Po drugi put Mirko Jurkić „bori” se za mjesto gradonačelnika najvećeg istarskog grada, i to na listi HDZ-a. Jurkiću je ta čast pripala neočekivano - nakon što je prvotni HDZ-ov kandidat Petar Ćurić iznenada odustao od kandidature i odrekao se svih stranačkih funkcija. I to samo tri mjeseca nakon što je izabran da vodi gradsku podružnicu HDZ-a Pule. Jurkića, inače sina Vesne Girardi Jurkić, je potom pozvala županijska organizacija, a on je tu ponudu prihvatio.
- Kolega Petar je iz svojih osobnih razloga dao ostavku na sve funkcije i stranka se našla u momentu gdje moramo odlučiti što dalje i kako funkcionirati pred izbore. Anton Kliman predsjednik županijskog odbora sa mnom je osobno razgovarao te sam nakon konzultacija te činjenice da sam bio predsjednik Kluba vijećnika u gradskom vijeću slijedom okolnosti bio logičan izbor za kandidata.
Prvotno nisam ušao u tu utakmicu kao na zadnjim izborima iz privatnih razloga. Imam obitelj i dvoje male djece te posao u privatnoj kompaniji, a sve je te obveze nekad teško pomiriti s političkim angažmanom. Ali kao što je uobičajeno, ako te se pozove da odgovorno istupiš i napraviš angažman za stranku, to je tvoja moralna obveza, kazao nam je Jurkić koji vjeruje da HDZ može napraviti u Puli, ali i Istri na sljedećim izborima dobar rezultat.
- HDZ je u Istri u procesu rasta. Sve više ljudi prepoznaje HDZ kao novu demokršćansku opciju u Istri i Puli. Jako puno ljudi jednostavno trenutno nije zadovoljno aktualnom vlašću, a velik dio glasača je šutljiva većina. HDZ sa svojim prepoznatljivim projektima daje sve veći značaj Poluotoku i pokazuje da se sama stranka na čelu sa Antonom Klimanom uključila u ekonomski razvoj i život Istre i Pule.
Na razini županije imamo kandidatkinju za županicu koja se dokazala u ovim zahtjevnim vremenima. Ravnateljica Opće bolnice Pula Irena Hrstić osim što se bori s epidemijom, na plećima ima i dovršetak ogromne investicije u novu bolnicu koju je najvećim djelom financirala HDZ-ova Vlada.
Ona će sa svojim znanjem i dobrim snalaženjem dati na važnosti samoj Istri i slijedom toga Puli. Mislim da ćemo ja i gospođa Hrstić izuzetno dobro surađivati i da možemo odraditi i lokalne teme s kojima sam jako dobro upoznat budući da sam u gradskom vijeću već četiri godine. Znam sve detalje i problematiku grada, ističe Jurkić.
Dodaje da se u Puli za vrijeme IDS-ove vlasti moglo puno više učiniti, iako ne umanjuje sve ono što je napravljeno. Međutim, smeta mu što nema konkretne vizije razvoja grada.
- Moramo biti iskreni i reći da Pula dugo vremena infrastrukturno nije bila razvijana. Stranka koja je u Puli sada već dugo na vlasti mogla je odraditi puno više. Neosporno je da je puno toga i odrađeno kao što su kolektori ili podzemna infrastrukturna mreža, ali je problem što što se te stvari rade od izbora do izbora. Ne radi se na način da imamo viziju kako bi Pula trebala izgledati i kako će se razvijati.
Ona je nekad bila vojni i industrijski grad. Turizam se počeo tek 70-80 tih godina. Nakon što je industrija nestala, i nakon što vojska drži samo manje dijelove grada, Pula nema viziju kamo ide. Imamo primjerice obrtničko-proizvodnu zonu gdje je smješteno 95 posto trgovački centara, dakle uslužne i trgovačke djelatnosti, nema nikakvih proizvodnih pogona. Da i želite sagraditi neku tvornicu, nemate infrastrukturu, niti zonu kamo ju smjestiti.
Gradski bazen nema funkciju koju je trebao imati. Dobro je da se sagradio, ali se s tim novcem mogao napraviti veći objekt na drugoj lokaciji, smatra Jurkić. Primjedbe ima i na ceste i parking iako Pula puno ulaže u tu infrastrukturu. No, on ukazuje na to da je potrebno puno više održavanja. Ima rješenja i za zapušteni stari dio grada gdje se kroz projekt Dolčevita pokušalo animirati vlasnike starih zgrada da obnove fasade i krovove.
- Taj projekt načelno nije loše osmišljen, ali zbog slabije imovinske mogućnosti vlasnika tih stanova, oni ne mogu koristiti taj projekt. Gradska uprava u tom slučaju samo kaže da se radi o privatnom vlasništvu i tu sve staje. No, to ne bi trebalo biti tako. Postoje projekti gdje se iz fondova Europske unije može dobiti novac za obnovu.
Vlasnicima privatnih stanova koji nemaju mogućnost većih ulaganja može se u zamjenu ponuditi gradski stan na nekoj drugoj lokaciji, pa da Grad preuzme te stanove, uredi ih, iznajmljuje ili proda. Samo treba s time krenuti jer Pula ne može izgledati kao da je jučer prošlo bombardiranje 1944. godine, smatra Jurkić koji se zalaže i da se realiziraju veliki turistički projekti na nekadašnjim vojnim zonama kao što su Muzil ili Hidrobaza.
- Ta je tema široka i osjetljiva. Projekti za velike turističke zone još uvijek postoje. Postojali su i zainteresirani investitori, poglavito za Hidrobazu. Trenutno su ti natječaji u fazi izmjene uvjeta.
Sadržaj samih prostora na kojem je predviđena turistička izgradnja je otvorenog tipa. Tako da će svi građani imati mogućnost korištenja tih prostora kao što je to slučaj na Verudeli. Bit će to kombinacija javnog i turističkog segmenta gdje svi mogu imati koristi. Svakako je potrebno projekte prilagođavati uvjetima i potrebi stanovništva i nikako se ne smije ići na štetu građana, ističe HDZ- ov kandidat za gradonačelnika Pule.
Jurkić vjeruje i da će se uz turizam razvijati i brodogradnja i da će nova tvrtka Uljanik 1856 koja je nastala na razvalinama bivšeg Uljanika pokrenuti priču. No, ne na način da država u njega upumpava novac bez ikakvih kriterija.
- Brodogradnja u Puli mora biti održiva i isplativa. Ona može opstati na dijelu prostora nekadašnjeg brodogradilišta. Što se tiče ostalih dijelova koji neće biti potrebni Uljaniku, oni bi trebali biti iskorišteni kao proizvodna ili industrijska zona 21. stoljeća koja se može kombinirati s kulturnim sadržajima kao što su to sa svojom industrijskom arhitekturom učinili primjerice London, Prag, Birmingham.
Dobar primjer za to je prenamjena bivše bolnice u Puli u sveučilišni kampus. Moramo biti svjesni i da se grad sve više okreće turizmu jer ima puno toga za ponuditi. Zato je ključno u idućem periodu urediti centar grada, zaključio je Mirko Jurkić.