatim još oko dvije i pol tisuće. Kroz logore je prošlo oko tri tisuće žena i pet stotina djece. Kako se osjeća dijete koje gleda kako mu siluju majku ili malodobnu sestru? To je razlog zašto se dvije trećine Vukovaraca ne želi vratiti u Vukovar. DORH i pravosuđe moraju shvatiti da ovo nije Jugoslavija, nego Hrvatska i moraju zaštititi hrvatske građane, no više se danas štite agresori nego branitelji. Tko ste vi da se igrate sudbinom našeg naroda?”