Za razliku od vremena prošlih dana, od nedjelje će u većini Hrvatske biti suho i stabilno. Vrlo slabe kiše može još i u drugom dijelu vikenda biti u gorju i na južnom Jadranu, gdje je poneki pljusak moguć još i početkom sljedećega tjedna.
U sljedećemu tjednu vjerojatnost oborine je iznimno mala, no zato će u mnogim krajevima kontinentalne Hrvatske biti magle, prozgnozira Zoran Vakula za HRT.
Jutra će gotovo diljem Hrvatske biti hladnija od današnjega, u nekim kotlinama Gorskog kotara i Like možda čak i uz slab mraz, a poslijepodnevna će temperatura zraka najvjerojatnije biti slična današnjoj, većinom čak i viša.
Ostvare li se trenutačne prognoze oborine za ostatak listopada, u ovome će se mjesecu u većini Hrvatske bilježiti manjak oborine, osim možda ponegdje na Jadranu, a na sličan zaključak upućuju i dugoročne prognoze mjesečne količine oborine u studenome. Srednja mjesečna temperatura zraka navjerojatnije će biti oko prosječnih vrijednosti, većinom čak i malo viša.
Najnovije prognoze za razdoblje prosinac-veljača, različitih svjetskih središta u kojima se različitim metodama izračunama dugoročna prognoza, potvrđuju dosadašnje izračune relativno velike vjerojatnosti, iznad 70%, za barem malo pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature zraka u Hrvatskoj i okolici. A neki izračuni upućuju i na zimu znatno topliju od prosjeka, kao primjerice oni koji redovito objavljuje SEEVCCC (South East European Virtual Climate Change Center), ovlašten od Svjetske meteorološke organizacije (www.wmo.ch) za naš dio Europe.
Pri tome se ne smije zaboraviti kako je riječ o srednjoj sezonskoj temperaturi, na temelju koje nije dobro zaključiti kako će svi mjeseci biti topliji od prosjeka te da neće biti hladnijih dana i tjedana, možda i više njih uzastopno. Uostalom, i prošla je zima u Hrvatskoj bila iznimno topla, a posljedice razdoblja hladnoće, posebice kiše koja se smrzavala u dodiru s podlogom, još su vidljive u Gorskome kotaru.
Prognoze sezonske količine oborine manje su pouzdane od prognoze temperature, a i prilično se razlikuju od modela do modela. Primjerice, SEEVCCC izračuni upućuju na sušniju zimu u većini kontinentalne Hrvatske, te na višak oborina na većem dijelu Jadrana, dok većina ostalih modela daju najveću vjerojatnost prosječnih količina oborine u Hrvatskoj i okolici.
Naravno, te dugoročne prognoze, koliko god se u njihov razvoj ulaže u mnogim svjetskim meteorološkim središtima, i od sve većeg su zanimanja mnogih, još uvijek nisu dovoljno pouzdane, napominje Vakula.