ČETIRI IMENA

Kandidati za rektora 17. veljače predstavljaju programe, cilj im je isti - ojačati Sveučilište

Uvjete za izbor novog rektora ispunili su Mirjana Hruškar, Marijan Klarica, Stjepan Lakušić i Tonći Lazibat
 Ranko Suvar/CROPIX

Kandidati za rektora Sveučilišta u Zagrebu u svojim programima, koje će predstaviti na izvanrednoj sjednici Senata 17. veljače, ističu da će nastojati ojačati vodeću ulogu Sveučilišta u Zagrebu u hrvatskom znanstvenom prostoru.

Za izbor novog rektora Sveučilišta u Zagrebu uvjete su ispunili Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Marijan Klarica s Medicinskog fakulteta, Stjepan Lakušić s Građevinskog fakulteta i Tonći Lazibat s Ekonomskog fakulteta, a Senat će novoga rektora izabrati na izvanrednoj sjednici u utorak 1. ožujka tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom ukupnog broja članova.

Mirjana Hruškar redovita je profesorica u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu na kojemu je i doktorirala. Bivša je dekanica toga fakulteta te je bila prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Damiru Borasu. Hruškar je u veljači prošle godine uručila ostavku, zbog, kako je rekla, višemjesečnog neslaganja s rektorovim odlukama i nužnošću njihove provedbe.

Marijan Klarica redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta na kojemu je doktorirao. Bio je dekan Medicinskog fakulteta i dobitnik je Državne nagrada za znanost.

Stjepan Lakušić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je i doktorirao. Aktualni je dekan toga fakulteta.

Tonći Lazibat redoviti je profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu se zapošljava nakon desetak godina rada u sektoru trgovine. Doktorirao je ekonomiju na Sveučilištu u Mostaru i književnost na Sveučilištu u Zadru. U dva mandata bio je dekan Ekonomskog fakulteta te je aktualni prorektor za poslovanje na Sveučilištu u Zagrebu.

Svi kandidati u svojim programima objavljenima na mrežnim stranicama Sveučilišta navode kako će nastojati ojačati vodeću ulogu Sveučilišta u Zagrebu u hrvatskom znanstvenom prostoru.

Kandidatkinja Hruškar ističe da će njezin glavni strateški cilj biti znanstveno-istraživačka produktivnost i izvrsnost na čijim će se osnovama kontinuirano razvijati kvalitetno obrazovanje. Temeljno ustrojstvo obrazovanja su studijski programi kroz koje se jača interdisciplinarnost, prijenos znanja, novih znanstvenih spoznaja i dostignuća.

Kvalitetno i sinergijsko djelovanje obrazovanja, znanstvenih istraživanja, umjetničkog stvaralaštva, inovacija i transfera znanja doprinosi unaprjeđenju kvalitete i međunarodnoj prepoznatljivosti, ali i boljitku društva i rastu gospodarstva kao pretpostavkama ukupnog nacionalnog razvoja, ističe Hruškar.

Kao glavne ciljeve svog programa Klarica vidi obnovu infrastrukture oštećene potresom, sudjelovanje u donošenju novog zakonodavnog okvira, novi način financiranja Sveučilišta i razrada načela za što uspješniju funkcionalnu integraciju sveučilišta.

Također, zauzimat će se za poboljšanje kvalitete svih oblika djelatnosti, za uključenje studenata u upravljanje, za poticanje jačanja tzv. "trokuta znanja", istraživanje - obrazovanje - inovacije, te skrbiti o očuvanju nacionalne baštine, kulture i jezika.

Imperativ programa kandidata Lakušića, kako on ističe, jest uspostaviti sustav upravljanja kvalitetom na svim razinama, koji planira, primjenjuje, nadzire i poduzima radnje u svim segmentima djelovanja Sveučilišta. Studenti kao središte sustava i nosioci sutrašnjice čine jezgru razvoja i djelovanja Sveučilišta u Zagrebu, ističe i zaključuje da se zauzima za oživljavanje paradigme prema kojoj su sloboda i integritet znanstvene misli i naprednog poučavanja jamac gospodarskoga razvoja i kvalitete života.

Budućnost Sveučilišta, prema Tonćiju Lazibatu, ovisit će o stupnju zajedničkog djelovanja, zajedničkog kreiranja i donošenja odluka za ostvarenje strateških ciljeva, a uvažavanje statusa i potreba svake sastavnice, pretpostavka je djelovanja i upravljanja institucijom.

Sveučilište se mora razvijati unutar europskog prostora visokoga obrazovanja i znanosti što nameće potrebu njegove transformacije prema suvremenom europskom sveučilištu sa snažnim naglaskom na uspostavljanje kvalitetnih politika povlačenja novca iz EU fondova kako bi se smanjili razvojni nedostatci te kako bi hrvatski znanstvenici i studenti postali prepoznatljivi i konkurentniji, ističe Lazibat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. veljača 2023 08:38