MASOVNI PROBLEM

‘Kao da zauvijek žele otjerati Hrvate koji rade vani! Objašnjenje duple naplate je nevjerojatno‘

Lani je praktički dogovorena provedba nekih od najvažnijih zahtjeva za porezni status radnika migranata, ali su ‘na terenu‘ primjenjivana neka druga pravila...

Građani stoje u redu radi predaje poreznih prijava, arhivska fotografija

 Davor Pongracic/Cropix

Hrvatske građane koji rade u Austriji, Njemačkoj i drugim državama Europske unije s prijavljenim boravištem i plaćanjem poreza u tim državama, naša Porezna uprava nastoji dodatno oporezovati tako da im preostaje samo iseliti iz Hrvatske, kaže za Jutarnji list predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata (HSRM) Franjo Lazar.

- U načelu, nije toliko sporno dvostruko oporezivanje naših radnika migranata, mada je i to suprotno međudržavnom sporazumu, primjerice s Austrijom, nego način na koji se to čini - pojašnjava predsjednik HSRM-a, navodeći primjer radnika iz Varaždinske županije s plaćom u Austriji od 1500 eura koji, navodi naš sugovornik, prema austrijskim poreznim pravilima ima takav porezni odbitak da gotovo i ne plaća porez. S druge strane, dodaje naš sugovornik, istom tom radniku Porezna uprava u Hrvatskoj obračuna poreznu obvezu u iznosu koji mu naporan rad u Austriji praktički učini neisplativim ako, napominje Lazar, nema izdašne porezne olakšice.

Udar na njegovateljice

- Imamo i primjer oko 4000 njegovateljica, naših državljanki koje rade u Austriji u statusu obrtnica. Riječ je o ženama starije životne dobi, koje su praktički cijeli radni vijek odradile u tvornicama na sjeveru Hrvatske, u tekstilnoj branši primjerice, dobile otkaz jer su tvornice propale, našle posao u Austriji gdje im je 11 tisuća eura godišnjeg prihoda neoporezivo i sada se također suočavaju s poreznim tretmanom u Hrvatskoj koji je neprihvatljiv - dodaje predsjednik HSRM-a.

Lazar je na čelu sindikata koji okuplja oko tisuću naših radnika na privremenome radu u inozemstvu, ali problem je, ističe on, daleko širi i tiče se na desetine tisuća ljudi. Stoga je HSRM, kako navodi njegov predsjednk, u višemjesečnim razgovorima s Ministarstvom financija i Poreznom upavom oko postizanja pravednog rješenja za naše radnike migrante.

- Imamo devet zahtjeva koje Ministarstvo financija razmatra i čekamo njihov odgovor. Ono što je osnovno u našim zahtjevima jest da se jednostavno poštivaju podaci iz isplatnih lista i rješenja koja radnicima izdaju tijela u državama u kojima rade, a ne da se značajno dodatno oporezuje nešto za što je već plaćen porez. Dok čekamo odgovor ministarstva, pozvali smo naše članove i sve radnike migrante da ne podnose porezne prijave u Hrvatskoj - navodi Lazar. Otkriva kako je sindikat krajem prošle godine praktički s Poreznom upravom dogovorio provedbu nekih od najvažnijih zahtjeva za porezni status radnika migranata, ali su 'na terenu', kaže Lazar, primjenjivana neka druga pravila.

- Sporna je primjena poreznih pravila na radnike migrante u razdoblju od 2016. do 2021.. Veliki broj radnika migranata nije znao da je u obvezi podnositi porezne prijave od 2016.. Dogovorili smo s Poreznom upravom, među ostalim, da se u izračunima poreznih obveza računaju osobni odbici za svaku godinu posebno, da nema zateznih kamata na dug, da se poštivaju porezne olakšice iz drugih zemalja za, primjerice, terenski rad ili odvojen život. U našim područnim poreznim upravama se to ne poštuje, i sada pokušavamo s Ministarstvom financija raščistiti cijelu situaciju - pojašnjava predsjednik HSRM-a.

Samo iz Varaždinske županije, gdje je sjedište HSRM-a, oko pet tisuća građana, tvrdi Lazar, odlazi na tjedni rad, od ponedjeljka do petka, u Austriju. A gdje su još, dodaje, Hrvatsko Zagorje, Međimurje i Zagrebačka županija iz kojih također veliki broj radnika tjedno migrira u druge zemlje.

Masovan problem

- Moram reći da i Slovenija ima sličan problem, baš jučer smo s njihovim sindikatom radnika migranata dogovorili suradnju. S druge strane, kako smo utvrdili, Mađarska i Slovačka, u kojim je radnika migranata više nego kod nas i u Sloveniji, ne prave svojim građanima na radu u drugim zemljama nikakve probleme - ističe Lazar. Zanimljivo da je slovenski sindikat radnika migranata osnovan još 2016., dok je HRSM proradio lani kad je, prema riječima Lazara, problem oporezivanja radnika migranata postao masovan.

Komentirajući učestale primjedbe u domaćoj javnosti da građani na radu u inozemstvu koriste pogodnosti hrvatskog zdravstvenog sustava, u HRSM-u skreću pozornost na ulogu koju novac zarađen u inozemstvu ima na gospodarstvo sjevera Hrvatske. Domaći građevinski sektor, napominje Lazar, živi od investicija koje u varaždinskom kraju, Međimurju i u Zagorju poduzimaju radnici koji ulažu zarađeni novac u inozemstvu.

- Procjene su da samo u dio Hrvatske prema Sloveniji i Austriji godišnje po osnovu rada u inozemstvu ulazi pola milijarde eura. Imamo primjer da je veći broj naših članova nastanjen u jednoj općini čija je općinska uprava donijela odluku da se ne plaća vrtić, ponudilo da će plaćati vrtić za svoju djecu no načelnik općine je to odbio s obrazloženjem da je bolje da sve ostane kako je jer se iz novca koji radnici migranti donose i investiraju, pa se onda iz toga ubiru porezi, može omogućiti besplatan vrtić za sve - navodi Franjo Lazar.

Spomenuti međudržavni sporazum s Austrijom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjuje se na radnike koji borave u inozemstvu najmanje 183 dana godišnje. U praksi se, prema primjerima koje je sakupio HRSM, događa da Porezna uprava ne primjenjuje taj sporazum na dio radnika migranata s obrazloženjem da borave u Austriji manje od 183 dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. veljača 2024 11:40