NABUJALA ADMINISTRACIJA

Kako se na Sveučilištu raspoređuje novac: Za mirovine emeritusa više nego za stipendije studentima

Za 200-tinjak zaposlenika Rektorata u prošloj je godini iz državnog proračuna isplaćeno ukupno 33 milijuna kuna
Damir Boras
 
 Goran Mehkek/Cropix

Rektorat, administrativno-upravljačko tijelo Sveučilišta u Zagrebu, posljednjih je godina brojem zaposlenika nabujao do broja učenika jedne srednje velike škole. Povećanjem broja zaposlenih u Rektoratu tijekom mandata rektora Damira Borasa neminovno je povećan i iznos za plaće djelatnika raspoređenih u 16 "ustrojbenih jedinica" Rektorata, koji službeno posluje na dvije lokacije - u zgradi Pravnog fakulteta na Trgu Republike Hrvatske i u Ulici kralja Zvonimira 8.

Za 200-tinjak zaposlenika Rektorata u prošloj je godini iz državnog proračuna isplaćeno ukupno 33 milijuna kuna, odnosno mjesečno u prosjeku 2,750.806 kuna. Najviše odlazi na plaću rektora i sedam prorektora, kojih je sad šest. Prema podacima MZO-a, prosječan iznos bruto plaće rektora u RH u 2021. iznosi 45.895 kuna, a prorektora 41.801 kunu.

Unatoč upozorenjima pojedinih članova Senata o netransparentnom trošenju sredstava koje Sveučilištu uplaćuje Ministarstvo kroz participacije školarina, uprava im, tvrde, nije pojašnjavala kako se konkretno troši novac. Prema podacima koje je Jutarnji list dobio iz izvora bliskog Rektoratu, za potrebe Rektorata troši se znatno više novca nego što pojedinačno odlazi fakultetima.

Visina školarina

Ukupan iznos od participacija za školarine koji daje država Sveučilištu u prošloj akademskoj godini iznosio je 155 milijuna. Iznos isplaćuje Ministarstvo na temelju broja redovitih studenata po fakultetima, ovisno o području studiranja. Primjerice, iznos po studentu sveučilišnog studija u društveno-humanističkom području je 4300 kuna, a u STEM-u 6000 kuna. Kako objašnjava naš izvor, do 2019. iznos sredstava koje je raspoređivao Rektorat od ukupne dobivene mase participacija za školarine iznosio je 17 posto.

Međutim, u travnju 2019. donesena je odluka kojom se ta izdvajanja povećavaju sa 17 na 24,37 posto. Iz ukupne mase od školarina Rektorat Sveučilišta u Zagrebu dobiva, dakle, 24,37 posto, odnosno 37,8 milijuna kuna. Od toga Rektorat ostavlja sebi za troškove poslovanja 10 posto ukupnog iznosa školarina, odnosno 15,5 milijuna kuna. Ostatak odlazi na tzv. rezervna interventna sredstva i na održavanje (7,76 milijuna kuna ili pet posto), kao i na međunarodnu suradnju (2,3 milijuna kuna ili 1,5 posto). Nadalje, za dodatak na mirovinu professorima emeritusima Rektorat ukupno isplaćuje 6,2 milijuna kuna (četiri posto), što je više nego za stipendiranje studenata, za koje ostaje 6 milijuna. Okvirni dodatak za umirovljenog professora emeritusa je 2000 kuna mjesečno, a njih je lani bilo više od 170.

- Dio novca koji raspoređuje Rektorat od školarina troši se opravdano, poput novca za stipendije ili interventna sredstva koja se dodjeljuju fakultetima na zahtjev, ali, u pravilu, u manjem iznosu od traženog. Iznos za međunarodnu suradnju troši se nejasno - upozorava naš sugovornik.

Senat potvrdio

Kada se od ukupne svote školarina oduzmu sredstva Rektorata, za 34 fakulteta ostane 117,3 milijuna kuna. Dakle, dok Rektorat sebi za poslovanje ostavlja 15,5 milijuna kuna, fakultetima ostaju znatno manji iznosi. Konkretno, PMF-u je u prošloj godini pripalo 8,9 milijuna, FER-u 10,5 milijuna, FSB-u 5 milijuna, Medicini 7,4 milijuna, Agronomiji 4,8 milijuna, Filozofskom 9,8 milijuna, Ekonomskom nešto više od 10 milijuna kuna... Takvu raspodjelu sredstava predložila je uprava Sveučilišta, a Senat - u kojem su predstavnici fakulteta - odobrio. Računica govori da fakulteti godišnje daju Rektoratu, odnosno da u odnosu na period prije travnja 2019. godišnje gube sljedeće iznose: PMF 870 tisuća kuna, FER i Ekonomski po milijun kuna, FSB 490 tisuća kuna, Medicinski 725 tisuća, Agronomija 466 tisuća, Filozofski 960 tisuća kuna... Upravu Sveučilišta zatražili smo pojašnjenje trošenja sredstava. Odgovor nismo dobili.

Raspodjela novca u Rektoratu

155 milijuna kuna - ukupan prihod od studentskih školarina

37,8 milijuna kuna - iznos od školarina koji raspoređuje Rektorat

​33 milijuna kuna - godišnji iznos za plaće zaposlenih u Rektoratu

15,5 milijuna kuna - troškovi poslovanja Rektorata

6,2 milijuna kuna - iznos za honorare profesorima emeritusima

Na problem financija Borasa upozorio i Odbor za proračun

O ozbiljnosti problema financiranja jučer se priopćenjem oglasio Odbor za proračun Sveučilišta u Zagrebu kroz otvoreno pismo rektoru Damiru Borasu, Sveučilišnom savjetu i članovima Senata. Priopćenje potpisuje predsjednik Odbora, prof. dr. sc. Zoran Nakić. Odbor je savjetodavno tijelo Senata i Rektorskog kolegija. "Odbor za proračun je od Uprave Sveučilišta dobio na razmatranje prijedlog Odluke vezanu uz doznačavanje i trošenje sredstava subvencija participacija školarina i sufinanciranja materijalnih troškova u ak. god. 2018./2019., koji je uključivao značajno povećanje izdvajanja sredstava subvencija participacija za potrebe Sveučilišta.

Nakon dostavljenih grupiranih financijskih podataka (po kontima), iz kojih je bilo razvidno da je Sveučilište u Zagrebu u debelom minusu, ali i nakon uvjeravanja rektora i resornog prorektora da se radi o privremenoj odluci koju će detaljno razmotriti Uprava Sveučilišta naredne akademske godine, s konkretnim financijskim pokazateljima prihoda i rashoda Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Odbor je podržao ovaj prijedlog raspodjele. Odbor je očekivao inicijativu Uprave Sveučilišta vezano uz razrješenje ovoga problema, međutim nikakav prijedlog od Uprave nije stigao prema Odboru, usprkos opetovanim pozivima članova da se započne rješavanje ovoga pitanja", piše u priopćenju.

Odbor je, stoji u nastavku, napravio dodatne analize pokrića materijalnih troškova sastavnica i Sveučilišta, iz kojih se jasno vidjela velika razlika između pojedinih sastavnica, uključujući i Sveučilište. "Iz analize je bilo vidljivo da neki manji fakulteti dobivaju značajno manje sredstava za pokriće materijalnih troškova, od primjerice Sveučilišta. O svemu tome trebalo se raspraviti u dijalogu između Uprave Sveučilišta i Odbora, međutim, to se nije ostvarilo. Umjesto toga, Senat je sada već treću godinu zaredom prihvatio identičnu raspodjelu sredstava od subvencija participacija, a ove zadnje godine bez rasprave na Senatu i bez prethodnoga mišljenja Odbora za proračun", stoji u priopćenju predsjednika Odbora Zorana Nakića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2022 11:51