Apartman prvi red do mora, kućica s nekoliko soba s čijih se prozora vidi plaža, ma i ona u četvrtom, petom, desetom redu, luksuzna vila, sve je to ovo ljeto na Braču puno i prepuno, piše Slobodna Dalmacija.
Ali sve vam je to ništa u usporedbi s objektom izgrađenim, obnovljenim u masliniku, s bazenom, u miru i tišini, bez susjeda koji vam vire u teču, bez graje, pijane ekipe, u čistoj idili i osami.
Ovo ljeto brački hit nad hitovima su upravo takva poljska imanja gdje gost bira što želi. Pa ako hoće gužvu spusti se do mora. Ako hoće osamu, odmara na bazenu. U dogovoru s vlasnikom svako mu se jutro dostavlja svježa spiza. Povrtnjak mu je nadomak ruke, sam bere pomidore i krastavce, u kokošinjcu ga čekaju još topla jaja.
Odmor u masliniku je u aktualnoj sezoni počeo je rušiti rekorde. Dovoljno je vidjeti trend situaciju iznad Supetra: na magistrali prema istoku otoka u pravcu Bola, s obje strane sve su češća slika mali uređeni maslinici s prizemnim objektima, površine 50-ak kvadrata. Oko njih se njeguju mlada stabla maslina, i na nekim lokalitetima posve su promijenili dugo godina zapuštenu vizuru.
Na nekim se predjelima more uopće ne vidi, no u novonastalom trendu takav se pogled više ni ne traži. Nije presudan za izbor top lokacije za ljetovanje. More je uvijek in, ali odmor u prirodi je hit.
- Ista je stvar i na zapadu Brača, ma na cilom otoku. Na sve strane vidiš obnovljene maslinike i crvene kroviće kako iz njih vire. Nema ko ne obnavlja, svi su ili sredili ili sređuju stare pojate i krenuli u taj vid turizma. Pa se ima nešto drugačije ponudit gostu, a da nije more u prvom planu. Svako ko ovako nešto ima, radi dobru turističku priču - pričaju nam ljudi iz Miraca, Bobovišća, Milne, Pučišća...
Na istoku otoka Brača prva ovakva imanja su krenula prije desetak godina. Pioniri maslinarskog turizma tada su izazivali podsmijeh u okolini, domaći su se čudili takvom vizionarskom potezu, pitali se ‘ma kako nekome more past na pamet ić zvat furešte da mu u brda ulizu, ko je to vidi bit tako blesav‘. A što imamo danas, samo na području Općine Selaca ima oko 50 maslinika s kućicom i bazenom za najam, u kojima sezona traje duplo više nego u apartmanima iz prvog reda do mora.
- More uopće nije uvjet da se vidi, tih je kuća i u bušku, u vrhu, to je postala ekskluziva čista. Postižu se i lipo visoke cijene, evo samo kod nas u Općini Selca takvih je 50 objekata. Svi smo prije deset godina bili skeptični kada su počele nicati kuće po maslinadama s bazenima. A danas one trže 400 do 500 eura na dan, puno više nego prvi red do mora.
I što je zanimljivo, prosječna popunjenost takvih poljskih objekata je četiri mjeseca, u odnosu na apartman iz prvog reda do mora koji je pun 60 dana. Ljudi plaćaju mir i privatnost, pa je takvih objekata niklo čudo jedno – vele načelnik Općine Selca Ivan Marijančević i pročelnik mu Petar Bezmalinović.
I na Šolti se događa boom, građevinski radnik je vruća roba, na ovom otoku se diže, obnavlja, pravi novo na sve strane. Šolta bilježi ogromni porast prodaje poljoprivrednog zemljišta. Nažalost neki ga zbog brze i dobre zarade prodaju u bescjenje, među njima i današnji potomci starih Šoltana koji su davno otišli trbuhom za kruhom u daleke zemlje.
Cijena se neko vrijeme vrtila oko dva, tri bagatelna eura. Ali kako se pokazao veliki interes skočila je na sadašnjih deset, i kako stvari stoje očekuje se i rast i još veća prodaja. Općina se raduje i takvom interesu, ali i zemljišnim transakcijama, jer...
- Jer takav trend nam odgovara, smanjuju se količina zapuštenog terena i mogućnost požara, otvara se prostor za obrađivanje, stvara se dodana vrijednost. Prvi pokazatelji su već tu, brojni novi vlasnici su kupovinom poljoprivrednog zemljišta krenuli s nasadima loze, maslina, rogača, smokve, imamo i male plantaže limuna. I što im je još zanimljivo, po našem prostornom planu s kupljenih dvije tisuće kvadrata poljoprivrednog zemljišta, imaju mogućnost gradnje pomoćnog objekta površine 15 kvadrata za potrebe OPG-a.
S 30 tisuća kvadrata, mogu napraviti 400 kvadrata objekta i tisuću podruma pod zemljom. Bilježili smo jako puno transakcija, kupovali su i domaći i stranci kojima je od nove godine omogućeno legalno kupovati poljoprivredna zemljišta. Očekujemo još veće skakanje cijena, i još puno veću navalu. A kada bi svi na tom tragu udarili temelje proizvodne djelatnosti, to bi bilo krasno, to je benefit za našu Šoltu – kaže Željko Zlendić, zamjenik načelnika Općine Šolta, tehnički direktor komunalnog poduzeća.
Svi su otoci u žiži interesa bogatih financijera, no Šolta ove godine bilježi iznimni skok. Otkrivena je nakon dugog bitisanja u miru i tišini. U Općini nam navode kako stranci zovu sa svih strana, doslovce idu na sistem daj što daš, a na udaru njihove pažnje nalaze se ponajviše luksuzna Maslinica, prekrasna Stomorska. Ta su mjesta šoltanski top. Cijena građevinskog zemljišta u Maslinici skače od 300 eura pa nadalje za metar četvorni, a pamti se i nedavna prodaja 670 kvadrata na punti za 600 tisuća eura. Znači 900 eura za kvadrat.
- Zanimaju se Česi, Slovaci, Francuzi, Englezi, neki su tražili velike količine zemljišta na kojima bi zasadili polja solarnih ćelija. Nažalost nisu nam momentalno u prostornom planu pa su im zahtjevi odbijeni, ali su otvorili u općini prostor za razmišljanje. Traže se baš velike parcele s južne, još netaknute strane otoka, s pogledom od milijun dolara, na kojima bi legalno napravili gospodarske objekte s potencijalnim turističkim predznakom. Šolta već sada ima podosta stranaca koji na otoku žive, tu imaju i firme – kažu u Općini Šolta.
I stare kuće su hit. Cijena im je isto paprena već u prodaji, a nakon obnove doslovce leti u nebo. Kreće od početnih 150 tisuća eura, a onda samo raste, raste...
- Bilježimo enormni broj upita i za takva zdanja Šolta, usudili bi se reći je boom. Metar četvorni u apartmanu za prodaju skače i do tri tisuće eura, onaj uređene vile i po četiri tisuće za kvadrat – veli Zlendić.