Nakon što je Europska komisija u rujnu predstavila novi prijedlog Pakta za migracije i azil, Europski parlament i Vijeće započinju s pregovorima o jednom od najkontroverznijih pitanja europske političke scene. Prijedlog Komisije nastoji uspostaviti sveobuhvatni europski sustav migracija i azila, ubrzati procedure te smanjiti pritisak prema državama koje podnose najveći migracijski pritisak, poput Hrvatske.
Paket se sastoji od pet zakonodavnih prijedloga koji su neodvojivo povezani, zbog čega je važno o njima pregovarati kao o cjelini. Ressler će biti posebno zadužen za prijedlog uredbe o europskoj bazi biometrijskih podataka nezakonitih migranata i podnositelja zahtjeva za azil - Eurodac - unutar nadležnog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE). Europski parlament je u više navrata naglasio da je potrebna snažnija i učinkovitija migracijska politika utemeljena na odgovornosti i solidarnosti država članica, kao i kvalitetnija pripremljenost za upravljanje migracijama - i u redovitim okolnostima i u slučaju krize.
„Trebamo biti humani prema ljudima koji bježe od ratnih sukoba. Istodobno, trebamo biti odlučni prema svima koji zloupotrebljuju sustav, nemaju pravo na azil ili profitiraju na tuđoj patnji. Zaštita vanjske granice preduvjet je održivog upravljanja migracijama. Za Hrvatsku koja podnosi velik teret migracijskog pritiska, uspjeh reforme sustava migracija i azila je od presudne važnosti.“, istaknuo je Ressler. Trenutni europski informacijski sustav pokazao se nedoraslim od 2015. jer nema kapacitete za identifikaciju i analizu podataka, što olakšava zlouporabe sustava migracija i azila.
Glavni cilj novog sustava trebala bi biti bolja identifikacija državljana trećih zemalja koji su ilegalno stupili ili ilegalno borave na europskom teritoriju. Važni elementi pregovora uključivat će i pitanja o tome koji će se podaci prikupljati, koje će biti vrijeme pohrane podataka i koja je dob od koje će se tražiti pohranjivanje otisaka prstiju te ostalih podataka.
“Na području bez unutarnjih granica, mjere protiv nezakonitih migracija moraju se poduzimati zajednički, što uključuje i učinkovitije upravljanje informacijama radi jačanja unutarnje sigurnosti. To bi i Hrvatskoj trebalo olakšati kontrolu granice. Suvremeni informacijski sustav nužan je u borbi protiv nezakonitih migracija, a trebao bi stvoriti i veće povjerenje građana i država članica kako bi se izbjegla uspostava unutarnjih barijera i ograničavanje slobode kretanja.”, zaključio je Ressler.
Kao država s najdužom i za nadzor najzahtjevnijom kopnenom granicom EU, Hrvatska podnosi velik dio migracijskog pritiska prema Europi. Hrvatska je u Europskom parlamentu često meta napada zastupnika lijevih političkih opcija zbog navodnog nasilja prilikom zaštite vanjske granice. Zastupnik Ressler odbijao je do sada u ime Kluba EPP-a takve napade kao neutemeljene i kao pokušaje politizacije hrvatskog pristupanja u Schengensko područje.