Tomislav Karamarko mora se odreći svoga najbližeg suradnika. Početkom iduće godine Milijan Vaso Brkić podnijet će Saboru zahtjev za stavljanje mandata u mirovanje i, kako sada stvari stoje, do završetka ovog mandata u saborske se klupe neće vraćati.
Tako je odlučio vrh stranke, a Brkić je aktivno sudjelovao u donošenju te odluke. Svjestan je, potvrdilo nam je nekoliko sugovornika ih HDZ-a, koliki je uteg za stranku otkako je pod sumnjom da je plagirao, odnosno doslovno prepisao više od 90 posto svoga diplomskog rada na Policijskoj akademiji.
Veliko iznenađenje
- Kad god bi se Vaso javio za riječ, makar izgovorio i najkvalitetniju, najtočniju i najžešću kritiku Vladi, svatko bi ga mogao poklopiti kazavši mu ‘ma što ti znaš, ti si plagijator’ - izjavio je jedan od sugovornika iz HDZ-a.
Brkićev odlazak iz parlamenta veliko je iznenađenje, jer je dan nakon što je Jutarnji list objavio priču o plagijatima s Policijske akademije , Tomislav Karamarko vrlo žustro branio najbližeg suradnika.
- Diplomski je rad kompiliranje i kompilacija, nije znanstveni rad. To nije doktorat, razumijete? Neukusne primjedbe kakve možemo čitati u režimskim novinama doista nemaju smisla.
Glavni operativac
- Ja imam apsolutno povjerenje u gospodina Brkića, on je moj suradnik, čovjek nevjerojatnog poštenja i vjerodostojnosti. Sadržaj tube u kojoj on drži diplomu, mene u ovom momentu ne zanima. On je čovjek koji ima vjerodostojnost - govorio je Karamarko prije manje od mjesec dana. Što se dogodilo u međuvremenu nitko ne zna.
Doduše, u dijelu HDZ-a tvrde da se ništa u međuvremenu nije dogodilo te da su Karamarko i Brkić zajednički donijeli odluku o povlačenju iz Sabora dan ili dva nakon izbijanja afere.
Iako je pravi razlog upravo spomenuta afera, stranka će učiniti sve kako bi u javnosti prikazala posve druge razloge. Za početak, s objavom rošade u Saboru plan je bio pričekati do iza Nove godine i tada, nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora, Brkićevo povlačenje u stranačku središnjicu obrazložiti - vrlo logično - povećanjem opsega posla u HDZ-u.
Ta teza trebala je biti potkrijepljena činjenicom da je Brkić glavni operativac na terenu te da za sjedenje u Saboru nema vremena, a da još manje ima vremena baviti se problematikom dijaspore, na čijoj je listi izabran.
- To je glupost - kaže jedan HDZ-ovac i svoju tezu detaljno obrazlaže:
- Kako to da sposobni Brkić ne može uz funkciju glavnog tajnika sjediti u Saboru, a Branko Bačić je uz istu funkciju bio ministar i pripremao zakonske prijedloge te planove s kojima je HDZ izašao pred građane na izborima. Ili, recimo, SDP-ov Igor Dragovan koji je glavni tajnik, šef Kluba i veza Milanovića sa Saborom. Da našeg Ivana Jarnjaka i ne spominjemo. Koji je bio triput stariji od Brkića!
Prgometov napad
Najizgledniji kandidat da naslijedi Milijana Brkića u Saboru do 1. prosinca bio je zamjenik predsjednika HDZ-a Drago Prgomet. No, onda je objavljen njegov intervju za Novi list i taj je plan gotovo propao.
Njegov napad na Brkića izjavom da bi se on, da je optužen za plagijat diplomskog, odmah povukao iz politike, ocijenjen je prežestokim pa su mu šanse da iduće tri godine sjedi u udobnoj saborskoj fotelji - minimalne. Neki idu tako daleko da tvrde kako je Prgomet znao da mu se sprema mjesto u Saboru, ali da mu je bilo dugo čekati pa je intervjuom želio malo “ubrzati stvari”.
Četiri kandidata
Kako bilo, Brkićevim se zamjenikom u HDZ-u ne zamaraju pretjerano. Uz Prgometa, na listi za dijasporu HDZ ima još četiri kandidata: Ivo Miro Jović bio je hrvatski član Predsjedništva BiH, Marija Rapo trenutno je savjetnica ministra za izbjeglice Republike Srpske, Saša Cirger šef je HDZ-a BiH iz Živinica, a Josip Bilaver aktualni predsjednik Mladeži HDZ-a.
Ako Drago Prgomet doista više nema šanse, upravo je Bilaver najizgledniji kandidat za Sabor. Nedavno je izabran za šefa Mladeži i potvrđeni je kadar Tomislava Karamarka. Jedini mu je minus činjenica da živi u Škabrnji, a da ga s dijasporom veže samo rođak Frank Bilaver, HDZ-ovac koji je međunarodnu slavu stekao kad je napravio fotomontažu kako bi se mogao hvaliti da se rukovao s bivšim predsjednikom SAD-a Georgeom Bushom. Podsjetimo, na tijelo Bože Biškupića “nalijepio” je svoju glavu.
Žene pozdravlja isključivo s 'dobar dan Hrvatice'
Vojnik stranke, djelić HDZ-ova stroja, običan mali žmigavac... Milijana Vasu Brkića na HDZ-ovu stranačku listu za dijasporu u studenome prošle godine stavila je Jadranka Kosor. Nagovorio ju je Tomislav Karamarko koji joj se kleo u “Vasinu odanost”. I prije nego što se tinta na papiru osušila, Milijan Brkić postao je šef unutarstranačke kampanje za predsjednika Tomislava Karamarka. I odradio je odličan posao.
Karamarko je, od pozicije autsajdera, u finišu kampanje do te mjere napredovao da je dobio unutarstranačke izbore i počeo stvarati svoj HDZ. S Karamarkom je i Brkić napredovao, sve do glavnog tajnika stranke i vrlo utjecajnog političara. U javnosti ga se, uz ostalo, optužuje i da je Milana Bandića pokušao inaugurirati za kandidata HDZ-a za zagrebačkog gradonačenika, no od toga se, navodno, odustalo.
Na sjednicama Predsjedništva, priča se u stranci, glavni tajnik vodi glavnu riječ, a u jednom od svojih ekspozea indirektno je predložio da se članstvu sugerira da “Jutarnji list ne treba čitati”. Prvi se put u HDZ učlanio 2000., a pet godina kasnije se iščlanio da bi se mogao prihvatiti posla u tajnim službama.
S Karamarkom je počeo i profesionalnu karijeru, kad ga je on 2005. pozvao da dođe raditi u POA-u. Tri godine kasnije Karamarko je napredovao do mjesta ministra unutarnjih poslova, pa je Milijana Brkića povukao sve do mjesta zamjenika ravnatelja policije. Iz tog vremena Brkića će se pamtiti po nikad dovršenoj istrazi o ulozi Josipa Boljkovca u ratnim zločinima nad ratnim zarobljenicima i hrvatskim civilima u Drugom svjetskom ratu.
Oni koji ga privatno poznaju tvrde da je uvijek pristojan, iako “na prvu otresit i nezgodan kao pravi policajac”.
Kad susreće žene, pozdravlja ih isključivo s “dobar dan, Hrvatice”, a seksističke komentare ne trpi. Sastanke započinje s “Hvaljen Isus i Marija” . Praktični je vjernik i ima četiri svetinje: obitelj, domovinu, vjeru i čovjeka. (N. Sever Šeni)