ZAGREB - Najskuplji kvadrat stana za koji se može dobiti državna pozajmica je oko 1850 eura, za što se mogu dobiti pristojni kvadrati na pristojnim lokacijama u svim hrvatskim gradovima osim Splita i Dubrovnika, gdje je prosječna cijena od 2700 eura (Split) do 3340 eura (Dubrovnik).
U Zagrebu je za manje od 1850 eura po kvadratu teško naći stan u centru grada, no u svim ostalim kvartovima ima dovoljno novih stanova sa cijenom ispod te granice. Naime, na neto cijene stanova bez PDV-a treba dodati oko 16 posto, jer se PDV na nove stanove ne računa na kompletnu cijenu stana, nego samo na građevinsku vrijednost, dok se na zemljište i komunalne doprinose PDV ne plaća.
Maksimalnu pozajmicu od 300 eura po kvadratu kupci zagrebačkih stanova već će teže ostvariti, jer za nju ih kvadrat ne smije koštati više od oko 1160 eura.
Dodatni diskont
Opći je dojam da Vladin model poticanja prodaje stanova pogoduje onima koji stan žele kupiti u manje razvijenim dijelovima zemlje. Igrači na stambenom tržištu ne dijele optimizam hrvatske vlade da će najnovije poticanje kupnje stanova sa stotinjak milijuna proračunskih kuna uistinu oživjeti stambeno tržište, na kojemu je prema neslužbenim podacima više od 10.000 neprodanih stanova.
Stanovi će se opet prodavati, kažu, kad prestane rast nezaposlenosti, kad se počne smanjivati nelikvidnost i rasti BDP. Tek će tada ljudi koji stan mogu kupiti jedino kreditom opet biti dovoljno hrabri da uzmu taj kredit.
Od državnih pozajmica sada bi najviše koristi mogli imati oni koji imaju novca za kupnju stana, jer će si dio cijene moći prebaciti u budućnost pa će tako dobiti dodatni diskont za kupnju.
Država mora biti svjesna, kažu nam ljudi iz financijskog svijeta, da će mnogi tražiti i uzeti njezine pozajmice računajući kako ih nikad neće vratiti, jer se nadaju oprostu duga kad prođe 20 godina.
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), među glavne probleme koji bi mogli iskrsnuti u realizaciji novih vladinih mjera ubraja pitanje hipoteke, zatim način obračuna kamata, ali i pitanje definiranja standarda za stambene kvadrate.
Skeptične banke
Upozorava i da će novi model poticanja prodaje stanova povećati ionako veliku papirologiju u prometu nekretnina. I u bankama kao jedan od većih problema novog modela poticanja prodaje navode pitanje tretiranja hipoteke.
- Hipoteka je klasičan instrument osiguranja, a iz predloženog zakona proizlazi da korisnik zajma dopušta uknjižbu hipoteke na stan u korist države, iako njena pozajmica pokriva samo manji dio ukupnog kredita - požalili su nam se u jednoj banci.
U drugoj, pak, prigovaraju što se kamata obračunava po dva različita modela: za razdoblje počeka to je konformna metoda, a za vrijeme otplate dekurzivna.
Uvjeti za pozajmice
- 300 eura po kvadratu za cijenu do 1000 eura za kvadrat
- 250 eura za kvadrat za cijenu od 1001 do 1150 eura za kvadrat
- 200 eura za kvadrat za cijenu od 1151 do 1300 eura za kvadrat
- 150 eura za kvadrat za cijenu od 1301 do 1450 eura za kvadrat
- 100 eura za kvadrat za cijenu od 1451 do 1600 eura za kvadrat
- pozajmice samo onima koji kupuju za sebe
- mogu se kupovati samo stanovi u zgradama čiji izvođači do 1. srpnja 2008. nisu imali dugova prema državi, koji nisu u stečaju ili predstečajnom postupku te stanovi u zgradama koje imaju uporabnu dozvolu