Za manje od mjesec dana, početkom drugog školskog polugodišta, u osnovnim školama trebao bi zaživjeti u listopadu najavljeni Vladin projekt uvođenja besplatnih obroka za sve učenike, njih oko 311.000, od kojih gotovo 80.000 živi u riziku od siromaštva. Plan je dnevno po učeniku osigurati deset kuna za obrok.
Budući da škole, kako nam potvrđuje niz ravnatelja, dosad nisu dobile precizan naputak o načinu organizacije prehrane, pa primjerice još ne znaju je li riječ o toplom obroku ili sendvičima, postavlja se pitanje kako od 9. siječnja osigurati provođenje mjere, posebice u školama - a takve su brojne - bez školske kuhinje, blagovaonice i kuharica.
Dostava sendviča
Prema posljednjim podacima, u samo šest županija sve matične škole imaju školsku kuhinju, a najmanje škola s kuhinjama je u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Većini njihovih škola od novog polugodišta, očito, preostaje organizacija dostave sendviča. Naime, ministar Radovan Fuchs nedavno je izjavio kako ovisi o školama i mogućnosti njihove organizacije, odnosno uvjetima, hoće li djeci ponuditi topli ili hladni obrok. Pritom je Ministarstvo organizaciju provedbe prehrane prepustilo osnivačima škola - županijama i gradovima.
Posljednjih je dana niz županija organizirao sastanke s ravnateljima škola, među kojima ih je dio - prednjače dalmatinske županije - otvoreno upozorio kako nemaju uvjete za provedbu ove "hvalevrijedne, ali ne i na vrijeme pripremljene akcije".
Niz ravnatelja s kojima smo razgovarali smatra da se mjera provodi ishitreno. A kako su pred vratima i zimski praznici, jedan od komentara ravnatelja jest: "Za božićni odmor igrat ćemo se čarobnjaka."
- Mi ćemo zaista u velikom broju škola imati ogromnih poteškoća s organizacijom. Akcija jest hvalevrijedna, nešto što je odavno trebalo biti u školama, no trebalo nam je prvo stvoriti uvjete. Mi ih nemamo. Treba nam prostor, kuharice, spremačice, ovo je preozbiljna stvar da bi se rješavala neozbiljno, kako kome padne na pamet - kaže Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu, po kojem sendviči nisu rješenje.
Kako doznajemo, Splitsko-dalmatinska županija zatražila je svoje škole da do petka, 9. prosinca, u podne u obrascu opišu kakve uvjete trenutno imaju za organizaciju besplatne prehrane. Uvid u njihove odgovore nudi poražavajuću sliku: od 66 škola samo njih deset ima centralnu školsku kuhinju, a 13 blagovaonicu. I broj zaposlenih kuhara/ica je minimalan - desetak, i to na pola radnog vremena ili na dva sata. Na pitanje u županijskom obrascu imaju li škole prostor koji bi se mogao prenamijeniti u kuhinju, većina ih odgovara negativno, a dio ih nudi prijedloge o prenamjeni tavana ili primjerice spajanja čajne kuhinje i prostora za domare.
Jedna škola ponudila je prenamjenu garaže površine sto kvadrata, bez krova, čija betonska ploča, opisuju, prokišnjava. U drugoj školi, na otoku Braču, napominju kako postoji mogućnost proširenja natkrivene sjenice od 33 kvadrata, koja bi nadogradnjom i opremanjem, uz osigurano grijanje, odnosno hlađenje, mogla postati blagovaonicom.
Situaciju komentira Edita Bratinčević, ravnateljica OŠ Petra Berislavića u Trogiru. - Na čekanju smo da nam osnivač odgovori što i kako. Ne znamo u kojem će obliku biti prehrana, hoćemo li i kako djeci osiguravati sendviče ili topli obrok. U školi nemamo kuhinju ni blagovaonicu, kao ni drugi prostor koji bi zadovoljio te potrebe. Da se razumijemo, svakako podržavam mjeru i sve ćemo učiniti za naše učenike, no ova priča traži dobru pripremu, a vremena je malo - kaže.
Užurbani sastanci
Ravnatelji škola s većim brojem učenika upozoravaju na dodatni problem - za iznos viši od 200.000 kuna dužni su raspisati javnu nabavu za dobavljače hrane, a postupak, bez roka žalbe, traje 50 dana. Budući da u tom slučaju ne stižu osigurati prehranu do 9. siječnja, ravnatelji iz Šibensko-kninske županije potvrđuju nam da su predložili osnivaču na prošlotjednom sastanku da odgodi projekt do nove školske godine.
Svjesni su, priznaju, kako je teško očekivati da se udovolji zahtjevu i zato očekuju da osnivač u što hitnijem roku predstavi Ministarstvu probleme na terenu. Po dosadašnjim porukama Ministarstva, stvari bi na terenu trebale izgledati jednostavno: tko ima uvjete, osigurat će kuhanu prehranu, tko nema, uz pomoć osnivača, ugovorit će dostavu toplih ili hladnih obroka. Iako nam nisu odgovorili na sva pitanja, uključujući i ono vezano uz problem javne nabave, iz Ministarstva poručuju: "Nadamo se da će mogući problemi biti riješeni na vrijeme, uz pomoć osnivača, s kojima smo više puta komunicirali."
Vlada tek sad uviđa širinu problema sa školskom prehranom
Edita Bratinčević
Ravnateljica OŠ Petra Berislavića u Trogiru
"Na čekanju smo da nam osnivač odgovori što i kako. Ne znamo u kojem će obliku biti prehrana, hoćemo li i kako djeci osiguravati sendviče ili topli obrok. U školi nemamo kuhinju ni blagovaonicu, kao ni drugi prostor koji bi zadovoljio te potrebe.
Da se razumijemo, svakako podržavam ovu mjeru, oduševljena sam što se napokon uvodi i sve ćemo učiniti za naše učenike, no ova priča traži dobru pripremu, a vremena je malo", kaže Edita Bratinčević, ravnateljica OŠ Petra Berislavića u Trogiru, čija je školska zgrada na rivi okružena restoranima.
Stoga joj pada na pamet ideja suradnje s restoranima kroz zimske mjesece, koji bi djeci ponudili prostor i hranu.
To bi dobro došlo, kaže ravnateljica, i vlasnicima restorana i našoj djeci, pogotovo u zimskim mjesecima kada restorani nisu puni. "Nadam se da će osnivač, Splitsko-dalmatinska županija, s kojom imamo dobre odnose, pomoći u realizaciji", kaže.
Đuro Baloević
Ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu
Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu, pribojava se da mjera neće postići pravu namjenu, a to je osiguravanje toplog obroka, što sendviči, dakako, nisu.
"Mi ćemo zaista u velikom broju škola imati ogromnih poteškoća s organizacijom. Akcija je uistinu hvalevrijedna, nešto što je odavno trebalo biti u školama, međutim trebalo nam je prvo stvoriti uvjete. Mi ih nemamo. Naših 607 učenika nema nikakvu organiziranu prehranu i doista ne znam kako ću osigurati sanitarne uvjete kad nam je broj spremačica pao s pet na tri.
Treba nam prostor, kuharice, spremačice, ovo je preozbiljna stvar da bi se rješavala neozbiljno, kako kome padne na pamet", smatra ravnatelj po čijem bi mišljenju moralo doći i do promjene satnice, s obzirom na to da za organiziranu prehranu u školama s velikim brojem učenika nije dovoljan jedan školski odmor od 15 minuta. "Sve se radi preko noći i bez priprema", dodaje.
Saša Kolombo
Ravnatelj OŠ Antuna Mihanovića u Drnišu
"Imam sedam školskih zgrada, matičnu i šest područnih, 545 učenika u 50 razrednih odjeljenja. U glavnoj zgradi je 300-tinjak učenika, jedna kuhinja veličine 30 kvadrata. Nemamo kuharicu, a ketering nam dostavlja vanjski dobavljač. Kako bi svaki dan podijelio marendu na sedam lokacija, mora odraditi 150 kilometara. U dogovoru s osnivačem, potpisao sam ranije ugovor s dobavljačem do kraja nastavne godine, pa je zahvaljujući europskom projektu iznos po marendi samo 5,47 kuna.
Što sada s tim ugovorom, kako da se ‘prebacim‘ na besplatnih deset kuna po sendviču? Čekamo objašnjenja Ministarstva", kaže Saša Kolombo, ravnatelj drniške OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog. Dodaje kako su ravnatelji škola Šibensko-kninske županije tek prošlog petka na sastanku shvatili širinu problema. "Sastavili smo niz pitanja i čekamo odgovore Ministarstva", kaže.
Kuhinje bez štednjaka, pribora, prozora...
Sudeći po opisu ravnatelja iz Splitsko-dalmatinske županije, ni oprema u školskim ili čajnim kuhinjama nije bajna.
U jednom slučaju škola navodi kako imaju kuhinju sa štednjakom, hladnjakom, sudoperom, radnom površinom, ormarićem za odlaganje, ali bez potrebnog pribora za jelo. U drugom slučaju navode kako imaju štednjak s pokvarenom pećnicom. Iz nekoliko škola ističu - imamo čajne kuhinje (najmanja tri kvadrata), bez prozora, a u kojima se nalaze i garderobe za spremačice.
Ravnatelji s otoka Hvara upozoravaju kako od četiri matične osnovne škole i sedam područnih na 81 kilometar dugom otoku, niti jedna nema kuhinju ni kuhara. Paušalno rješenje bilo bi dostava lunch paketa za 789 učenika na 11 lokacija.
Zagrebački ured za obrazovanje: Još čekamo donošenje propisa
U Zagrebu je situacija šarolika, a ravnatelji ističu kako roditelji imaju visoka očekivanja. Očekuju, naime, topli obrok.
- Kako da im objasnim da u školi nemamo uvjete za pripremu ručka, već samo za mliječni obrok? Naravno da će negodovati jer njihovo dijete nema u ponudi topli obrok, a dijete u susjednoj školi ima. Nije dobro raditi razlike, njih imamo i sada, s obzirom na to da roditelji uporno traže ručak za djecu u dnevnom boravku, a on dolazi u obzir jedino ako odgovorni osiguraju veću kuhinju, kuharice i lonce, kažu.
Ravnatelji su prošlog tjedna roditeljima počeli dostavljati ankete s upitom jesu li zainteresirani za besplatni obrok, ali ne definiraju je li riječ o toplom ili mliječnom obroku.
Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Luka Juroš uputio je svim zagrebačkim ravnateljima 7. prosinca dopis u kojemu, među ostalim, navodi kako se "donošenje odgovarajućih propisa još uvijek očekuje, no najavljeno je da će provedbu mjere koordinirati jedinice lokalne i regionalne samouprave". U dopisu dodaje kako sukladno uputi Ministarstva, škole koje imaju potrebu za zapošljavanjem dodatnih djelatnika, Ministarstvu trebaju uputiti zahtjeve za zapošljavanje. I, utješno - da je Ministarstvo najavilo svim školama naknadno dostaviti upute o organizaciji i financiranju prehrane učenika. S druge strane, u nizu škola kažu kako neće osjetiti veliku razliku u odnosu na dosad. Dražena Aračić, ravnateljica OŠ dr. Franje Tuđmana u Korenici, potvrđuje da su prošlog tjedna imali sastanak s osnivačem.
- Ličko-senjska županija dobro stoji, prije svega zato što nemamo velik broj učenika. U našoj ih je školi 263, i većina ih se već hrani, imamo kuhinju i blagovaonicu, tako da nama to neće predstavljati izazov. Hrana će se dostavljati u područne škole, kaže.
