1. Čestitam na imenovanju. Kako vidite rad HAPIH-a u sljedećim godinama?
- Hvala. Osim tehničke, stručne i znanstvene podrške koju pruža Ministarstvu poljoprivrede, provodimo i laboratorijske analize uzoraka za fitosanitarnu, poljoprivrednu i vinarsku inspekciju te cijeli niz javnih ovlasti iz područja svoga djelovanja. Najveći kapital Agencije predstavljaju naši djelatnici. Više od 50 posto djelatnika je visokoobrazovano, od kojih je više od 50 doktora znanosti.
2. Potrošači sve češće pitaju kako to da tek iz obavijesti putem sustava RASFF doznaju da su kupili nekakav prehrambeni proizvod koji nije siguran, poput sezama iz Indije ili salmonelozne piletine iz Poljske. Zašto se to događa?
- Mi, kao i ostale institucije uključene u nacionalni RASFF, imamo dežurstva 24 sata sedam dana u tjednu. Na inicijativu nacionalne kontakt-točke, Ministarstva poljoprivrede, reagiramo s inicijalnom procjenom rizika koju HAPIH izrađuje u roku od maksimalno tri sata, a obavijest o povlačenju proizvoda bez odgode objavljujemo na našoj web stranici i informiramo medije. Ključne promjene europskog Zakona o hrani odnosile su se upravo na postizanje maksimalne transparentnosti sustava. Transparentnost ne smije ostati samo na ideji i formalnom ispunjavanju pretpostavki.
3. Imate i aplikaciju HRana?
- Da, aplikacija HRana je jedan od načina otvaranja prema potrošačima, prilagođen njima i zasigurno smo tu otišli korak dalje u kontekstu ostalih zemalja EU. HRana je besplatna aplikacija koja vam omogućava da u realnom vremenu primate sve informacije o upozorenjima o hrani koja se javljaju u Hrvatskoj.
4. Što ste tom aplikacijom postigli?
- Vjerujemo da je upravo ovo otvaranje Ministarstva poljoprivrede i cijelog sustava prema potrošačima veliki pomak u informiranju potrošača, koji može ostaviti dojam ds povlačenja proizvoda ima više nego prije. Činjenica da se proizvodi povlače dokaz je da sustav funkcionira, a nipošto suprotno, osobito s obzirom na to da EU, pa tako i Hrvatska, ima najrigoroznije propise ako govorimo o sigurnosti hrane.
5. Što mi možemo napraviti da bolje kontroliramo hranu?
- U kontekstu potrošača, svojim odabirom pri kupnji hrane možemo napraviti promjene na tržištu. Nažalost, istraživanja pokazuju kako je hrvatskom potrošaču nerijetko cijena presudni kriterij odabira, pa nam je izbor proizvod koji je cjenovno dostupniji, neovisno o preferencijama. Ne smijemo niti smetnuti s uma da je hrana proizvod, kao i svaki drugi, podložan krivotvorenju i raznim manipulacijama.
6. Što vam se čini kao neko prijelazno rješenje?
- U današnje doba budućnost vidim u primjeni IT alata temeljenih, na primjer, na blockchain tehnologiji i umjetnoj inteligenciji. Upravo po pitanju sljedivosti i unapređenja sustava planiramo napraviti značajan iskorak kroz mjeru "Digitalna transformacija poljoprivrede".
7. Kako vi, kao prehrambeni tehnolog, vidite priliku za poljoprivredne proizvođače?
- Značajna mogućnost za jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača je u finalizaciji proizvoda. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednoj proizvodnji rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta.
8. Gdje tu vidite ulogu HAPIH-a?
- Smatram da HAPIH tu može odigrati još značajniju ulogu upravo u povezivanju poljoprivredne i prehrambene struke, lokalnih vlasti i samih proizvođača.
9. Čini se da zato nije loša ideja da se sjedište izmjestilo u Slavoniju?
- Za sjedište HAPIH-a je, nakon spajanja triju agencija, s razlogom odabran Osijek, srce Slavonije. Nismo tu samo da donesemo u Osijek nešto radnih mjesta u struci i administraciji, nego da se aktivno uključimo u opstanak i razvoj ovih područja.
Tu je golem potencijal za jačanje poduzetničke aktivnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i naša je odgovornost da pridonesemo. Naravno, nipošto ne zanemarujemo druge dijelove Hrvatske. Ne smijemo zaboraviti kako pitanje malih poljoprivrednika nije samo tržišno pitanje, to je pitanje opstanka ruralnih područja i zadržavanja stanovnika u njima.
10. Koje vaše istraživanje o hrani možemo očekivati?
- Ako govorimo o hrani, uz istraživanja o prehrambenim navikama svih dobnih skupina koja su u tijeku, jedno od istraživanja koje je u planu jest ono kojemu je za cilj dokazati razliku nutritivnog sastava lokalno uzgojene i prerađene hrane u odnosu na onu iz uvoza.
DA TE PITAM
Sokolić: Kako vi kao potrošač vidite sigurnost hrane?
Šimić: Kadija ti sudi, kadija te tuži. Bezrezervno vjerujemo sanitarnim papirima iz zemalja EU, a onda otkrijemo salmonelu i pesticide. Kad ih povučemo iz dućana, nitko ne pita što je s onima koji su to već konzumirali. I tako uokrug.