U samo tri godine stanovništvo Hrvatske smanjilo se za grad veličine Dubrovnika, pokazuju procjene Državnog zavoda za statistiku. Prema jučer objavljenim podacima, Hrvatska je sredinom 2014. godine imala 4,238.389 stanovnika - točno 42.233 manje nego tijekom popisa stanovništvan 2011. godine.
U odnosu na procjene napravljene za sredinu 2013. godine, u samo jednoj godini broj stanovnika smanjio se za više od 17.000, što je uvjerljivo najveći godišnji pad od 2001. godine (otkad postoje revidirani i usporedivi podaci).
Broj odjava
Pritom se radi o procjenama napravljenima na temelju podataka o prirodnom kretanju i službenih podataka o migracijama: stručnjaci se slažu da je taj pad zasigurno bio veći jer je broj iseljenika, prema svim međunarodnim pokazateljima, bitno veći od onog službenog. DZS u procjenama broja iseljenika koristi isključivo podatke MUP-a o broju osoba koje su se odjavile sa svoje adrese i odselile u inozemstvo. No, i praksa i podaci država EU o broju doseljenika pokazuju da je mnogo više onih koji su se odselili a da se nisu odjavili u MUP-u.
Ulazak u EU
- Lani je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad se vode statistike, tek nešto više od 39.000, emigracija je olakšana ulaskom Hrvatske u EU, kriza traje godinama, nezaposlenost je vrlo visoka. To su glavni razlozi zbog kojih i službeni podaci pokazuju iznimno visok pad broja stanovnika - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Uz to, ističe, Hrvatska ima i prilično visok mortalitet, čemu se pridaje mnogo manje pažnje: u Hrvatskoj umire oko 12 osoba na svakih 1000 stanovnika, što je jedna od viših stopa u EU.
Staro stanovništvo
Natalitet je također iznimno nizak već niz godina, zbog čega se stubokom mijenja struktura stanovništva: starijih od 65 godina već je bitno više nego djece do 14 godina.
U posljednjih 30-ak godina broj djece smanjio se za oko sedam postotnih poena, a za isto toliko se povećao broj starijih od 65 godina. Najbrže rastuća dobna skupina u Hrvatskoj je ona starija od 85 godina: njihov se broj u samo tri godine povećao za petinu!
- U tu poznu dob sada dolaze generacije rođene nakon 1. svjetskog rata. Tijekom rata natalitet je pao, da bi počeo značajno rasti nakon završetka rata. Te brojnije generacije sada su u toj dubokoj starosti - kaže dr. Čipin.
Ukupna starost stanovništva također raste: prosječni stanovnik sredinom prošle godine imao je 42,4 godine, pri čemu je muškarac imao 40,5 godina, a dugovječnije žene nešto više od 44 godine. Tako visokom prosječnom dobi svrstavamo se među najstarije stanovništvo u Europi. U odnosu na 1991. godinu, stanovništvo je prosječno starije pet godina.
Fertilna dob
U Hrvatskoj trenutno živi 50 posto više žena starijih od 60 godina nego djevojaka i djevojčica mlađih od 19 godina, dok je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća djevojčica bilo gotovo dvostruko više nego žena koje su prešle 60-u. U ukupnom stanovništvu broj onih starijih od 60 premašio je broj mlađih od 19 godina još 2006. i od tada nezaustavljivo raste.
- Posljedično opada i udio žena u fertilnoj dobi, od 15 do 49 godina, što ne daje nadu da će se uskoro dizati natalitet - kaže dr. Čipin.
Situacija u kojoj pada broj stanovnika zahvatila je cijelu zemlju. Samo tri županije - Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Grad Zagreb - lani su zabilježile rast stanovništva, ali nema osobitog razloga za optimizam: najveći rast, koji je zabilježen u Zagrebu, iznosio je tek 0,37 posto. Dubrovačko-neretvanska županija povećala se za 158 stanovnika.
Najveći je pad pak doživjela Sisačko-moslavačka županija, koja već godinama ima najveći broj iseljenika, kako u inozemstvo, tako i u druge krajeve Hrvatske.
Gdje su najmlađi?
U posljednje tri godine, od Popisa stanovništva, ostala je bez 4,5 posto stanovnika, a mladih u dobi od 20 do 34 godine u toj je županiji 2011. živjelo gotovo deset posto više nego sredinom 2014. godine.
Najstarije stanovništvo živi u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj je svaki četvrti stanovnik stariji od 65 godina, dok je takvih najmanje u Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu - nešto više od 16 posto.
Najviše mlađih od 19 ima u Brodsko-posavskoj županiji (23 posto), a najmanje u Primorsko-goranskoj - 17 posto.