Kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda iz Splita Snježana Rizvan, dipl. iur., spremna je svoje pravo da bude predložena u užem izboru braniti i pred Europskim sudom za ljudska prava, piše Slobodna Dalmacija.
Smatra da bi izbor za čelnu osobu Vrhovnog suda bio zakonit i transparentan tek ako se predloži više kandidata, te poziva državnu vlast da zatraži mišljenje iz Strasbourga. Istaknula je činjenicu da je ona od istog suda već ranije dobila pismo u roku od mjesec dana, tako da taj korak ne bi znatno produljio postupak izbora.
– Činjenice su potpuno jasne, pravno je pitanje smije li se ovaj javni poziv poništiti ili ga treba dovesti do kraja. Ako se poništi, evidentno je nepoštovanje pravila "argumentum ab absurdo", tj. pretpostavka o razumnom zakonodavcu. U tom slučaju prijedlog predsjednika išao bi u pravcu da predloži barem dva kandidata, s obzirom na to da je isključio sve suce, to smo cijenjena prof. Zlata Đurđević i ja. Ako ni jedna od nas ne dobije potrebnu većinu, onda tek ide novi javni poziv. Jer ako predsjednik uporno inzistira na cijenjenoj profesorici, onda ni jedan novi poziv neće biti realiziran do kraja – objašnjava nam Snježana Rizvan.
– Ako državna vlast (a u tome će sigurno biti složni premijer i predsjednik) ne žele tražiti pravorijek od Luksemburga o broju kandidata koje predsjednik treba predložiti Saboru, onda daljnji postupak, po mojem mišljenju, ide tako da se čeka mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda, da se čeka mišljenje nadležnog Odbora hrvatskog Sabora te prijedlog predsjednika, a to je prof. Đurđević.
Ako predložena kandidatkinja ne dobije većinu, ide novi prijedlog ostalih kandidata u užem izboru ili se čeka odluka Suda u Luksemburgu o tome koliko kandidata predsjednik može ili (mora) predložiti jer čl. 116. st. 2. Ustava RH kaže "prijedlog", a ako prijedlog propadne, onda ide novi prijedlog.
Da zaključim, ako se ne razmotri ovaj moj stav, riskiraju se dvije stvari: prvo, da se netko od kandidata žali na Europski sud za ljudska prava zbog nepoštovanja načela "argumentum ab absurdo". Drugo, riskiraju da neizabrana kandidatkinja zatraži da se svih sedamdeset zastupnika eksplicitno izjasne zašto su protiv nje ako je već percipirana u javnosti kao besprijekorna, a oni nikad nisu bili u kontaktu s njom, iz čega bi bilo evidentno kršenje temeljnih ljudskih prava u lijepoj našoj domovini – kaže nam.
Osvrnula se na pismeni odgovor koji je dobila od Suda u Luksemburgu kad je poslala upit.
– U zadnjoj rečenici kažu kako fizičke osobe ne mogu u skladu sa sintagmom "summum ius, summa iniuria" tražiti pravdu u Luksemburgu, ali ako su zakoni u državama članicama međusobno proturječni, onda se to pitanje mora uputiti baš tom sudu. Na primjer, ja kao neizabrani i nerazmatrani kandidat mogu se žaliti Europskom sudu za ljudska prava zato što je prekršeno načelo "argumentum ab absurdo". Dužnost je zakonodavca da razmišlja o besmislenim posljedicama (višestruko ponavljanje poziva), jer građani ove zemlje očekuju izbor predsjednika tako važne institucije u zakonitom roku i proceduri i na zakonit način – objašnjava naša sugovornica.
Ako je Ustavni sud odbio prijedlog za ocjenu ustavnosti čl. 44. a Zakona o sudovima koji propisuje proceduru izbora, i ostale neusklađenosti odredaba Ustava RH s odredbama Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a one se odnose na činjenicu da predsjednik predlaže jednog kandidata, a Sabor ga potvrđuje, onda ga praktički predsjednik predlaže i bira, a Sabor potvrđuje imenovanje tog izbora, tvrdi Snježana Rizvan.
– Ali kad bi predsjednik predložio nekoliko kandidata, najmanje dvojicu, a notorna je činjenica da je za uži izbor potrebno troje kandidata, onda bi sve nejasnoće bile otklonjene, izbor bi bio zakonit i transparentan i nitko ne bi mogao reći da je ugrožena neovisnost i da je upitna trodioba vlasti u kojoj je predsjednik jamac ustavnosti i stabilnosti. Dakle, po mojem mišljenju, tu dvojbu oko broja kandidata koje će Sabor razmatrati treba razriješiti Sud u Luksemburgu, a razmotrit će to čim dobije zahtjev, jer ja sam ovaj odgovor na koji se pozivam dobila u roku od mjesec dana – kaže nam Rizvan.
Naša je sugovornica viša pravna savjetnica za kadrovske poslove na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a zanimalo nas je čime se bavi u slobodno vrijeme. Poslala nam je fotografiju svojih ručnih radova te voćnjaka u Kaštelima, u kojima živi. Kako nam je napomenula, okućnica je njezina oaza za opuštanje. Dogovorili smo se stoga da je snimimo u berbi naranača, koje bi zatim poslala pola predsjedniku te pola premijeru da se pomire, nasmijano je predložila.
– Sada je voćnjak, koji održavam dvadesetak godina, još iz osnovne škole, u cvatu. Volim književnost, napišem koju pjesmicu kad imam inspiraciju, to uglavnom nema veze s tim ima li netko "oči plave ko rijetke sorte slavonskog grožđa" ili "jezik od zakrđalog gvožđa" – nevoljko nam je odala i taj dio svojeg privatnog života.
Ustupila nam je svoju pjesmu posvećenu njezinu pokojnom ujaku Zdravku Uvodiću, jedinom poginulom kliškom branitelju, kako ga je nazvala, piše Slobodna Dalmacija.
