Pitanje blokiranih građana i poduzetnika, kojih je u Hrvatskoj više od 320.000 s dugom većim od 40 milijardi kuna, posljednjih je mjeseci postalo prvoklasno političko pitanje.
Nekoliko puta dosad iskrilo je između dva brda - Pantovčaka i Griča, odnosno predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, upravo zbog pitanja blokiranih građana.
A kako je došlo do tog sukoba?
Predsjednica je još u kampanji razgovarala s Udrugom Blokiranih i tada im je već dala obećanje da će u svojoj nadležnosti napraviti sve što može da poboljša njihov položaj. Priča se ponovno aktualizirala prošle godine, kada je Grabar-Kitarović organizirala okrugli stol na tu temu.
I dok je s jedne strane predsjednica očito brzo shvatila da je pitanje blokiranih nešto na čemu se može lako pridobiti simpatije, Plenković je tek zadnjih tjedana postao svjestan da se rješavanjem tog problema ne samo omogućuje gospodarstvu i stanovništvu da “prodiše”, nego je više od 300.000 ljudi popriličan bazen potencijalnih birača. Slično kao što je i bivši premijer Zoran Milanović tek u zadnjoj godini mandata, pred izbore, odlučio opraštati dugove građanima i zaduženima u švicarskim francima omogućio konverziju kredita.
Zato je Plenković jučer na sjednici najavio donošenje mjera za blokirane, koje će uključivati i oprost dugova. Njegova najava stiže nakon što je predsjednica RH u srijedu primila izaslanstvo Udruge Blokirani koje smatra da je trenutačni zakonodavni okvir ključ problema za dramatično stanje u kojem se nalaze njihovi članovi i blokirani građani te su joj predstavili svoj prijedlog rješenja, a predsjednica je izrazila očekivanje da će Vlada u najskorijem roku donijeti mjere koje će bitno olakšati situaciju blokiranih i građana pod ovrhom “S prijedlozima mjera koji su joj predstavljeni predsjednica je upoznala ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića te će i dalje pozorno pratiti situaciju i dinamiku postupanja i djelovati sukladno svojim ustavnim ovlastima”, poručili su s Pantovčaka.
No, sve do prije tjedan-dva Ministarstvo pravosuđa ponašalo se, najblaže rečeno, benevolentno prema ovom problemu. Kada smo u Jutarnjem listu radili temu o izradi novog Ovršnog zakona, doznali smo da se radna skupina Ministarstva pravosuđa u tri mjeseca sastala samo jednom - na konstituirajućoj sjednici. Tada su nam poručili kako je riječ o kompleksnom problemu i da se zakonsko rješenje očekuje tek krajem ove ili početkom iduće godine. No, očito je pritisak javnosti, udruga, medija, ali i same predsjednice urodio plodom pa je Plenković odlučio ubrzati cijeli postupak i naložio ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću da predloži hitne mjere kroz iduća dva tjedna. Da je pritisak urodio plodom moglo se vidjeti i na zadnjem sastanku koalicijskih partnera, na kojem je jedna od važnijih tema bila vezana upravo uz blokirane. Iako kasno, Plenković je ipak shvatio da će se hitnim donošenjem mjera moći s jedne strane pohvaliti da je njegova Vlada spasila blokirane, a s druge strane će ušutkati i oporbu, prije svega Živi zid i Most, koji su na toj temi “bombardirali” vladajuće.