StoryEditor
JUTARNJI U INSPEKCIJI

KB Dubrava: Zbog loših instalacija ostaju bez struje usred operacija!

Zub vremena Ponajboljoj hrvatskoj bolnici nužna je hitna obnova. Unatoč problemima, čekanja su ondje minimalna, a pacijenti zadovoljni
 Damir Krajač/CROPIX

Višemjesečna čekanja na pretrage, zastarjela oprema, neodgovarajući broj specijalista i potpuni kaos pri naručivanju pacijenata samo su dio problema u kojima grca naše zdravstvo. Nacionalna lista čekanja, projekt Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u siječnju ove godine bilježi da na pojedine medicinske postupke pacijenti čekaju i više od dvije godine. Bio je to povod da zavirimo u hrvatske bolnice, zabilježimo broj pregleda koje liječnici specijalisti obave u jednom danu, uvjerimo se u njihovu učinkovitost i iz prve ruke čujemo iskustva pacijenata. Jutarnji list je, prvi put u Hrvatskoj, tri tjedna proveo u najvećim zagrebačkim, time i hrvatskim, medicinskim ustanovama, pomno prateći svaki korak naših liječnika. Provjerili smo funkcionira li medicinska skrb za svakoga građana ili je tek riječ o birokratskoj utopiji. Rezultate našeg istraživanja objavljivat ćemo iz dana u dan, zajedno sa stavovima i komentarima čelnih ljudi klinika koje smo posjetili, pacijenata i nadležnih državnih službi.

ZAGREB - Kada je prije 21 godinu sagrađen KB Dubrava, tadašnja Vojna bolnica, bio je ponos hrvatskog zdravstva.

Bolnica i danas uživa ugled jedne od naših najboljih klinika, što me nagnalo da se, drugog tjedna obilaska bolnica, zaputim provjeriti kako je to biti pacijent u Dubravi. Opet su me zanimale tri specijalističke pretrage - magnetska rezonanca (MR), CT i ultrazvuk srca.

Funkcionalni hodnici

Iako je tek osam sati, KB Dubrava živi punim plućima. Golema bolnica organizirana je tako da bude maksimalno funkcionalna, pa se gotovo sva poliklinička djelatnost odvija u prizemlju - dio u velikom dijagnostičkom bloku, a dio u desnom bloku sa specijalističkim ambulantama. Tu se od ranog jutra pred šalterima guraju stotine pacijenata. Neki stoje, drugi sjede, a treći - kojima nitko ne zavidi - leže na bolničkim krevetima po hodniku.

Ipak, organizacija rada je na visini zadatka. Radiološke pretrage su u jednom hodniku, kardiološke i pulmološke u drugom, a pacijenti u ambulante ulaze “kao po traci”. Sjedam ispred čekaonice za jedan od dva CT uređaja kojim ova bolnica raspolaže, a do mene se tiska dvadesetak pacijenata čekajući rengen. RTG tehničar proziva ih svakih nekoliko minuta. Ponekad čak, u žurbi, ne zatvori ni vrata rengenske snimaonice.

Nedostatak kadra

- Znaš li ti koliko je to zračenje? Ne želim se zaposliti kao lampica na božićnoj jeli - dobacuje jedan od med. tehničara kolegi dok prolazi hodnikom. S druge strane, na CT-u znatno manja gužva. U pravilu, za taj se pregled u KB Dubrava čeka između dva i tri tjedna. Manje “zastoje” ponekad stvore tek hitni pacijenti koje sestre iz operacijskih sala ili s bolničkih odjela, često u besvjesnom stanju, dopremaju na krevetima i bez čekanja ih uvode na CT. Rade dva stručnjaka - inženjer i njegov stažist, a radiolog u susjednoj sobi ispisuje nalaze. Dnevno na dva uređaja obrade gotovo 50 pacijenata. Nema gužve ni čekanja, jer pacijenti dolaze u naručeno vrijeme. Od ranog jutra tu se, na zastarjelom Shimadzu uređaju, snimaju mozgovi.

U hodu uspijevam čuti da se CT mozga obavlja isključivo do deset sati, a ostatak vremena CT ambulanta bavi se ostalim organima. Sve donedavno CT mozga mogao se obaviti i u popodnevnoj smjeni, ali je ona baš u vrijeme mog posjeta ukinuta. Pacijenti koji trebaju CT mozga “osuđeni” su tako na svega dva sata snimanja dnevno. Saznajem to od starije, ne baš pričljive i vrlo ozbiljne pacijentice Franke P., koja je došla informirati se o vremenu čekanja za CT mozga koji mora obaviti.

Ni na MR se ovdje ne čeka dulje od nekoliko mjeseci, a bolnica raspolaže s dva uređaja. Jedan, od svega 0,5 Tesla, star je 11 godina i uskoro će u mirovinu. Drugi, star dvije i pol godine, postavljen je 2008. Dnevno se obradi oko sedam pacijenata po uređaju.

Nema ulaska bez uputnice

No, to ovdje nisam uspio provjeriti. Čekaonica za MR nalazi se, naime, u podrumu, odnosno odmah pokraj bolničkog parkirališta, a u nju se ulazi samo s uputnicom za MR. U KB-u Dubrava općenito mi je, kao lažnom pacijentu, bilo znatno teže ostati neprimijećen nego na Rebru. Medicinske sestre tako su me gotovo opsjedale pitanjem: “Vi čekate pregled”.





Kvarovi na CT uređaju

Susrećem tu i iskusnog inženjera radiologije. Dok razgovaramo o poznatoj aferi Shimadzu, moj mi sugovornik pokazuje sporni CT uređaj istog proizvođača, ograničen na pacijente do 120 kilograma. Tehničari su se nemalo iznenadili kad su na stol jednom položili pacijenta koji je težio svega nekoliko kilograma više, pa se stol tijekom pregleda počeo ugibati. Pregled je, dakako, odmah prekinut, a pacijent upućen na drugi uređaj u bolnici - MSCT uređaj koji može podnijeti njegovu kilažu. Danas to prepričavaju kao smiješnu i apsurdnu anegdotu.

CT ima i loše instalacije, iako je dosad često bio na redovnom servisu. Naime, dosad je dvaput bio u kvaru zbog udara groma! Vitalni dio uređaja je rengenska cijev, a samo jedna stoji oko 40.000 eura. Također, uređaj Shimadzu trebalo bi se, kaže mi ing. radiologije, gasiti nakon svaka tri do četiri pregleda kako bi se “ohladio”, a često se ne gasi čak ni nakon osmosatne smjene, jer ga se koristi i u hitne dijagnostičke svrhe (nakon padova s visine i drugih trauma). Također, saznajem, radni mu je vijek limitiran na oko 150.000 ekspozicija, a dosad ih je prešao gotovo pola milijuna.

- Unatoč svemu tome, sada nam je znatno bolje nego prije. Naime, novi šef radiologije založio se za nabavu nove opreme pa smo, zahvaljujući njemu, dobili nove uređaje. Sve do prije nekoliko godina bili smo vjerojatno posljednja bolnica u Hrvatskoj koja nije imala uređaj za ultrazvučno snimanje srca - ističe moj sugovornik.

Bolnica treba hitnu obnovu

Od svih bolnica koje sam tijekom ovog istraživanja obišao, moram priznati, KB Dubrava svakako je najturobnija i jasno se vidi da cijelu zgradu nagriza zub vremena. Ne samo zgradu, nego i opremu. Nekad suvremena medicinska oprema danas je zastarjela, a zgrada bolnice u sve je lošijem stanju. Unatoč tomu, liječnici KB-a Dubrava i dalje rade punim kapacitetom, iako često u nevjerojatnim uvjetima. Nerijetko im tako usred operacija nestane struje. Jedan od uzroka su loše električne instalacije, pa je tako, neslužbeno doznajem, jedan od uređaja za MR priključen električnim kablovima deset puta tanjim od potrebnih, zbog čega se često dogodi kolaps sustava. Ravnatelj, prof. Milan Kujundžić, svjestan je s kojim se problemima bolnica susreće. Ipak, govori mi dok hodamo bolničkim hodnicima, stvar nije baš “toliko ozbiljna”.

- Struje je znalo nestati, ali imamo agregate pa pacijenti nisu ugroženi. Veći su nam problem praonica rublja, vodoopsrkbna mreža i klimatizacijski sustav koji trebaju hitnu obnovu. - kaže dr. Kujundžić. Problem je, kaže, što nekim bolnicama oprema može trajati godinama, ali u bolnici Dubrava, kroz koju dnevno prođe više od dvije tisuće pacijenata, svaki uređaj ima znatno kraći vijek. Kujundžić kaže da je kvaliteta medicinske skrbi u Hrvatskoj, time i u KB-u Dubrava, u svjetskom vrhu.

- Rezultat je to entuzijazma pojedinaca. Naravno, u svakom žitu ima kukolja, ali ovdje rade vrhunski educirani stručnjaci, požrtvovni liječnici i medicinske sestre koje za često mizernu plaću obavljaju najsloženije zadaće - kaže.

Odlazim pred ambulantu za UZV srca. Dvije ambulante rade punom parom, a tek rijetko ispred njih nema nikoga. No, za to vrijeme kroz odškrinuta vrata nazirem liječnicu na čijem je monitoru ultrazvučna slika kako ispisuje nalaze. Mora se priznati - ovdje nema ljenčarenja. Pacijenti su redom zadovoljni - kažu, KB Dubrava je problematična samo jer im je daleko. Sve ostalo obavlja se vrlo brzo. Tako se, saznajem, godišnje ultrazvučno snimi čak deset tisuća pacijenata, više od četrdeset dnevno, a i moje bilješke to dokazuju. Desetak pacijenata na dan zabilježio sam samo na kardiološkom ultrazvuku. I u KB-u Dubrava me uvjeravaju da pacijenti često traže zahvate za koje nema opravdanja.





Nepotreban zahvat

Kao naručena za moju priču, u KB Dubrava stiže pacijentica koja zahtijeva endoskopsku kapsulu. Riječ je o malenoj kapsuli s ugrađenom kamerom koju pacijent/ica proguta, a ona putuje kroz probavni sustav i pohranjuje snimku po kojoj liječnici poslije dolaze do dijagnoze. No, pacijentica o kojoj je riječ nema indikacija za tu pretragu, pa jedan od liječnika žurno zove prof. Kujundžića kako bi se konzultirao.

- Neka dođe k meni sa svom dokumentacijom pa ćemo vidjeti ima li osnove. To je metoda kojom se najbolje vidi krvarenje iz tankog crijeva, a sumnjam da je njoj potrebno - odgovara Kujundžić kolegi.

- U Hrvatskoj se od novca koji izdvaja jedan zaposleni liječi još troje nezaposlenih - kaže ravnatelj KB-a Dubrava.





Tumor jetre izvadio kroz grlo - na živo

Prof. Kujundžić jedan je od nekolicine hrvatskih gastroenterologa koji provodi inovativne gastroenterološke zahvate. Pacijentici Z. M. tako je, pred mojim očima, uvođenjem katetera kroz grlo na živo izvadio dijelove tumora jetre. Upozorava me da ću u jednom trenutku morati izići, kada počne rengensko zračenje abdomena.

- A što je s vama, zar vi ostajete unutra - pitam zbunjeno.

- Gledajte, ja ovo sigurno ne radim zbog plaće. Svjestan sam da, zbog zračenja kojem sam izložen, imam ekstremno visoke šanse obolijevanja od leukemije i karcinoma. Već sam operirao karcinom na nosu. Radim to jer je ovdje na stolu nečija majka koju treba spasiti. Taj entuzijazam dijeli većina mojih zaposlenika - kaže prof. Kujundžić dok mirnom rukom uvlači cijev debljine jednog prsta kroz usta pacijentice.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. kolovoz 2020 04:43