StoryEditor
BITKA ZA VLAST

KAMEN SPOTICANJA U PREGOVORIMA Stručnjaci se zgražaju nad kontroverzama ekonomista Mosta! Što ako uvjet za koaliranje budu opasni eksperimenti?

 Tomislav Kristo / CROPIX

Nakon četiri godine neodlučne i nesnalažljive vladavine Kukuriku koalicije, činjenica da je oporbena Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om dobila najviše mandata na parlamentarnim izborima nije nikakvo iznenađenje.

Prije bi se moglo reći da su se s obzirom na stanje u zemlji Zoran Milanović i njegovi partneri uspjeli izboriti za puno mandata.

Najzanimljiviji fenomen ovih izbora dobar je rezultat Mosta, opcije koja je do jučer imala samo lokalni utjecaj. Relativno velik broj mandata koji je osvojio Most nije značajan samo zbog toga jer ga se neće moći mimoići u postizbornim pregovorima za formiranje koalicijske Vlade.

Možda je čak važnija težina njihove političke poruke. Naime, Most je vrlo značajan postotak hrvatskih birača prepoznao kao one koji imaju volje i hrabrosti za korjenite reforme. Uz to, nije tajna da su pojedini lideri Mosta, poput Bože Petrova, temelj svoje političke aktivnosti temeljili na štedljivosti. S obzirom na to da je cijela lijeva politička opcija sve karte bacila upravo na ideju suprotstavljanja bolnim rezovima, čini se da su pragmatične ideje upravljanja onim čime raspolažeš umjesto da se dodatno zadužuješ snažan politički udarac upravo Zoranu Milanoviću i njegovoj kampanji Hrvatska raste, koja je rezove, odnosno ‘dolinu suza’ pokušavala prišiti glavnom političkom neprijatelju, Domoljubnoj koaliciji.

Nadalje, moglo bi se reći da je poruka Mosta vrlo jasna opomena neodlučnosti ne samo sadašnjoj ljevici nego i desnici koja je također vrlo bojažljivo govorila o štednji i reformama. Vrlo je jasno da je pred nama razdoblje teških postizbornih pregovora o formiranju vlasti.

Teško je reći kakvi će biti rezultati tih pregovora te je još teže predvidjeti kakav bi mogao biti karakter nove vlasti.

Treba se nadati da hrvatski građani neće platiti visoku cijenu formiranja postizborne koalicije. Bilo bi to najgore moguće rješenje. No, treba biti politički realist. Pojedine stranke, poput primjerice IDS-a, već su indirektno rekle da je njihova cijena vrlo visoka. Iz Mosta su pak do sada najavljivali da će biti principijelni te će funkcionirati po principu konstruktivne oporbe. Nejasno je što to znači.

Iako su lideri Mosta do sada stjecali prepoznatljivost vođenjem gradova kao dobrih kućanstava, u zadnjoj fazi transformacije prema trećoj državnoj političkoj sili skupili su pojedince koji su dosta zamutili odgovor na pitanje što je to zapravo Most.

Naime, ulogu glavnog čovjeka za ekonomska pitanja u Mostu dobio je Ivan Lovrinović, ekonomist koji se proslavio potporom Udruzi Franak i poprilično kontroverznim teorijama za koje ozbiljni ekonomisti tvrde da mogu ugroziti stabilnost financijskog sustava. Što ako uvjet za koaliranje Mosta bude prihvaćanje Lovrinovićevih ekstravagantnih ideja i provođenje opasnih monetarnih eksperimenata?

Isto tako, tek treba vidjeti je li Most možda ipak samo nakupina pojedinaca i lokalnih organizacija koji su spremni zasebno politički trgovati te zaboraviti principe.

Nakon ovih rezultata parlamentarnih izbora tri su dileme pred Hrvatskom: Hoćemo li prvi put dobiti teško zamislivu veliku koaliciju HDZ i SDP-a? Možemo li dobiti parlamentarnu ‘većinu’ kroz neformalnu programsku koaliciju HDZ-a s Mostom i manjim strankama?

Ili, čeka li nas razdoblje s nestabilnom Vladom bez saborske većine?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. rujan 2020 22:54