Kako spriječiti govor mržnje na portalima, a ne ugroziti slobodu govora i usput poslovanje domaćih medija visokim kaznama koje predviđa novi Zakon o elektroničkim medijima, bile su teme današnjeg Croatia Media Congressu u zagrebačkom hotelu Esplanada.
Budući da bi se zakonski prijedlog o elektroničkim medijima, koji predviđa kazne od 100.000 do milijun kuna za komentare i objave koji pozivaju na govor mrženje, uskoro mogao naći u Saboru, predstavnici vodećih domaćih medijskih kuća suočili su ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek sa svim problemima koji za medijske izdavače iz novog Zakona proizlaze. Među ostalim, potencijalno ukidanje sekcije komentara na portalima, sve veća dominacija globalnih platformi na koje su prelijeva publika i oglašivači, problemi poslovanja medija u korona-krizi i nemogućnost pristupa izvorima financiranja HBOR-a.
- Trenutno u Hanza mediji zapošljavamo 15 ljudi na brisanju komentara, a prema novom zakonu trebali bismo taj broj povećati za dva do tri puta. Jednostavno, nismo u toj mogućnosti. Penaliziranje izdavača zbog komentara nije rješenje. Apsolutno smo protiv govora mržnje, ali odgovornost mora snositi osoba koja širi govor mržnje – rekla je Ana Hanžeković, članica Uprave Hanza Medije.
Pritom je od ministrice kulture zatražila odgodu nekih članaka Zakona o elektroničkim medijima navodeći da se domaće izdavače stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na velike globalne platforme, društvene mreže, koje odgovornost za komentare svojih korisnika nemaju.
- S obzirom na to da je naš financijski rizik prevelik mi ćemo, kako sada stvari stoje, biti primorani ukinuti komentare, a onda će se ti komentari preseliti na globalne platforme – objasnila je nelogičnosti.
Dodatan problem su tu i visoke novčane kazne koje nisu prilagođene prihodima medijskih kuća, istaknuo je Dražen Klarić, prokurist Večernjeg lista. Naime, drakonske kazne od 100.000 kuna do milijun kuna predviđene su u 102 slučaja, a mnogi su postavljeni široko i nejasno te su skloni raznim interpretacijama. Primjerice, ako medij “objavi sadržaj koji ne potiče na slobodno oblikovanje mišljenja”.
- Apeliram na Ministarstvo kulture da se kazne prilagode prihodima izdavača. Također, nakon što su hrvatski mediji iznijeli teret pandemije i napravili veliki posao u edukaciji i informiranju građana, sada moramo, uz sve što nam je korona napravila, razmišljati još i o velikim kaznama – podcrtao je Klarić.
Ivan Jurić-Kaćunić, predsjednik Uprave AMM Global Instituta i organizator kongresa, napomenuo je da “bez medija nema kreativne industrije u Hrvatskoj”.
- Medijska industrija, radio, televizija, tisak je kreativna industrija, a to je budućnost hrvatskog oporavka. A iz nekog razloga nas se još uvijek drži u kategoriji kockara i trgovaca oružje te ne možemo sudjelovati u programima HBOR-a. To nije tako u Europi i svijetu, mi moramo imati iste uvjete kao naše kolege iz EU zemalja – apelira.
Ministrica Obuljen Koržinek saslušala je predstavnike medija i kazala da se u javnom prostoru ne smiju dozvoljavati sadržaji koji bi pozivali na govor mrženje, rasizam, ksenofobiju.
- Istovremeno, ipak, moramo paziti da ti zahtjevi ne ugroze poslovanje izdavača. Što se globalnih platformi tiče, država tu vrlo malo može. Čekamo da se na razini EU s time ulovimo u koštac, ali ako se to nastavi izgubit ćemo naše medijske igrače, to je svima jasno. Ono što možemo napraviti na nacionalnoj razini jest da poslušamo vaše potrebe. Uspjeli smo svima u području kulture osigurati kredite za koje jamči država, ali moramo medijskoj industriji osigurati izvor prihoda koje imaju i ostali poduzetnici u Hrvatskoj – zaključila je.