Četvorica mrtvih, sedmorica nestalih i trojica spašenih mornara rezultat je intenzivne šestodnevne potrage u vodama Martiniquea, gdje je 26. rujna potonuo brod Bourbon Rhode pod vodstvom hrvatskog kapetana Dine Miškića.
Kako su objavili francuski mediji, trojica mornara koje je u subotu iz uzburkanog mora izvukao francuski brod Le Ventose svjedočila su o apokaliptičnim uvjetima koji su vladali na Atlantskom oceanu prošli četvrtak kad je Bourbon Rhode potonuo nekoliko sati nakon što se našao u nevolji te su mu otkazali motori i voda počela prodirati u unutrašnjost.
Prema svjedočenjima preživjelih članova posade, valovi su u tim trenucima, dok je oceanom harao jaki uragan Lorenzo pri brzini od 200 km/h, bili visoki desetak metara, a posada je spas pokušala potražiti na četirima pneumatskim splavima za spašavanje.
Šanse postoje
- Mornari su nam svjedočili uistinu o apokaliptičnim uvjetima. Uspjeli su doći na splavi za spašavanje, ali nam nisu mogli potvrditi da su svi njihovi kolege s broda učinili isto...
U tim uvjetima nije bilo moguće kontrolirati plovni put tegljača, ni organizirati evakuaciju članova posade. Bojimo se da su šanse za preživljavanje vrlo male, čak i za nekoga tko je opremljen posebnim odijelom i pojasom za spašavanje. Ali šanse postoje - rekao je na konferenciji za medije Franck Robine, prefekt Martiniquea.
Zbog čega je brod potonuo i koji su mogli biti razlozi potonuća razgovarali smo s 43-godišnjim kapetanom iz Splita, koji je devet godina plovio na brodovima kompanije Bourbone offshore, od čega je šest godina bio zapovjednik na njihovim brodovima.
“Ušminkavanje”
- Do potonuća broda, prema mom mišljenju, došlo je zbog prodora mora u makinju. Naime, brod koji je bio u jako lošem stanju prije putovanja u Gvajanu išao je u suhi dok u Las Palmas, da bi ga se tamo ‘ušminkalo’ kako bi dobio sve potrebne dozvole za plovljenje, odnosno da bi brod prošao klasu i dobio sve potrebne certifikate za plovidbu.
Nakon što su iz Nigerije došli u Las Palmas prišlo se ‘šminkanju’ broda. Moram napomenuti da je brod stajao u Nigeriji godinu dana bez posla, bio je zapušten i prije dobivanja novog posla trebalo ga je urediti. Tvrtka nije u njega, do tog trenutka, gotovo ništa ulagala - otkriva kapetan koji je ovu tvrtku napustio u veljači 2018. godine.
Svaki brod koji odlazi u suhi dok od svoje firme dobije budžet koji se može potrošiti za popravke na brodu. - Budžet je ovdje bio između 300 i 400 tisuća američkih dolara. Zasigurno nije bio veći, jer sam i ja u suhom doku dobivao tolike iznose kada bi tamo bio s brodovima iste firme na kojima sam zapovijedao. Taj iznos nije dovoljan za sve popravke na brodu i služi samo za one najminimalnije. Oni klasu zadovoljavaju minimalnim budžetom.
S tom se lovom brod može ulickati, ali makinja se ne dira ili ako se i dira u makinju, to su minimalni popravci. Zašto? Pa zato jer da diraju makinju, trebalo bi im puno više vremena. Ovako su brod ‘uredili’ za sedam do 10 dana i naložili zapovjedniku da isplovi prema Gvajani - kazuje naš sugovornik.
Ako se i radilo nešto na motoru Bourbone Rhodea, ističe, radilo se minimalno.
Poslovni problemi
- Kada more prodre u makinju dolazi do tzv. black outa, brod stoji, nema pogona, na brodu radi samo emergency i kompletna propulzija i brod staju. Brod je ‘mrtav’ i po tako velikom nevremenu brod se ne može kontrolirati i dolazi do prevrtanja. Naime, da bi brod održao stabilnost, mora imati pogon. Ovaj brod to očigledno nije imao - kazuje kapetan.
Jesu li želja za kraćim boravkom u škveru i trka za poslom dovele do tragedije?
- Tvrtka Bourbone offshore ne tako davno zapala je u poslovne probleme. Počeli su prodavati svoje brodove i u firmi nije bila dobra situacija. Počeli su davati otkaze i smanjivati plaće, a i račun im je bio blokiran. Zato sam ja nakon devet godina rada kod njih i napustio tvrtku. Da bi što prije stali ‘na noge’, tražili su poslove na svim krajevima svijeta, iako su najviše radili u Zapadnoj Africi (Nigerija, Angola).
I tako, kada su dobili ovaj posao od kapetana Miškića su tražili da što prije napusti Las Palmas i krene prema Gvajani. Ujedno su željeli da izbjegne to veliko nevrijeme koje, po meni, nije mogao izbjeći. Istovremeno mu nisu dali dovoljno goriva - objašnjava kapetan.
Imali su malo goriva i samo jedan motor
Predstavnici tvrtke Bourbon Offshore održali su konferenciju za novinare u Odessi, no nakon prezentacije podataka o kretanju broda više je pitanja ostalo neodgovoreno.
Prema prikazanim podacima, brod je plovio prosječnom brzinom od 8 nautičkih milja, da bi po ulasku u nevrijeme usporio na 7,5 nautičkih milja na sat. Prema komentarima pomoraca koji su ranije plovili na istom brodu, očito je plovio s jednim motorom.
Iz prikazanih podataka o količini goriva, a s obzirom na veću potrošnju motora, procjena je da je brod imao taman goriva za dolazak na odredište najkraćom rutom, plus jedan dan. Posada, dakle, nije imala nikakve šanse da izbjegne nevrijeme duljim kursom. (M.K.)