Profesorica na Katedri za radno i socijalno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Grgurev kazala je u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" kako postoji jedan poseban propis koji štiti pučanstvo, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji je bio temelj za donošenje ovih odluka od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a odnosi se na sektor zdravstva i socijalne skrbi gdje se predviđa obveza ili testiranja ili pokazivanja potvrda o cijepljenju.
Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. rekla je da sve mjere koje su obilježile pandemiju u smislu smanjenja širenja pandemije i zaštiti pučanstva od obolijevanja i teških oblika bolesti, pa i smrti vrlo su često nailazile na otpor i nerazumijevanje manjeg dijela populacije.
- Većina građana je sve to prihvatila kako je Nacionalni stožer civilne zaštite to i propisao za sva tri vala pandemija. Sada imamo četvrti val, ali sada imamo i novo oružje, odnosno cjepivo, pa nema razloga da se netko ne cijepi ako je to cjepivo na raspolaganju i ima ga dovoljno za građane. Posebno se to odnosi na zdravstvene djelatnike koji su u kontaktu s ljudima. Ti ljudi mogu biti i teško bolesni, te mogu imati narušen imunološki sustav, odnosno mogu biti imunokompromitirane osobe. Znači takva osoba ako se i cijepi ne može imati dobar odgovor na to cjepivo. Prema tome onaj drugi koji za njega skrbi, kojemu je ta osoba povjerila svoje zdravlje, treba se cijepiti da bi zaštitila tu bolesnu osobu, poručila je Pavić Šimetin.
Veći rizik od samo testiranih
Pavić Šimetin je naglasila kako i cijepljene osobe mogu unijeti zarazu, ali one osobe koje se testiraju, a nisu cijepljene imaju veće izglede da unesu zarazu od onih osoba koje su se cijepile ili su preboljele COVID-19. Dodala je da test uvijek može biti lažno negativan.
Istaknula je kako se uvijek može razmišljati kako bi se povećala razina sigurnosti, ali pitanje je do kuda ići. Najveća sigurnost bi bila da se ljudi svakodnevno testiraju, pa čak možda i više puta, ali to je neprovedivo, stoga se mora ići na dogovor koji se smatra prihvatljivim, a rizik je minimalan.
- Cijepljenje i preboljenje donose dovoljnu razinu zaštite koju možemo prihvatiti, ali naravno da postoji i taj rizik da se te osobe zaraze, ali on je mali, kazala je.
Manjkav talijanski zakon
Nela Sršen, liječnica iz Sveučilišne bolnice u Padovi poručila je da je u Italiji već od 1. travnja na snazi zakon koji obvezuje sve zdravstvene djelatnike, a ne samo liječnike da trebaju biti cijepljeni. Dodala je da u Italiji ima preko 4.500 članova Liječničke komore, njih 1.400 nije cijepljeno, ali 80 posto tih necijepljenih nastavlja raditi, iako je na snazi zakon od 1. travnja.
- Taj zakon ima dosta manjkavosti, odnosno dosta rupa koje liječnici koriste, kazala je Sršen za HRT.