ZAGREB - Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić smijenio je Dorisa Hrasta , županijskog državnog odvjetnika u Rijeci, a vrlo je vjerojatno da će protiv Hrasta biti pokrenuta i kaznena prijava za zloporabu položaja. Riječ je o možda najtežoj odluci koju je glavni državni odvjetnik Bajić morao donijeti u posljednjih nekoliko godina, jer je Hrast uživao iznimnu reputaciju u tužiteljstvu. Riječko županijsko tužiteljstvo vodilo je neke od najkompleksnijih istraga u Hrvatskoj, poput one o Mirku Norcu, Grandiću i Oreškoviću za ratne zločine u Gospiću, ili protiv više narko-skupina s područja Rijeke.
Dvije godine
No, čini se da je nakon izvanredne karijere Doris Hrast podlegao političkim pritiscima u svojoj županiji. Sumnjiči ga se, naime, da je svojim postupcima odugovlačio provođenje istrage protiv riječkih Tržnica te omogućio zastaru za Slavka Linića, protiv kojeg je u veljači 2008. riječka policijska uprava podnijela kaznenu prijavu zbog slučaja Tržnice.
O problematičnoj ulozi Dorisa Hrasta govori niz dokumenata PU Rijeka i ŽDO Rijeka te čak 21 zapisnik sa zajedničkih sastanaka policije i tužiteljstva u Rijeci u povodom slučaja Tržnica. Hrast je iskoristio svoj položaj u DO kako bi dvije godine otezao s potvrđivanjem kaznene prijave koju je PU Rijeka u siječnju 2008. podigla protiv Slavka Linića, bivšega gradonačelnika Rijeke koji je s tvrtkom Tržnice potpisao štetan ugovor, protiv Vojka Obersnela, aktualnoga gradonačelnika, te Irene Miličević, pročelnice za komunalni sustav.
Prema izvorima Jutarnjeg lista, Hrast je nakon prijave od policije tražio dodatne dopune i provjere u formi općeg izvješća, koje je sastavljeno mjesec dana kasnije, početkom ožujka 2008., i dostavljeno mu na postupanje. Policijsko izvješće sastavljeno na desetak stranica nije potpuno zadovoljilo Hrasta, koji ga nije prihvatio, ali ni odbio, zahtijevajući nove provjere.
Više od 70 stranica
Tjedan dana kasnije djelatnici PU Rijeka na stol Dorisa Hrasta donose iscrpno Posebno izvješće na više od 70 stranica, nakon čega Hrast ni dalje ne postupa. Iako je u tom roku bio dužan odbiti ili prihvatiti kaznenu prijavu, i o cijelom slučaju obavijestiti glavnog državnog odvjetnika, Hrast nije učinio ništa od toga, već je i dalje kupovao vrijeme do zastare. Osim što je izigrao povjerenje nadređenih, time je prekršio zakon o Državnom odvjetništvu.
Mogući kazneni postupak
Dokaz da je Hrast bio dobro upućen u sve elemente kaznene prijave su i zapisnici sa 21 zajedničkog sastanka riječke policije i tužiteljstva koje je Hrast supotpisao. Na nekima od tih sastanaka predstavnici policije satima su izvodili prezentaciju slučaja u power point verziji. Svoju “grešku” priznao je ovog tjedna na sastanku s Mladenom Bajićem, koji ga je potom smijenio.
Zbog čega je Hrast odbijao postupati u tom predmetu pune dvije godine, otkrit će se tek ukoliko protiv njega bude pokrenut kazneni postupak. Zanimljivo je da se ovih dana u pravosudnim krugovima spekulira i o mogućnosti podizanja kaznene prijave protiv Hrasta zbog curenja dokumenata iz istrage. Istraga o slučaju Tržnice, kako doznajemo, i dalje se nastavlja, a na redu je ispitivanje podrijetla imovine riječkog tajkuna Ivana Franolića. Spekulira se da je šteta nastala aferom Tržnice veća od 200 milijuna kuna.