U programu Hrvatskog radija gostovali su komunikacijski savjetnik Petar Tanta, profesorica psihologije Tanja Jurin i epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer te razgovarali o tome kako potaknuti građane na cijepljenje.
Komunikacijski savjetnik Petar Tanta rekao je da je kampanja počela skromno i da se odmah na početku dogodio problem s nedostatkom cjepiva.
- Tu je nastao komunikacijski jaz s obzirom da su najavljivali da cijepljenje kreće i da će procijepljenost biti uspješna. Stali smo, a nismo ni krenuli. Nakon toga krenula je kampanja "Misli na druge cijepi se", za koju smatram da ima dobar apel u sebi. Ako želimo kvalitetnu kampanju i doći do određenih postotaka ljudi prvo je - fokus grupa koja će nam odgovoriti na pitanje zašto ljudi koji će se cijepiti, a u ovom trenutku imaju pretpostavke da se ne cijepe, zašto se ne cijepe i onda na taj način dođemo do poruke koju možemo poslati prema njima, rekao je. Dodao je i kako je kampanja došla u drugu fazu i da treba okrenuti ključnu poruku - cijepi se zbog tog i tog razloga jer je bitno.
Na pitanje jesu li razne afere odmogle, Tanta je rekao kako nisu utjecale na to da se ljudi cijepe i odluče zaštiti sebe, ali da su možda utjecale na način da su ljudi bili nervozniji što nisu mogli iskoristiti što im nije bilo dano.
Profesorica psihologije Tanja Jurin dodala je da se ljudi razlikuju i da smatra kako su zanemareni stručnjaci koji se bave ljudskim ponašanjem i koji su mogli ispitati kako i na koji način i što ljude odvraća od cijepljenja.
- U podlozi ne leži jedan razlog i nećemo ga pokriti jednom porukom. Princip mora biti za širu populaciju, ali i satkana prema pojedincima. Moramo ići prema razlozima koji ih muče, naglasila je.
Istaknula je i da se jedan dio ljudi neće uspjeti ni uvjeriti, jer je porast antivaksera u svim zemljama.
- Vidimo i otpor prema obaveznom cijepljenju djece i do takvih ljudi kampanja će teško doprijeti i promijeniti njihov stav ili mišljenje. Ali postoje ljudi koji imaju dvojbu i na tu dvojbu treba odgovoriti, rekla je.
Epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer istaknula je kako su na početku, kad su imali malo cjepiva koje nije dolazilo redovito, imali veću zainteresiranost i da im se činilo da se 90 posto ljudi želi cijepiti.
- Međutim, sad kad imamo 500.000 doza, odaziv je manji. Ako pogledamo par desetljeća unazad, primjer velikih boginja - to su bolesti koje nemamo zahvaljujući cjepivu, velikom odazivu i jer je bilo obavezno. Ovo cjepivo protiv Covida nije obavezno, nema prisile, ostavljeno je na solidarnost građana kako bi se vratili što je prije moguće u normalu. Cijepljenje je jedini alat koji će nam sigurno pomoći ako se cijepi dovoljan broj ljudi, istaknula je.
Dodala je i da je do sada cijepljeno oko 43-44 posto, što je premalo da bi imali kolektivni imunitet.
Osvrnula se i na Zadar, gdje 40 posto zdravstvenog osoblja nije cijepljen, ali ni dosta ljudi starijih od 60 godina.
- To su uglavnom ljudi koji su preboljeli bolest ili se iz nekog razloga ne mogu cijepiti. Vjerujem da će se i oni s vremenom odazvati. Mi se svi nadamo da ćemo doći do 70 posto, kazala je Mayer za Hrvatski radio.